Albini Alfred
Rođen: Graz (Zagreb??), 15. srpanj 1896.
Umro: Zagreb, 4. studeni 1978.
Roditelji: Srećko (Županja, 10. prosinca 1869. - Zagreb, 18. travnja 1933.) i Josefina rođena Malli
Arhitekt i projektant, koji je često povezivao tradicionalne i suvremene arhitektonske oblike. Stvaralački je sintetizirao modernističke poticaje objedinivši ih u vlastiti arhitektonski izraz. Također se bavio problemima urbanizma i zaštite spomenika, pisao stručne i teorijske članke te slikao. Osim što se bavio arhitekturom, mnogo je i publicirao u tekućoj periodici.
Rođen je u Grazu u židovskoj porodici Srećka Albinija i Josefine rođene Malli. Alfredov otac je bio poznati kompozitor i dirigent, jedan od sudionika zagrebačkog umjetničkog kruga. Većina izvora spominje Graz kao njegovo mjesto rođenja, ali neki izvori govore da je rođen u Zagrebu. Alfred, poliglot, izložen je umjetnosti i kulturi Beča na prijelazu stoljeća i rano iskazuje sklonost likovnom izrazu.
Studij je započeo u Visokoj tehničkoj školi u Beču.
1923. godine diplomirao je u prvoj generaciji na Visokoj Tehničkoj školi u Zagrebu koju je završio kao njezin prvi diplomant.
Od 1923. do 1925. radi kod arhitekte prof. Huga Ehrlicha (Zagreb, 31. siječnja 1879. – Zagreb, 21. rujna 1936.).
1924 zaposlio se kao asistent u ateljeu profesora Viktora Kovačića na Arhitektonskom odjelu Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1925. godine djeluje kao samostalni arhitekt i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, na katedri Arhitektonska kompozicija.
1931. Albini sudjeluje i u natječaju za projekt crkve Sv. Ćirila i Metoda u Sušaku.
Sušački Kortil prije rušenja |
Tridesetih godina 20. stoljeća Sušačani su odlučili sagraditi novi Hrvatski kulturni dom. Razmišljanje o takvom objektu može se pratiti još od 1907., no tek između dva rata, dok je gradonačelnik bio Đuro Ružić i kada je Sušak dio Kraljevine Jugoslavije, dolazi do realizacije natječaja i početka izgradnje. Sušak je bio tri puta manji od Rijeke, no njegov granični karakter propulzivne tranzitne luke i njegova gospodarska relevantnost za Kraljevinu Jugoslaviju inicirali su gradnju ove programatski polivalentne građevine.
Razlog te velike investicije je potreba grada Sušaka za mjestom na kojem bi se održavale kulturne i društvene manifestacije, zbog nedostatka hotelskih smještajnih kapaciteta, ali i suparništvo sa susjednom Rijekom, tada sastavnim dijelom Italije. U Rijeci se gradi monumentalni objekt – Riječki neboder ili kuća Albori, pa se kao pandan Riječkom neboderu gradi ovaj sušački, simbolizirajući tada kulturni napredak Kraljevine Jugoslavije.
U javnom natječajem za izgradnju kojeg je objavila uprava grada Sušaka 1934. tažilo se da u Domu budu smješteni kazalište, knjižnica, muzej, hotel, kavana s restoranom i plivački bazen. Trebao je to biti višenamjenski kompleks, jedan od najsloženijih pothvata moderne arhitekture između dva rata.
Josip Pičman: Hrvatski kulturni dom: idejni prikaz s presjekom. Ovako je to Pičman zamislio. |
Od 59 rješenja prijavljenih na natječaj, prva nagrada dodijeljena je projektu Josipa Pičmana (Lekenik, 14. veljače 1904. – Zagreb, 7. veljače 1936.). Upravo je sušački toranj, kako ga je arhitekt Pičman zamislio, trebao biti manifest nove estetike stakla, kamena i čelika. Njegovo kompleksno shvaćanje arhitekture došlo je do izražaja u njegovu projektu. Ovdje definira svoja shvaćanja neuobičajena u arhitektonskom projektiranju toga vremena. Godinu dana trajalo je mrcvarenje davanja i nedavanja Pičmanu izvedbe za njegov prvonagrađeni rad. Tokom tog periodanapravio je tri varijante Doma, dok u konačnoj depresiji nije poduzeo svoj beznadni skok. U realizaciju projekta se krenulo tek 1936., pa je Pičman bio uvjeren da će se i od tog projekta odustati. Istog dana kad je Odbor definitivno odlučio da mu se povjerava gradnja, telegram je stigao prekasno. Prije nego što je dobio obavijest o početku gradnje, počinio je samoubojstvo 7. veljače 1936. skokom sa šestog kata iz svog stana u Ilici u Zagrebu.
