Kronologija riječke povijesti kako je ovdje predstavljena ne pomaže nam mnogo u uvidu u dramatičnost situacije koja se na riječkom području odvijala  tokom njene bogate i raznolike povijesti. Brojevi godina hladni su i bezlični. Oni nam otkrivaju samo kada se nešto zbilo, ne i životnu situaciju tog trenutka. Da bi čovjek sebi mogao predstaviti tu dramu, uvijek je preporuka da se u ruke uhvati dobra povijesna knjiga koja će to bolje predstaviti i opisati. Ova kronologija može poslužiti kao referenca i podsjetnik.
Kao i u svakom ovakvom poslu koji obuhvaća na desetine tisuća podataka moguće su poneke pogreške, pa stoga pozivam one koji to primjete i imaju relevantne podatke koji ukazuju na pogrešku, da mi se jave na moju e-mail adresu.

Povijest grada Rijeke (2015. do danas)

2015. 11. Sječnja Hrvatska je birala predsjednika, a na glasačkim listićima bila su ponuđena dva imena: Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović (slika desno). Na veoma izjednačenim izborima pobjedila je Kolinda Grabar - Kitarović s 50,74 posto osvojenih glasova, dok aktualni predsjednik Josipović osvaja 49,26 posto glasova. HDZ-ova kandidatkinja je pobjedu i najbolje rezultate ostvarila u Ličko-senjskoj županiji (67,11 %), zatim u Splitsko-dalmatinskoj (62,12 %), Brodsko-posavskoj (59,59 %), Vukovarsko-srijemskoj (59,49 %), Šibensko-kninskoj (59,07 %), Zadarskoj (58,54 %), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (57,97 %), Požeško-slavonskoj (56,37 %), Karlovačkoj (55,87 %), Sisačko-moslavačkoj (53,72 %), Virovitičko-podravskoj i Osječkoj (53,50 %) i Zagrebačkoj županiji (51,49%). Za SDP-ovog kandidata Josipovića su i u drugom krugu većinom glasovali u Varaždinskoj županiji (64,23 %), Koprivničko-križevačkoj (53,43 %), Krapinsko-zagorskoj (52,95 %), Primorsko-goranskoj (61,67 %), Međimurskoj (72,60 %) te u Istarskoj gdje je ostvario najbolji rezultata osvojivši čak 79,47 posto glasova (slika ljevo, crveno - Josipović, plavo - Kolinda). (Izvor: Hina) Kolinda Grabar Kitarović rođena je u mjestu Lubarska na Grobniku 29. Travnja 1968. godine. Po završetku osnovne škole u Donjem Jelenju, upisala je gimnaziju u Rijeci, a nakon tri godine srednjoškolsko školovanje nastavila je u SAD-u u Los Alamosu, New Mexico u sklopu učeničke razmjene. Po povratku u Hrvatsku upisuje engleski i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1993. godine. Tijekom studiranja upoznala je i svog supruga Jakova. Po završetku studija učlanila se i u Hrvatsku demokratsku zajednicu. Stekla je magisterij iz područja političkih znanosti, nakon čega je postala savjetnica u ministarstvu. Od 2003. obnašala je dužnost ministrice europskih integracija, a kada su 2005. dva ministarstva spojena postala je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija i na funkciji ostala do 2008. Od 2008. do 2011. bila je na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Od Srpnja 2011. vršila je dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. (Izvor: wikipedija > Kolinda Grabar Kitarović, Novi List, Grabar Kitarović pobijedila s 32 tisuće glasova prednosti, Objavljeno: 12. siječanj 2015., Također: 24sata.hr, Kolinda je pobjednica izbora: ..., 12.01.2015.)
2015. 14. Siječnja Na studentskom kampusu na Trsatu počinje izgradnja novog studentskog doma (slika ljevo). Investicija je vrijedna oko 150 milijuna kuna. Tri objekta s ukupno 650 ležajeva gradit će splitska tvrtka Lavčević, a obuhvaća i izgradnju prateće infrastrukture, šetnica te opremanje smještajnih objekata. Rok izgradnje je 500 dana, a izgradnja ta tri objekta prve faze stajati oko 150 milijuna kuna. Gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova, a istovremeno s gradnjom prve faze studentskog smještaja priprema se dokumentacija za drugu fazu gradnje, koja će se također financirati iz europskih strukturnih fondova, koja podrazumijeva sedam do osam objekata koji će imati više od dvije tisuće ležajeva. (Novi List, Ingrid Šestan Kučić: Strojevi stižu u Kampus ..., 14. siječanj 2015., Također: Fiuman.hr, Kreće izgradnja novog studentskog doma na Trsatu)
2015. siječanj na Pulcu u Rijeci je otvoren novi proizvodni pogon Jadranskog Galenskog Laboratorija (JGL) u koji su uložili 2 miliona eura. Riječ je o "Adrialabu", njihovoj novoj spin off kompaniji na lokalitetu Pulac, gdje je svoj put svojevremeno započeo i JGL. Tvrtka je pokrenuta s ciljem revitaliziranja i daljnjeg razvoja tradicionalnog JGL-ov portfelja proizvoda kao što su Dječja mast, Sunce moje malo, Holyplant kozmetika, Dobri kućni duh i drugih brandova iz programa proizvoda opće upotrebe, njege i zaštite. (Izvor: Zeleno i Plavo, magazin primorsko-goranske županije, godina XI. / br. 39, Dragan OGURLIĆ: Ostvarili smo san svakog našeg zaposlenika)
2015. 06. Veljače Na mostu Krk je u 6:28 sati ujutro izmjeren udar bure od 224 km/h. Bio je to novi rekordan udar bure na mostu Krk. Stari je rekord držao udar od 221.8 km/h iz studenog 2013. godine. (Izvor: Večernji, Ovo su meteorološki rekordi u 2015. godini, 04. SIJEČNJA 2016)
2015. 15. Veljače Kolinda Grabar Kitarović danas je položila predsjedničku prisegu.
2015. 05. Ožujka Primorje se obrušila prva "marčana" bura koja je u Rijeci na mahove puhala brzinom i do 110 kilometara na sat, izazvala je velike probleme u prometu te oštećenja na objektima i stablima. Bura je iščupala i brojne prometne znakove, oštetila desetke automobila, stvarala probleme i zastoje u prometu. Na nedavno useljenim POS-ovim stanovima na Hostovom bregu orkanski je vjetar otrgnuo velik dio fasade, neke škole bile su zatvorene, povremeno je dolazilo i do problema u opskrbi električnom energijom. Pripadnici svih dobrovoljnihvatrogasnih društava iz tzv. "riječkoga prstena", u 48 sati imali su stotinjak intervencija. (Izvor: Vatrogasni vjesnik, 4/2015,. Vanda Radetić-Tomić: "Marčane" bure digle na noge vatrogasce u Primorju, Zagreb, 29. travnja 2015, str:20)
2015. 30. Travnja nešto prije 3 sata ujutro, buknuo je požar u srednjoj školi za elektrotehniku i računalstvo u Zvonimirovoj 12 (slika desno), a već u 4,25 sati lokalizirali su ga vatrogasci riječke Javne vatrogasne postrojbe. U požaru nije bilo ozlijeđenih. Osoblje škole koje je u četvrtak došlo na zgarište, dočekao je natpis na zidu: "Medo bio ođe". Izgorjela je zbornica, oštećena je fasada zgrade, kao i dva kata iznad mjesta izbijanja požara. Policijskim očevidom koji je dovršen poslijepodne utvrđeno je da je uzrok požara - ljudska radnja. S obzirom da je u posljednjih mjesec dan u školu provaljeno dva puta, prilikom čega su ukradeni školski dnevnici, sumnja se da je požar podmetnut. (Izvor: Vijesti.hr, Zapaljena škola u Rijeci: Profesori u šoku, nastava otkazana, 30.04.2015, Također: HRT – RADIO RIJEKA, Josip Krmpotić, Elvira Dizdarević: Spaljena zgrada elektrotehničke i elektroindustrijske škole, 30.04.2015)
2015. 23. Svibnja Održana posljednja utakmica HNK "Rijeke" na Kantridi prije premještaja na novi nogometni kamp na Rujevici (slika ljevo). Na toj je utakmici pobjedila "Osijek" rezultatom 3 - 0. Golove su postigli Balaj, Šarbini i Tomasov. Na istoj je utakmici Armada, uz veliku bakljadu i koncert nakon tekme, proslavila 28 godina postojanja. (Izvor: Armada Rijeka, Rijeka – Osijek 3:0 (23.05.2015), Također: ultras-tifo, RIJEKA - OSIJEK 23.05.2015, Također: Youtube, Kanal Ri: OPROŠTAJ OD KANTRIDE, , Također: Youtube, 23.05.2015 Kantrida Rijeka. Armada XXVIII...)