Godinu dana poslije njegove smrti, hrvatski arhitekt, urbanist i esejist, Zdenko Kolacio (Sušak, 24. rujan 1912. — Zagreb, 18. svibanj 1987.) je napisao:
"Otišao je sa ovog svijeta zbog sudbine talenta, jer se rodio da bude umjetnik, a nije bio trgovac ni činovnik, ni mešetar, ni industrijalac, jer se nije dovoljno duboko klanjao i ljubio ruke, koje upravljaju svijetom i vrte poganu zemaljsku kuglu — iz koje talenti lete po centrifugalnim zakonima. Ugledati sunce kao čovjek sa uravnoteženim mozgom, a osim toga i sa naklonošću umjetnosti, to je sto posto grijeh za koji nema oprosta — to znači: život pokloniti zajednici koja čovjeka — u većini slučajeva — ne razumije, jer je on pred njom i priječi joj put. A kad on stvara za dobro te zajednice i krvlju izrađuje životne perspektive u kojima će se ona bolje ćutiti i gdje će moći punim plućima da diše — ona ga šiba i pljuje."
Alfred Albini: Hrvatski kulturni dom na Sušaku, tlocrti prizemlja i prvoga kata. Ovo je prikaz Albinijevog projekta i može se vidjeti razlika između ovog i Pičmanove vizije HKD-a
U srpnju 1936. godine, grad Sušak povjerava izvedbu Doma Pičmanovom profesoru i kolegi, arhitektu Alfredu Albiniju, profesoru Arhitektonskih kompozicija i Arhitekture novog doba na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. On se prihvatio autorske razradbe i modifikacije Pičmanova projekta. Prije preuzimanja tog arhitektonskog zadatka Albini je samostalno autorski sudjelovao s vlastitim idejnim natječajnim projektom za zgradu HKD-a te se već tada upoznao s natječajnim zadatkom.
Narodni dom u Sušaku izvodio je od 1936. Albini po vlastitom projektu, prihvaćajući Pičmanovu inicijativu da se ovom prilikom ostvari najviša gradjevina (hotel) u našoj zemlji. Projekt je do završetka doživio brojne izmjene koje su više bile plod ograničenih financija, a manje tehnoloških mogućnosti tog vremena. Hrvatski kulturni dom na Sušaku građen je od 1936. do 1941. a definitivno je završen 1947..
Alfred. Albini: Hrvatski kulturni dom na Sušaku, idejni perspektivni prikaz, jedna od varijanti iz razdoblja 1936.-1938. |
Parcela na kojoj je smješten kulturni dom smještena je na uskoj, izduženoj, trokutaskoj i strmovitoj lokaciji stiješnjenoj između Boulevarda i Strossmayerove ulice na Sušaku. Prije izgradnje doma to je bilo neugledno mjesto, s oronulom zgradom Kortila, uzetom u obzir zbog povoljnoga središnjeg položaja unutar grada Sušaka.
Gradnja HKD-a na Sušaku |
Od 1939. Albini je docent na Arhitektonskom odjelu Tehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nakon 1945. do umirovljenja 1962. profesor na Tehničkoj visokoj školi, gdje je predavao projektiranje i arhitekturu najnovijeg doba.
U srpnju 1941. bio je uvršten u popis vlastima neophodno potrebnih stručnjaka.
1963. godine dobitnik je "Nagrade grada Zagreba" za projekt zgrade Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Pierottijevoj ulici 6, 1966. nagrade za životno djelo "Viktor Kovačić", a 1969. nagrade "Vladimir Nazor".
Alfred Albini je umro u Zagrebu 4. studenog 1978. godine. Pokopan je na Mirogoju.
Zgrada hotela Neboder i HKD-a na Sušaku danas |
RADOVI U RIJECI:
- 1936. Hrvatski kulturni dom - izmjena projekta J. Pičmana (dovršeno 1947. godine).