2015. 06. Srpnja riječki nadbiskup Ivan Devčić blagoslovio je gradilište župne crkve sv. Ane na Gornjoj Vežici. Taj je kamen 2003. godine blagoslovio papa Ivan Pavao II. Kamen je položio župnik Ante Zovko. Crkva će se nalaziti na prostoru uz Hrvatski dom Vežica, točnije nešto južnije od Doma. Ugovor za izgradnju crkve Sv. Ane na Gornjoj Vežici nadbiskup je potpisao 06. Svibnja s direktorom dioničkog društva za građevinarstvo "Novotehna" Milošom Milićem. Glavni investitor projekta je Riječka nadbiskupija, projektant "Urbis" d.o.o., a crkvu će graditi riječka "Novotehna". Radove stručnog nadzora provodit će "Timing" d.o.o.U financiranju će također sudjelovati župljani i donatori. Gradnja crkve započela je 15. Svibnja 2015. godine. (Izvor: Novi List, Sanja Gašpert, Počinje izgradnja crkve sv. Ane na Gornjoj Vežici, 11. svibanj 2015., Također: Misija SD, Blagoslovljen kamen temeljac za župnu crkvu sv. Ane na Gornjoj Vežici u Rijeci, 07. SRPNJA 2015., Također: NOVOTEHNA d.d. , Crkva sv. Ane, Također: Forum Croinfo.net, Crkva sv Ane na Gornjoj Vežici, Autor: Milić)
2015. 15. Lipnja na novouređenom Koblerovom trgu, na zgradi bivše Robne kuće Varteks, na mjestu gdje se svojedobno nalazila rodna kuća Ivana Giovannija Koblera, odvjetnika i povjesničara, istraživača povijesti Rijeke, postavljena je spomen ploča njemu u čast (slika desno). Prema njemu taj trg već stotinu godina nosi ime. Inicijativu za postavljanje spomen ploče dao je vijećnik Gradskog vijeća Predrag Miletić. Ploču su otkrili gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i vijećnik Gradskog vijeća Predrag Miletić. Kako je kazao gradonačelnik Obersnel, spomen ploča Kobleru je postojala i ranije ali joj se nije moglo ući u trag, pa je u spomen na našeg sugrađanina koji je istraživao povijest Rijeke, napravljena i postavljena nova ploča. Posthumno je tiskano njegovo djelo "Memorie per la storia della liburnica città di Fiume", koje je dugo vremena predstavljalo gotovo jedini pouzdani izvor informacija o povijesti Rijeke. Spomen-ploču oblikovao je Srđan Škunca. Tekst na spomen ploči osmisli su Srđan Škunca i Irvin Lukežić, a ploču je izradilo i postavilo KD "Kozala". (Izvor: Grad Rijeka , OTKRIVENA SPOMEN PLOČA IVANU GIOVANNIJU KOBLERU)
2015. 10. Srpnja dvije godine od početka ostvarivanja svog strateškog projekta, riječka farmaceutska kuća "Jadranski galenski laboratorij (JGL)", u nazočnosti predsjednika Vlade Zorana Milanovića, otvorila je novi proizvodni kompleks nazvan "Pharma Valley". Otvorenje je označilo završetak prve faze projekta koja u velikoj mjeri određuje budućnost poslovanja JGL-a. Radi se o najvećoj investiciji u povijesti ove riječke farmaceutske tvrtke, ali i u novijoj gospodarskoj povijesti Rijeke, vrijednoj 50 milijuna eura. Radi se o zgradi impozantne arhitekture ukupno površine 99.000 m², s dva radna kata te dva kata tehničkih zona, 20.552 m² zatvorenog prostora od čega 13.000 m² čini glavna zgrada, 5.000 m² postojeći, potpuno renovirani objekti, 300 m² energana i 200 m² vodosprema. Unutar glavne zgrade na 5.000 m² prostiru se proizvodni prostori, na 2.400 m² robotizirano visokoregalno skladište, na 1.100 m² skladište ulaznih sirovina, dok uredi čine 2.100 m². Funkcionalno je povezan s postojećim pogonima na Svilnom, te se sada Jadran Galenski laboratorij proteže na ukupno 100 tisuća m². Na donjem katu smještena je proizvodnja sterilnih otopina opremljena najmodernijom opremom, uključujući čiste sobe, "cleanroom design", dok se na gornjem nalazi potpuno novi, suvremeno opremljeni, Kontrolno-analitički laboratorij. Projektom "Pharma Valley" obuhvaćene su obje lokacije - postojeća, Svilno 1, na kojoj se nalaze proizvodni pogoni, skladište ambalaže i popratni sadržaji te novi pogon - Svilno 2. Projekt je završen u roku od dvije godine, a većim dijelom financiran je kreditnim sredstvima HBOR-a. (Izvor: Privredni vjesnik, 3842, objavljeno 1. 9. 2014., Također: magazin primorsko-goranske županije "Zeleno i plavo", br. 39, studeni 2015., Dragan OGURLIĆ:"Ostvarili smo san svakog našeg zaposlenika", Također: Hrvatska radiotelevizija, Novi kompleks Jadran Galenskog laboratorija)
2015. 21. Srpnja Rijeka je zabilježila dva najtoplija dana (prema srednjoj dnevnoj temperaturi) u povijesti mjerenja od 1948. godine. 21. Srpnja 2015. je srednja dnevna temperatura u Rijeci iznosila 33.3°C, što je novi rekord za bilo koji dan u godini. Slijedeći dan, 22. Srpnja 2015. je sa srednjom dnevnom temperaturom od 32.8°C postao drugi najtopliji dan. Do ove godine najviša srednja dnevna temperatura u Rijeci je iznosila 31.8°C od 16. Srpnja 2010. godine. Na drugom je mjestu, do ove godine sa 31.7°C bio 04. Kolovoz 2013. godine. (Izvor: Večernji, Ovo su meteorološki rekordi u 2015. godini, 04. SIJEČNJA 2016)
2015. 21. i 22. Srpnja U Rijeci je, dvije noći zaredom obaran rekord za najvišu minimalnu temperaturu. Do ove godine rekordni minimalac je iznosio 26.9°C, izmjeren 05. Kolovoza 2013. Najprije je rekord u noći od 20./21. Srpnja podignut na 27.3°C, da bi od 21./22. Srpnja bio podignut na još viših 28.5°C. (Izvor: Večernji, Ovo su meteorološki rekordi u 2015. godini, 04. SIJEČNJA 2016)
2015. 27. Srpnja završen je projekt radne jedinice Održavanje zelenih površina KD "Čistoće" uređenja cvijetnih gredica u Rijeci e s temom industrijske baštine Rijeke. Projekte tipiziranih cvjetnih gredica vodio je "Bia Gec" (vodi projekte tipiziranih cvjetnih gredica) uz suradnike iz "KD Čistoće". Tako smo na Trgu Bana Josipa Jelačića mogli vidjeti cvjetni uzorak u obliku krana lučkih dizalica, uzorak oblika nekadašnjeg zakretnog mosta s ulaza u Mrtvi kanal na gredici u Krešimirovoj ulici, krovove hala bivše tvornice Torpedo na gredici na Krnjevu, na kraju Zvonimirove i početku Liburnijske ulice i parku Mlaka, dok su nam gredice na Žabici, u ulici Janka Polić Kamova i na još nekoliko mjesta u gradu pokazivale oblike zupčanike strojeva (slika ljevo). (Izvor: Fiuman.hr, Sezonske cvjetne gredice s temom industrijske baštine Rijeke, 28.07.2015, Također: Novi List, Andrej Petrak: Riječka industrijska baština inspiracija za cvjetne gredice, 28. srpanj 2015.)
2015. 01. Kolovoza otvorena je nova garaža "Zagrad B" sa 298 parkirnih mjesta. Ukupno 15 mjesta u garaži prilagođeno je osobama smanjene pokretljivosti, a u sklopu ulazne etaže postavljena su četiri aparata za punjenje električnih vozila, usluge koja će do daljnjega također biti besplatna. Garaža "Zagrad B" dio je garažno-poslovno-stambenog kompleksa čija je izgradnja planirana u tri faze od kojih su, dovršetkom garaže, završene prva i druga faza. Garažom "Zagrad B" upravlja tvrtka "Rijeka plus". (Izvor: Novi List, Darko Pajić: Otvorena nova garaža Zagrad B: Od danas do kraja kolovoza besplatno parkiranje)
2015. 02. Kolovoza "HNK Rijeka" je i službeno otvorila vrata novog kampa na "Nogometnom stadionu u kampu HNK Rijeka" (slika desno) kako je puni naziv modernog zdanja na Rujevici. Nakon što su par dana ranije, 28. Srpnja, nakon deset mjeseci radova, pod paskom trenera Matjaža Keka i njegovog stručnog stožera održali prvi trening, novi je kamp otvorio vrata navijačima koji su dobili priliku vidjeti novi dom "HNK Rijeke". Na prostoru od 75 tisuća četvornih metara izgrađen je zamjenski stadion od 5700 mjesta, koji ima 3 UEFA zvjezdice i prateće trening površine. Istog je dana, u sklopu četvrtog kola MAXtv Prve lige odigrana i prva utakmica Rijeke na novom stadionu gdje je u goste stigla zagrebačka Lokomotiva. Pred do vrha ispunjenom Rujevicom, Rijeka je pobijedila sa 3:1. Golove za Rijeku su dali Marin Leovac, Bezjak i Anas Sharbini. (Izvor: HoćuRi, Odigrana prva utakmica na zamjenskom stadionu HNK Rijeka na Rujevici!, 02. kolovoza 2016, Također: Novi List, Ivan Volarić: Rujevički kompleks, najljepši kamp na svijetu..., 1. kolovoz 2015.)
2015. 07. Rujna Magdalena Štimac (slika ljevo) postaje prva srednjoškolka u Primorsko-Goranskoj županiji koja počinje koristiti mogućnost školovanja na daljinu. Za to koristi, zahvaljujući CARN-etu, videokonferencijsku širokopojasnu brzu vezu između njenog doma u Brodu na Kupi i učionice ekonomske škole "Mijo Marković" u Rijeci. Magdalena koja zbog zdravstvenih razloga nemože putovati u Rijeku na redovnu nastavu, pohađa nastavu po prilagođenom programu za zanimanje Pomoćni administrator - TEŠ u učionici namjenjenoj učenicima sa teškoćama u razvoju. Internetsku vezu omogućio je CARN-et Primorsko goranska županija kroz svoja ulaganja u projekt E-županije. Projekt je koštao 35.000 kuna. (Izvor: Novi List, Marinko Krmpotić: Magdalena Štimac iz Broda na Kupi prva će u PGŽ-u pohađati nastavu na daljinu, 23. listopad 2015., Također: Rječanin.RTL, JEDNAKA ŠANSA ZA SVE: Magdalena će ..., 23. Listopada 2015.)
2015. 07. Rujna danas je započeo prvi nastavni dan osnovne škole „Josip Pavlišić“, prve katoličke osnovne škole u Rijeci. Osnovala ju je Riječka nadbiskupija na upit brojnih roditelja zainteresiranih za ovaj projekt i uz snažnu potporu i suradnju grupe katoličkih laika koji su se aktivno uključili u pripremne radnje za njezin početak. Škola ima dva razredna odjela s dvadesetak učenika po razredu i dostupna je svima bez obzira na različitosti u pogledu rase, vjere i nacionalnosti. Smještena na prvom katu prostrane zgrade bivšeg zgradi Filozofskog fakulteta u Omladinskoj ulici br. 14, na Belvederu, koja je u vlasništvu Riječke nadbiskupije. (Izvor: Katolička osnovna škola „Josip Pavlišić“, Povijest, Također: rastimo-u-vjeri.com > Prva katolička osnovna škola u Rijeci započela s nastavom, Objavljeno 8. RUJNA 2015)
2015. 16. Rujna Radio Rijeka slavi svoju 70. obljetnicu postojanja (slika desno). U tih 70 godina radio Rijeka je, kako službene statistike govore, najslušanija lokalna postaja unutar HRT-a i općenito jedna od najslušanijih hrvatskih radio stanica. Priča o Radio Rijeci priča je o stalnom rastu, sve od 16. Rujna 1945. kad su se iz Voloskog, dvojezično – na hrvatskom i talijanskom jeziku, sa: "Ovdje Radio Rijeka. Qui Radio Fiume" oglasile prve spikerice Barbarina Ožegović-Kosić za hrvatski te Ida Modica-Milković za talijanski jezik, a tako je ostalo kroz čitavu povijest. Radijska je postaja bila namijenjena dijelu Liburnije te selima, mjestima i gradićima uz Kvarnerski zaljev. Radio Rijeka je bila jedan od nositelja novih kulturnih, pa shodno tome, i glazbenih stremljenja, prati rad kazališta, galerija te ostala poprišta kulturnih zbivanja dajući im bitan medijski prostor u svrhu kulturnog prosvjećivanja i popularizacije umjetničkih vrijednosti. U sferi zabavne glazbe programski je orijentirana na njegovanje domaće glazbe, koja je upravo zahvaljujući njoj postala respektabilnim dijelom hrvatske scene. Tijekom svih ovih desetljeća Radio Rijeka je pronalazila načine da osigura dovoljno prostora riječkim glazbenicima, a najveću ulogu u promicanju riječke glazbene scene (pogotovo 80-ih i 90-ih godina) imao je Miodrag Đuza Stoiljković, višegodišnji glavni glazbeni urednik Radio Rijeke. Danas, 70 godina poslije, Radio Rijeka je za Riječane uistinu više od običnoga radijskog programa. Svojim slušateljima, uz dobro uhodani radijski program na hrvatskome i talijanskome jeziku već 70 godina, nudi i druge sjajne projekte. Tako već nekoliko godina u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci u kasnim večernjim satima emitira Radio Sovu, dva i pol sata svakodnevnoga studentskog programa. (Izvor: Novi List, Edi Prodan: Nije radio sve što svira ..., 6. rujan 2015., Također, Moja Rijeka, Mia Mohorić: Proslava 70. obljetnice Radio Rijeke, 03.09.2015., Također: Klub Sušačana, SUŠAČKA REVIJA broj 91/92, Velid Đekić: TAKO JE POČELA RADIO RIJEKA)
2015. 21. Rujna Odlukom ministra Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osnovana je "Urbana aglomeracija Rijeka". U nju ulazi 10 jedinica lokalne samouprave: gradovi Rijeka, Kastav, Kraljevica i Opatija te općine Čavle, Klana, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo.