- 1931. Sudjeluje u natječaju za projekt Crkva sv. Ćirila i Metoda u Sušaku
OSTALI NAJPOZNATIJI RADOVI:
- 1927. stambena kuća Balić
- 1928.-1930. stambena uglovnica Žerjavić, KRŠNJAVOGA 25 / JUKIĆEVA 36 u Zagrebu
- 1928. Hrvatski dom u Osijeku
- 1928.–30. stambene uglovnice uŠvearovoj 9 i Kršnjavoga 25
- 1928 Kazalište u Novome Sadu
- 1929.–30. gradska štedionicau Osijeku
- 1931. dom Društva Strossmayer, Mažuranićev trg, Zagrebu (zajedno sa Pičmanom)
- 1933. obiteljska kuća u Meixner u Mallinovoj ulici u Zagrebu
- 1934. obiteljska kuća Dukat na Križnome ratu 14 u Hvaru
- 1935. Državna obrtna i produžna škola
- 1938.–40. obiteljska kuća Arko u Basaričekovoj ulici u Zagrebu
- 1940. kuća Arko u Basaričekovoj 24 u Zagrebu
- 1941 hotel i kupalište u Preradovićevoj ulici u Zagrebu.
- 1954. stambeni blok u Zadru
- 1964. Rudarsko-geološko-naftni Tehnološki fakultet u Pierottijevoj ul. 6 u Zagrebu
- 1965. središte zagrebačkog Trnja s novom vijećnicom
- 1960. restauracija Eufrazijeve bazilike u Poreču
- 1962. projekt za Muzičku akademiju u Zagrebu
- 1964. Tehnološki fakultet, Pierottijeva 6 u Zagrebu
- 1964–65 doprinos inventarizaciji povijesnih spomenika zagrebačkoga Kaptola i Gornjega grada
NEKA PISANA DJELA:
- Arhitektura sadašnjice, Hrvatsko kolo, Knj.16, 1935.
- Naša arhitektura u prošlosti i sadašnjosti, Obzor - spomen knjiga 1860 - 1936, 1936.
- Arhitekt i stambeni odnosi kroz XIX. i XX. Vijeka, Arhitektura, God.6, 1952
- Natječaj za uređenje Maksimira, Bulletin Instituta za likovne umjetnosti VII odjela, God.1, 1953.
- Plansko rješavanje odnosa umjetnika i masa, Čovjek i prostor, God.2, 1955.
- Tri portreta : Herman Bolle, Viktor Kovačić, Hugo Ehrlich : povodom 50-godišnjice osnutka "Kluba hrvatskih arhitekata", Čovjek i prostor, God.3, 1956.
- Rečeno izravno i između redaka, Arhitektura, God.16, 1962.
- Richard Neutra, Arhitektura, God.16, 1962.
- Nova zgrada Tehnološkog fakulteta u Zagrebu, Čovjek i prostor, God.10, 1963.
- Tehnolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektura, God.17, 1963.
- A što sad? --- ili Hollywood u centru Zagreba, Čovjek i prostor, God.13, 1966.
- Zagrebačke varijante-Prijedlozi urbanističkih rješenja Zagreba, 1966.
BIBLIOGRAFIJA O AUTORU:
- DUBROVIĆ, Ervin, Dva nebodera - nacionalno i internacionalno u arhitekturi tridesetih godina u Rijeci i Sušaku viđeno u širem kontekstu, Peristil, zbornik radova za povijest umjetnosti, 32/1988/89, br. 31-32.
- ENCIKLOPEDIJA hrvatske umjetnosti, Sv. 1., Zagreb, 1995.
- ČORAK, Željka, U funkciji znaka, Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata, Zagreb, 1981.
- KUDIŠ, Nina, O mogućnoj fizionomiji centra Rijeke, uz prijedlog uređenja i prostorni plan riječkoga starog grada iz 1967., Čovjek i prostor, 35/1988, br. 422 (5)
- MATEJČIĆ, Radmila, Kako čitati grad, Rijeka jučer danas, Rijeka, 1990.
- PREMERL, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, nova tradicija, 2. dopunjeno izd., Zagreb, 1990.
Kreirao: SEAS
Dodatni izvori:
- Wikipedia, Alfred Albini
- Hrvatska enciklopedija, Albini, Alfred
- Katalog Knjižnica grada Zagreba, Albini, Alfred
- Julija Lozzi Barković, Uloga Alfreda Albinija u projektiranju i izgradnji Hrvatskog kulturnog doma u Sušaku te njegovo dovršenje i izmjene, Ars Adriatica 9/2019.,str:171
- Melita Čavlović, Andrej Uchytil: Arhitektonske kompozicije Alfreda Albinija, Prostor, 21 [2013]
Background picture copyright: 