2015. 02. Listopada u 86. godini života napustio nas je veliki riječki fotograf i osnivač foto službe Novog lista, fotoreporter Petar Ćućo Grabovac (slika ljevo). Petar Grabovac legendarni je fotoreporter Novog Lista, kroničar povijesti Rijeke koji je fotografskim aparatima puna četiri desetljeća pratio sva zbivanja - od sporta do politike - i tako zabilježio noviju povijest Rijeke i okolice u arhivi od desetak tisuća negativa. Petar Grabovac rođen je u Trebinju 6. Prosinca 1929. Godine 1948. zapošljava se u Riječkom listu kao korektor i novinar-suradnik. Godine 1949. odlazi u vojnu oficirsku školu iz koje se u studenom 1951. vraća kao KV aero-fotograf. Od tada, pa sve do odlaska u mirovinu 31. Prosinca 1989., radi kao fotoreporter-urednik u Novom listu. Ćućo je za svoj rad nagrađen brojnim nagradama, a u samo dvije godine, od 1954. do 1956. dobio je čak 34 međunarodna priznanja. Na Olimpijadi u Melbourneu 1956. godine nagrađen je srebrnom plaketom za sportsku fotografiju. Dobitnik je i četiri republičke i dvije savezne nagrade, a 1972. kao prvi u Hrvatskoj ponio je nagradu "Zlatno pero" Hrvatskog novinarskog društva za kameru. 1990. dobitnik je i Nagrade Grada Rijeke za životno djelo. Od 1998. g. vodi zapaženu rubriku "Fotovremeplov" u nedjeljnom Novom listu. Njegove su fotografije zbog osjećaja za detalj i ažurnosti često koristile u radu osiguravajućem zavodu i policiji. Do 1971. redovito je pratio Titove posjete Rijeci, Puli i Brijunima. Ovjekovječio je susrete i posjete brojnih delegacija i državnika (Che Guevara, Naser, Nehru, Hruščov, Brežnjev i dr.). Fotografije su mu povremeno objavljivane u američkim, talijanskim i francuskim časopisima, u monografijama i na kalendarima. 6. Listopada 2015. godine u 14 sati, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održan je komemoracijski skup u povodu njegove smrti. Na komemoracijskom skupu govor za Petra Ćuću Grabovca održali su gradonačelnik Vojko Obersnel, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, glavni urednik Novog lista Nenad Hlača, Silvano Ježina, fotoreporter, učenik i kolega Petra Ćuće Grabovca te osobni prijatelji Branko Mijić i Miroslav Ćiro Blažević. (Izvor: Novi List, Preminuo legendarni fotoreporter Petar Ćućo Grabovac, 3. listopad 2015., Također: Rijeka Danas, I.Jerić: Intervju: Petar Grabovac-Ćućo kroničar grada na Rječini, Također: Klub Sušačana, SUŠAČKA REVIJA broj 85/86, Elvira Marinković Škomrlj: RIJEKA JE BILA CENTAR SVIJETA)
2015. 21. Listopada u 16 sati i 29 minuta u Rijeci, a i u mnogim gradovima svijeta organiziran doček Martya McFlya i znanstvenika Emmetta Browna, dan kada se oni vraćaju u budućnost. Glavni likovi kultnog filmskog serijala - trilogije iz 1989. "Povratak u Budućnost" režisera Roberta Zemeckisa iz 1985. su Michael J. Fox i Christopher Lloyd, u izmišljenom gradu HillValley. Kada Marty McFly i "Doc" Brown, u filmu "Povratak u budućnost 2" (slika desno), vremeplovom "preskaču" 30 godina i nađu se u "budućnosti" 21. Listopada 2015., gdje s čuđenjem otkrivaju svijet letećih automobila, goriva koje se dobiva od otpada, tenisica koje se same vezuju i robota kao konobara u restoranima. Budući da se Marty u budućnosti pojavljuje ispred gradske vječnice izmišljenog grada Hill Valley, doček je također priređen i ispred riječke gradske vječnice.
2015. 23. Listopada pripadnici specijalne policije izvukli iz mora, na ušću Rječine, nasuprot Veslačkog kluba Jadran, ostatke torpeda proizvedenog u Rijeci (slika ljevo). Time će Muzej grada Rijeke obogatit svoju zbirku torpeda još jednim primjerkom, izrađenim u Rijeci između dva svjetska rata. Ravnatelj Muzeja Grada Rijeke Ervin Dubrović ostao je ugodno iznenađen očuvanošću torpeda, što garantira da će novi muzejski izložak predstavljati pravu atrakciju za posjetitelje. "Zasad još ne znamo detalje o torpedu. Poznato nam je samo da je motor i ono što je od torpeda ostalo riječke proizvodnje te da je po svoj prilici izrađen izrneđu dva svjetska rata. Po izvlačenju, torpedo ćemo odvesti u naše spremište na Žabici. Ondje ćemo ga pregledati, desalinizirati, urediti i nakon toga ćemo moći konkretnije reci o čemu je riječ i koliko je ovaj eksponat važan u našoj zbirci i uopće za povijest torpeda u Rijeci," objasnio je Dubrović. (Izvor: Moja Rijeka, Emilija Sekulić: Iz mora izvađeni ostaci riječkog torpeda, Također: Rijeka Danas, Ostaci torpeda izvučeni iz Riječkog zaljeva)
2015. 04. Studeni došlo je do incidenta u Rafineriji nafte Rijeka na Urinju. Došlo je do požara i eksplozije u kojima pukom srećom nitko nije ozlijeđen, a zahvaljujući prisebnosti rafinerijskih vatrogasaca požar je stavljen pod kontrolu. Prema službenom objašnjenju, tijekom rane večeri došlo je do procesnog poremećaja unutar postrojenja Procesing 2, zbog nestanka struje te privremenog zaustavljanja proizvodnje, uz pojavu dima i plamena na baklji, što nije imalo utjecaja na sigurnost i zdravlje ljudi i okoliša jer se spomenuti poremećaj dogodio unutar zatvorenog sustava. Neslužbeno, od radnika rafinerije doznajemo kako je situacija bila daleko ozbiljnija jer je nakon nestanka struje došlo do eksplozije i požara na peći postrojenja, te samo pukim slučajem nije stradao nitko od operatera koji su samo nekoliko trenutaka ranije radili upravo u tom dijelu pogona. (Izvor: Novi List, Marinko Glavan : Incident u Urinju: Gustom crnom dimu prethodili eksplozija i požar, Objavljeno: 4. studeni 2015.)
2015. 15. Studenog u 10:20, iz zračne luke Rijeka na otoku Krku, poletio je prvi hidroavion koji će Rijeku povezivati s talijanskom Anconom (slika desno, hidroavion de Havilland DHC-6 Twin Otter na riječkom aerodromu). Avioni će na toj linili letjeti četiri puta tjedno, let do Ancone traje 50 minuta, a cijena karte u Rijeci je 200 kuna, s povratkom oko tisuću kuna. Hidroavioni nove kompanije "European Coastal Airlines" iz zračne luke na Krku letjet će ponedjeljkom, srijedom, petkom i nedjeljom. Inače, u Kolovozu 2016, privremeno je oduzeta licenca firmi za obavljanje zračnog prometa te je flota prizemljena. Kompanija "European Coastal Airlines (ECA)" je obustavio sve sve domaće i međunarodne letove 12. Kolovoza 2016. kako bi spriječili "samovolju administrativnih izvora, sve dok se ne osiguraju kvalitetni uvjeti za rad". Nisu nikoga imenovali, ali poprilično je jasno da su se obrušili na Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo koja im je već nekoliko puta prizemljila flotu. (Izvor: Radio Rijeka, Biserka Belić: Hidroavionom od Rijeke do Ancone i natrag, 15.11.2015, Također: Jutarnji List, HIDROAVIONI DEFINITVNO PRIZEMLJENI, 03.10.2016.)
2015. 17. Studenog Na Korzu su predstavljena četiri nova zglobna autobusa "Autotroleja", prva takve vrste pogonjena na stlačeni prirodni plin (slika ljevo). Nabavkom ovih vozila, vozni park Komunalnog društva Autotrolej trenutno raspolaže s ukupno 30 vozila pogonjena stlačenim plinom. Riječ je o niskopodnim, gradskim, zglobnim autobusima marke lveco bus - Urbanway 18M dužine 18 metara, kapaciteta su 40 sjedećih te 69 stajaćih mjesta. Opremljeni su rashladnim uređajima i rampama koje omogućuju pristup osobama s invaliditetom. Veličina spremnika osigurava autonomiju vožnje od minimalno 400 kilometara između dva punjenja. Vrijednost četiri nova zglobna vozila ukupno je 10.123.960,00 kuna. U 2015. godini nabavljeno je još 9 autobusa na stlačeni prirodni (5 solo i 4 zglobna vozila), vrijednih ukupno 23.300.200,00 kuna. (Izvor: Autobus.hr., PREDSTAVLJENA PRVA ČETIRI ZGLOBNA AUTOBUSA NA STLAČENI PRIRODNI PLIN, Također: Autotrolej , O AUTOTROLEJU)
2016. 13. Siječnja na svoj 102. rođendan preminuo je Maksimilijan Peč (Dugi Rat, 13. Sječnja 1914 - Rijeka, 13. Siječnja 2016.). Otac Theodor, aktivni marinski vojni časnik, prvi oficir stroja s bazama u Tivtu, Puli, a naposljetku i u Kini. Majka, Genoveva Mandić, bila je iz poznate obitelji u Boki kotorskoj. Njezina prabaka bila je grofica Ana Bujević, udana za Mandića, admirala Bokeljske mornarice. Majčin djed Kuzma Mandić i baka Marija imali su jedanaestero djece, a jedan od njih bio je i naš svetac Leopold Bogdan Mandić (Herceg-Novi, Boka Kotorska, 12. Svibnja 1866. – Padova, 30. Srpnja 1942). Obiteljsku ostavštinu sv. Leopolda Mandića, koja mu je pripala, poklonio je riječkim kapucinima. Maksimilijan Maks Peč (slika desno), ”povijest Rijeke na dvije noge”, kako ga je jednom prilikom nazvao riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, nakon djetinjstva i školovanja provedenog na Sušaku te završene mature u Sušačkoj gimnaziji odlazi na studij građevine u Zagreb. Po završenom studiju i kratkom zaposlenju u Zagrebu, mladi inženjer graditeljstva vraća se 1939. godine na Sušak i zapošljava u tadašnjoj Sušačkoj općini. Nakon što su partizani ušli u Rijeku 3. Svibnja 1945. godine, s graditeljem Borenom Emilijem podiže drveni provizorni most preko Rječine kod hotela Kontinental. Tokom svog bogatog života bio je projektant i graditelj mostova od Senja do Trsta, cijenjen katolički laik, najstariji aktivni novinar u riječkim ”Zvonima”, a prije toga i u "Novom listu", "La Voce del Popolu" i "Panorami", zaljubljenik u fotografiju iza kojeg stoji deset samostalnih izložbi, filatelist, spisatelj, sportaš, nekadašnji profesor u Građevinskoj školi u Rijeci, tajnik Plivačkog kluba Primorje, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sušak, zaposlenik Ministarstva pomorstva i u riječkoj gradskoj upravi. Bio je i tehnički direktor obnove Riječke luke , a zatim se opet vratio u gradsku službu kao šef inspektorata, načelnik za komunalne službe, sudski vještak, savjetnik za gradnju autoputova, Krčkog mosta, tunela Učka i dr. Dobitnik je brojnih odličja i zahvala među kojima se ističu Spomenica domovinskog rata 1997. godine, odlikovanje Ecclesia et Pontifice Pape Ivana Pavla II 2003. godine, a 2014. godine dobio je Nagradu Grada Rijeke za životno djelo koja mu je dodjeljena za nemjerljiv osobni doprinos razvitku grada Rijeke na području graditeljskih, komunalnih i društvenih djelatnosti. U Siječnju 2014. u nakladi Riječke biskupije i u suradnji s Novim listom, objavljena je knjiga "Maks Peč-radoznali promatrač" u povodu 100. rođendana Maksa Peča. Ispraćaj našeg Maxa bio je, po njegovoj želji, na skromnom pogrebu 15. Sječnja na riječkom groblju Kozala u najužem krugu obitelji i prijatelja. Obred ukopa u obiteljsku grobnicu i misu zadušnicu predvodio je nadbiskup Devčić. (Izvor: Moja Rjeka, Preminuo Maksimilijan Peč, Također: Fluminensia.org > Goran Moravček: Uskoro stogodišnjak, Maks Peč je živa riječka enciklopedija, 28. Listopad 2012, Također: Novi List, Sretan Vam 100. rođendan, barba Maks, Također: Klub Sušačana, SUŠAČKA REVIJA broj 64, Vjekoslav Bakašun, Mladen Vitezić: SVJEDODŽBE IZ PET DRŽAVA)
2016. 29. Sječnja Nakon prošlogodišnje operacije vratne kralježnice uz pomoć trodimenzionalnog (3D) pisača, Klinici za neurokirurgiju riječkog KBC-a sada se primjenom iste tehnologije pridružila i Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju. Kirurški tim predvođen prof. dr. sc. Robertom Cerovićem izveo je po mnogo čemu jedinstven zahvat rekonstrukcije mandibule, tj. polovice donje čeljusti. U suradnji KBC-a Rijeka sa stručnjacima zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, ispisom u 3D tehnici izrađen je unikatan kalup (slika ljevo) koji je korišten pri samom tijeku operacije za izlijevanje smjese koštanog cementa temeljenog na poli (metil-metakrilatu). Ovaj tvrdi akrilatni polimer pokazao se kao vrlo pogodan materijal za rekonstrukciju čeljusti pacijenta. CT snimku donje čeljusti, koju je izradila radiologinja dr.Slavica Kovačić, zagrebački su stručnjaci pretvorili u računalni 3D model na temelju kojeg su modelirali implantat, konstruirali kalup za njegovo oblikovanje i 3D pisačem ga izradili aditivnim postupkom. Operacija uz pomoć tehnologije za koju svjetski stručnjaci kažu da zbog mogućnosti koje pruža već donosi revoluciju u zdravstvu, izvela je ekipa u sastavu: kirurzi Rober Cerović i David Harmicar, anesteziolozi Kazimir Juričić i Maša Biberić, anesteziološka sestra Irena Stanić te medicinski tehničari-instrumentari Sanja Franjkić, Robert Grgurić i Milan Repac.
2016. 16. Ožujka U Klinici za ortopediju i traumatologiju u Lovranu, po prvi put u Hrvatskoj implantiran je umjetni ručni zglob. Operacija je trajala dva sata, a pacijent će već sutra moći micati ruku. Operacija se preporučuje pacijentima s manjim zahtjevima za fizičkim opterećenjem ruku i šaka. Vijek trajanja umjetnog ručnog zgloba je u prosjeku devet godina i bitno poboljšava kvalitetu života pacijenta kojem je ugrađen. Operaciju je izvela ekipa predvođena kirurgom Zdravkom Jotanovićem, u sastavu: ortoped Luka Širola, anesteziolog Nenad Srdoč,  instrumentari Ozren Erak i Goran Milković i drugi, a ugradili su umjetni ručni zglob 74-godišnjem pacijentu iz Splita koji gotovo da nije mogao micati šake. Ta operacija ulazi u redovan operacijski program čime se lovranska bolnica svrstava u samo 4 centra u Europi koji obavljaju visoko diferencirani i subspecijalizirani operacijski zahvati. (Izvor: Novi List, Barbara Čalušić: Umjetni zglob spašava ruku, 18. ožujak 2016., Također: Radio HRT, Lovran: implantiran prvi ručni zglob u Hrvatskoj)
2016. 24. Ožujka u četvrtak, Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske "Europske prijestolnice kulture" za 2020. godinu Steve Green objavio je odluku Povjerenstva na konferenciji za medije održanoj u Muzeju Mimara. Rijeka je privredila status hrvatske "Europske prijestolnice kulture 2020.", kojoj je prestižna titula dodijeljena za program "Luka različitosti" (Port of diversity), čiji je cilj stvoriti grad kulture i kreativnosti za Europu i budućnost. Na slici desno, Službeni logo "Rijeke kao Europske prijestolnice kulture za 2020." s programom "Port of Diversity". Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske "Europske prijestolnice kulture 2020". Steve Green iz Europske komisije rekao je da se ta odluka "ne temelji na naslijeđu i povijesti, već na planovima za budući život grada". Rijeka je, kao i svi ostali gradovi, Dubrovnik, Osijek i Pula koji su ušli u drugi natječajni krug, ispunila sve zadane kriterije, ali odluka Povjerenstva u procjenjivanju predloženih programa gradova nije temeljila samo na programima koje su pripremili za 2020. godinu već i na svemu onom što imaju namjeru ostvariti i u godinama nakon što ponesu titulu Europske prijestolnice kulture. Tako bi u iduće četiri godine trebala stizati u Rijeku nagrada od milijun i petsto tisuća eura, a iznos ovisi o ostvarenju planova i projekta. Inače, naslov "Europske prijestolnice kulture" dodjeljuje se svake godine najviše jednom gradu u svakoj od dvije države članice navedene u kalendaru koji se nalazi u prilogu Odluke Europskog parlamenta i Vijeća, kojom je uređena inicijativa Europska prijestolnica kultura od 2020. do 2033. godine. Za 2020. godinu dvije države članice ponijele su već titulu Europske prijestolnice kulture: Hrvatska i Irska (grad Galway proglašen irskom EPK 27. Srpnja 2016.). (Izvor: Novi List, Pobjeda ''grada koji teče'': Rijeka ponijela titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine!, 24. ožujak 2016., Također: Vlada Republike Hrvatske, Rijeka - prva hrvatska Europska prijestolnica kulture 2020., Također: Poziv za podnošenje prijava za inicijativu unije Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu u Republici Hrvatskoj)
2016. 30. Ožujka Glavni urednik Novog lista Nenad Hlača u utorak navečer potvrdio je da je "Novi list"d.o.o. prodan češko-slovačkom investicijskom fondu "J&T", odnosno tvrtki kćeri pod nazivom "JOJ Media House". Podsjetimo, nakon pritisaka bankarskog lobija i neodrživog financijskog statusa, javljeno je da Novi list ide u prodaju. Pripremne radnje oko prodaje ovog dnevnog lista bile su već tada u završnoj fazi, a pregovaralo se s dva potencijalna kupca. Jedan je "Telegram Media Grupa", a drugi je češko-slovački investicijski fond "J&T".
2016. 31. Ožujka prvi su put na području srednje i jugoistočne Europe, u Kliničkom bolničkom centru Rijeka izvedeni zahvati u kojima su dvjema pacijenticama u dobi od 27 i 39 godina koje su bolovale od dijabetičke gastropareze, teške kronične bolesti s izraženim simptomima kroničnog osjećaja mučnine i povraćanja, ugrađeni sustavi za gastričnu stimulaciju. Gastrična elektrostimulacija jedna je od terapija neuromodulacije, nove visoke tehnologije koja kontinuirano stimulira dijelove središnjeg i perifernog živčanog sustava. To se postiže primjenom niskovoltažne jednosmjerne struje koju stvara interni neurostimulator, svojevrstan pejsmejker želuca, kirurški postavljen ispod kože. Riječki tim liječnika predvodio je doc. dr. Marko Zelić, aoperacijama koje su izvedene laparaskopski prisustvovao je ugledni kirurg iz Velike Britanije dr. Sritharan Kadirkamanathan, jedan od vodećih svjetskih autoriteta na području ugradnje sustava za neuromodulaciju. (Izvor: Novi List, Barbara Čalušić: Riječki liječnici prvi u Srednjoj Europi ugradili pejsmejker želuca, Također: Ordinacija.hr > KBC Rijeka prva bolnica u srednjoj i jugoistočnoj Europi...)
2016. 15. Travnja jedna od najljepših zgrada u Rijeci, zgrada "Transadrije" (slika ljevo) prodana je na dražbi Trgovačkog suda u Rijeci za iznos od četiri milijuna i 250 tisuća eura, koliko je iznosila početna cijena nekretnine, potvrdio je stečajni upravitelj Transadrije Zdravko Čupković. Kupac zgrade je tvrtka "Riva Management" iz Rijeke, čiji je vlasnik austrijska tvrtka "Pewag", a na dražbi su prodani gornji katovi zgrade, budući da su poslovni prostori u prizemlju prodani na ranijim sudskim dražbama, uz izuzetak konferencijske dvorane koja je također jučer prodana prodana "Riva Managementu" za 425 tisuća eura. Novcem od prodaje namirit će se potraživanja nekadašnjih radnika Transadrije na osnovi neisplaćenih plaća i drugih materijalnih prava. Stečajni postupak započet 2011. godine time se svodi na rasprodaju preostale imovine, a i novac od prodaje teško da će pokriti veći dio dugova ovog poduzeća. (Izvor: Novi List, Marinko Glavan: Kraj Transadrije ..., 3. siječanj 2015., Također: Novi List, Marinko Glavan: Jedna od ljepših građevina u Rijeci našla kupca, 15. travanj 2016.)
2016. 26. Travnja nakon osam godina potpune pauze te ranije višegodišnje egzistencije u potpuno neadekvatnom prostoru na Krimeji, istočni dio grada Rijeke dobio je novi ogranak "Gradske knjižnice Rijeka" koji je otvoren u utorak, u 11 i 30 na Trsatu na adresi Trg Viktora Bubnja 1 u prostoru Dvorane mladosti. Grupa od stotinjak građana Trsata svojim je potpisima zatražila od Grada Rijeke dodjeljivanje praznog prostora u Dvorani mladosti (prostor nekadašnjeg disko kluba "Dva Boda") upravo GKR-u za potrebe ogranka. Naišlo se na razumijevanje te pristupilo radovima na uređenju i prilagodbi za funkcije knjižnice. Ogranak je uz prigodan program otvorio gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i v. d. ravnateljice Gradske knjižnice Rijeka Gorana Tuškan. Novi će knjižnični ogranak djelovati na pristupačnom i vidljivom mjestu, u prostoru površine 311 m2. U njemu je u trenutku otvaranja bilo dostupno: 16.442 svezaka knjiga (11.370 za odrasle, 4.871 za djecu), 201 jedinica filmova i multimedije, 8 naslova novina i časopisa, 4 računala s pristupom internetu za korisnike i igračke za djecu. Ukupan je iznos investicije u otvaranjeOgranka Trsat iznosio 600 000 kuna. (Izvor: gkr, Ogranak Trsat otvara vrata!, Također: gkr, Dvorana mladosti betonska samodoprinosna priča kao dom nove knjižnice)
2016. 30. Travnja predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u Malom Lošinju u palači Kvarner "Muzej Apoksiomena" (slika ljevo), posvećen antičkom brončanom kipu atlete pronađenom u podmorju na dubini od 45 metara između otočića Vele Orjule i istočne obale Lošinja pokraj otoka Lošinja, a pronašao ga je slučajno 1997. godine belgijski ronilac i amaterski fotograf Rene Wauters. Desaliniziran do Listopada 2000. godine, nakon čega su konzervatorsko-restauratorski radovi trajali šest godina. Tijekom restauracije, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2. ili 1. stoljeće prije Krista. Naziv Apoksiomen inače dolazi od grčke riječi (apoxyomenos) što znači "onaj koji se struže". Naime to je jedna od konvencionalnih poza u kojoj su antički Grci prikazivali atlete. Nakon treninga, sportaši su prašinu i znoj s nauljenog tjela skidali malim srpolikim alatom koji su Grci zvali "'ksistra" a Rimljani "strigil", a kipovi apoksiomena  hvataju mladiće u takvim trenucima. Kip predstavlja atletičara, mladog sportaša baš u takvom trenutku. Jedina je za sad pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Visok je 192 centimetra, težak 300 kilograma. Arhitektonski konstrukt izložbenog prostora ovješen je na postojećim kamenim zidovima Palače Kvarner te čeličnim rešetkama-nosačima i horizontalnim pločama definira konstruktivno-funkcionalnu cjelinu koja se spušta do prizemlja postojeće građevine. Na natječaju za zgradu muzeja koje je raspisalo Hrvatsko dizajnersko društvo odabran je i vizualni identitet Muzeja Apoksiomena, a prvu nagradu osvojio je Luka Predragović u konkurenciji od gotovo pedesetak pristiglih radova. Autori arhitektonskog projekta muzeja su Saša Randić i Idis Turato, a radovi palače, koja će biti novi Apoksiomenov dom, započeli su još 2012. godine.(Izvor: Fiuman.hr, Komadinu naljutilo jer Apoksiomena nije mogao pogledati s predsjednicom, Također: Idis Turato, Muzej Apoksiomena)
2016. 07. Rujna grafit "Paraf Punk" (na slici ljevo) u podnožju Lorenzovih stuba na Kozali koje vode prema parku Nikole Hosta, Grad Rijeka proglašava zaštićenim kulturnim dobrom od lokalnog značenja. Nakon osječkog grafita "Osijek - nepokoreni grad" to je drugi grafit u Hrvatskoj koji je dobio takav status. Grafit je nacrtao Valter Kocijančić, pjevač i jedan od osnivača Parafa. Ovaj je grafit, u doba izrade 1977. godine smatran vandalskim činom, a danas svjedoči o počecima i razvoju riječkog, jugoslavenskog i istočnoeuropskog punka te slovi kao važan spomenik popularne kulture.
2016. 04. Listopada u svom domu u Voloskom, u 92. godini, nakon kratke i teške bolesti, preminuo je Ljuboslav-Ljubo Kuntarić, jedan je od najplodnijih i najuspješnijih hrvatskih glazbenika i  skladatelja nakon Drugog svjetskog rata (na slici desno 2013.). Rođen 25. Lipnja 1925. godine u Čakovcu, a u zadnjih pola stoljeća živio je u Voloskom kod Opatije. Skladao je od 1939. godine, a s prvim ozbiljnijim radovima Ljubo Kuntarić javlja se kao skladatelj šlagera i kao prvi jugoslavenski hit-maker čija glazba je dominirala festivalima i radijskim eterom 1950-ih i 1960-ih godina. Pjesme koje je radio sa pjesnicima i tekstopiscima poput Drage Britvića, Stjepana Jakševca te najviše s Blankom Chudobom, predstavljaju samo mali dio njegovog ogromnog glazbenog opusa. U bazi autora ZAMP-a nalaze se čak 1132 njegova djela, no glazbeni kritičari navode da je skladao preko 2000 zabavnih melodija, 160 skladbi za djecu, više od 200 zborskih skladbi, 180 klapskih skladbi, 48 komornih tamburaških, 26 mandolinskih. Široj je javnosti zapravo manje poznato da je komponirao čak 680 skladbi sakralnog ciklusa,  a neke od njegovih pjesama pjevaju se godinama na misama, a da pjevači i ne znaju autora. Komponirao je i glazbu za dvadesetak opereta, mjuzikala te opera, a najčešće se spominju "Karolina Riječka", "Tata, udajem se za crnca", Hotel Maestral", "Ljubav i žena kroz sva vremena", "Na lijepom plavom Jadranu",  "Veli Jože", "Zlatarevo zlato", napisao je filmsku glazbu za petnaestak filmova, orkestralna djela, a skladao je i glazbu za najpopularniju jugoslavensku televizijsku seriju "Pozorište u kući" i drugo. Njegovi su mnogi evergrini  koji se i danas pjevuše: "Ta tvoja ruka mala" (prva nagrada publike, pobjednik prvog Zagrebačkog festivala 1953.), "Ako nećeš da te ljubim" (1. nagrada, Zagreb 1956.), "Nina"(3. nagrada, Zagreb 1956.), "Opatijo divna" (nagrada Turističkog saveza Opatije), "Autobus Calypso" (2. nagrada publike te 3. nagrada stručnog žirija, Opatija 1959.), "U nedilju Ane (Kad si kupim mali motorin)" (3. nagrada publike na festivalu Opatija 1960.), "Bez jedra i vjetra" (1. nagrada stručnog žirija MIK 1964.), "Barba Frane" (nagrada lista Arena za najvedriju melodiju, MIK 1966.), „Otišel je brodit“ (1. nagrada publike, 1. nagrada stručnog žirija te nagrada za uporabu istarskog melosa, MIK 1967.) i mnogih drugih. Najveći dio njegovog opusa ipak pripada duhovnoj glazbi koju je Kuntarić stvarao do kraja svog života. Za taj svoj skladateljski opus dobio je i zlatno odličje "Pro ecclesia et pontifice" pape Ivana Pavla II. Dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja od kojih su samo 45 festivalske. (Izvor: wikipedija > Ljubo Kuntarić, Također: Novi List, P. N.: Skladatelj Ljubo Kuntarić preminuo noćas ..., Objavljeno: 4. listopad 2016., Također: FDK Omiš, Ljubo Kuntarić, HRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJA, Kuntarić, Ljuboslav Ljubo)
2016. 10 Listiopada u 93. godini života preminuo je Stojan Osojnak (slika desno), ikona nogometnog kluba "Rijeka", čovjek koji je šezdesetih godina prošlog stoljeća proveo 1334 dana na klupi Rijeke kao trener. Osojnak je bio istinska legenda utkana u samu srž riječkog nogometa, kao trener koji je do sada najviše u kontinuitetu bio na klupi Rijeke. Rođen 11. Lipnja 1923. u Opatiji. Nogomet je počeo igrati kao dječak od 12 godina. Sa 16 je godina bio zapaženi igrač Riječkog kluba "Eneo". Kapitulaciju Italije 1943. je dočekao kao igrač riječke "Litorije". Po završetku rata, vraća se svojoj prvoj ljubavi - nogometu. Od 1948. do 1953. godine nosio je dres NK "Kvarnera", preteče "Rijeke". Igrao kao vođa navale u "Rijeci" sve do 1953. kada prelazi u "Dinamo". Za prvu momčad "Kvarnera" odnosno "Rijeke", odigrao 289 utakmica i postigao rekordna 172 pogotka. Ostat će u sjećanju navijača kad je u dresu Dinama s brojem 9 pogodio mrežu Zvezde za vrijedan naslov prvaka bivše države 1954. Za Dinamo je digrao 64 utakmice i postigao 45 pogodaka. Visok, suhonjav, sklon ozljedama, s odličnim pregledom igre i urođenim smislom za gol situaciju davao je ton igre svakoj navali u kojoj je igrao. Uz Čajkovskog i Čonča postao je još više efikasan. Oni su ga obilato hranili loptama. A on je klinički postizao golove. Po povratku na Kantridu pomogao je Rijeci da se 1958. godine vrati u Prvu ligu. Osojnak je bio prvi školovani domaći trener koji je vodio "Rijeku" u sjajnom razdoblju klupske momčadi. "Rijeku" je samostalno vodio u dva navrata, od 1. Ožujka 1960. do 30. Lipnja 1960., te zatim  od 1963. do 1967. godine, i to kao prvi trener Rijeke koji je ujedno bio i njen igrač. U sezonama 1965. i 1966. Rijeka se borila za sam vrh prvenstvene ljestvice. Osojnak je karijeru nastavio u Švicarskoj gdje je u pet navata vodio Chiasso, a dvije sezone vodio i Sion. Iako je živio u inozemstvu, Osojnak se uvijek vraćao u Rijeku, Opatiju i naravno Kantridu. Stojane, RIP! (Izvor: wikipedija > Stojan Osojnak, Također: Nogometni leksikon, Osojnak, Stojan, Također:  Kvarnerski.com, Zoran Mikulić: RIJEČKI NOGOMET 1945.-1955., Također: HNK RIJEKA, In memoriam: Stojan Osojnak (1923. – 2016.))
2016. 15. Listopada bez prethodne najave i izvan protokola u Rijeku je pristao "Norwegian Jade", najveći kruzer do sada (na slici desno slika sa "Brodovi u Rijeci"). Vlasnik broda je američka kompanija "Norwegian Cruise Line", a brod plovi pod zastavom Bahama. Brod u Rijeku dolazi na kraju putovanja Venecija – Krf – Mikonos – Santorini – Pirej – Venecija. U svoj grad doveo ga je "domaći čovik", zapovjednik Vanja Litović, Riječanin koji je veliki dio života proveo na Vežici, a trenutno s obitelji živi na Rubešima. Rijeka uopće nije bila u itineraru "Norwegian Jadea", koji je trebao pristati u Splitu. No, zbog loše vremenske prognoze ocijenjeno je kako tamo pristajanje neće biti moguće i onda je u izuzetno kratkom roku organiziran dolazak broda u Rijeku. "Zbog juga nismo mogli u Split pa sam predložio Rijeku" rekao je Vanja Litović. "Doći u Rijeku meni je nezaboravno iskustvo, obitelj mi je upravo došla u posjetu, pa nam je svima to radostan trenutak." Kruzer je izgrađen u Njemačkoj 2006. godine, dužine je 294m, širine 32m, ima 15 paluba i mogućnost smještanja 2882 putnika i 1100 članova posade. Na broju je ukupno 1201 kabina. U Rijeku je stigao s 2.550 putnika i 1.050 članova posade. (Izvor: Novi List, Darko Pajić: Gigant na Brajdici: Riječanin za kormilom, 16. listopad 2016, Također: PROM, Obaranje rekorda – najveći kruzer u Luci Rijeka, 15.10.2016, Također: Rijecan.in, Robert Zeneral: U Rijeku stigao Norwegian Jade....)
2016. 24. Listopada Matjaž Kek, trener NK Rijeke od 27. Veljače 2013., obara rekord od 1334 dana na čelu našeg najdražeg kluba. Taj je rekord do sada pripadao Stojanu Osojnaku. Njegovih 1335 još teče nakon jedne od najuspješnijih sezona kluba. Matjaž Kek rođen je 9. Rujna 1961. godine u Mariboru, a svoju igračku karijeru započeo je igrajući za NK Maribor 1979. godine., a 1985. godine prelazi u austrijski klub SV Spittal/Drau iz Spittala na Dravi gdje je ostao do 1988. godine kada je počeo igrati austrijski klub Grazer AK iz Graza. Vratio se je u NK Maribor 1995. godine s kojim je osvojio tri titule prvaka Slovenije i dva kupa. U 38. godini, 1999. godine prestaje se aktivno baviti nogometom. Nakon umirovljenja ostao je u NK Maribor kao pomoćni trener do 2000. kada je postaje glavni trener. 2006. trenirao je i Slovensku nogometnu preprezentaciju do 15 i 16 godina. 27. Veljače 2013. godine, nakon više od godine dana bez trenerskog posla, postaje trenerom HNK Rijeka. Već u prvoj Kekovoj sezoni klub kroz HNL ostvaruje plasman u kvalifikacije Europske lige, a sljedeće sezone Rijeka prvi put u povijesti ostvaruje plasman u grupnu fazu Europske lige nakon pobjeda u kvalifikacijama nad Prestatyn Townom, Žilinom i Stuttgartom. Matjaž, držim ti fige za još više i bolje!! (Izvor: Radio Rijeka, "Pod stjenama Kantride",intervju sa Matjažom Kekom, ponedjeljak 24. Listopada 2016, Također: wikipedija > Matjaž Kek, Također: HNK RIJEKA, Matjaž Kek)
2016. 27. Listopada Kardiološki tim Zavoda za kardiovaskularne bolesti sa sušačkog lokaliteta KBC-a Rijeka izvodi vrhunski transkateterski endovaskularni zahvat na srcu zbog bolesti mitralnog zalistka (mitralnom insuficijencijom ili mitralnom regurgitacijom) na tri pacjentice, napravljenom po prvi puta u Hrvatskoj.
2016. 15. Prosinac Na Centralnom gradskom groblju Drenova otkriven je spomenik darivateljima tijela Medicinskom fakultetu u Rijeci. Riječ je o prvom spomeniku ovakve vrste u Hrvatskoj na kojem su urezana imena onih koji su svoja tijela donirali za potrebe edukacije studenata i liječnika te na dobrobit medicine i znanosti. Otkrivanju spomenika u ime Grada Rijeke prisustvovali su gradonačelnik Vojko Obersnel, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat i savjetnica Odjela Karla Mušković.
2017. 10. Ožujka hrvatska streljašica Snježana Pejčić (Rijeka, 13. Srpnja 1982.) (slika ljevo) je u Mariboru na Evropskom prvenstvu postala novom europskom prvakinjom u gađanju zračnom puškom, nakon što je u finalnom nadmetanju pogodila 249,1 krug i za 1,3 kruga nadmašila drugoplasiranu Dankinju Stine Nielsen. Trijumf je uveličalo i ekipno srebro koje je osvojila s Valentinom Gustin i Martom Zeljković. Snježana Pejčić je članica Streljačkog kluba "Lokomotiva" iz Rijeke. (Izvor: wikipedia, Snježana Pejčić, Također: Dnevnik.hr: Žena koja je već ispisala hrvatsku sportsku povijest lovi dvije medalje, Također: Siol.net, Snježana Pejčić in Christian Reitz zlata v Mariboru, Također: Fiuman.hr, Pejčić postala nova europska prvakinja u u gađanju zračnom puškom, 10.03.2017)
2016. Studeni U Rijeci je tijekom mjeseca palo 486.9 mm kiše što je rekordna količina za mjesec Studeni (stari rekord je držao Studeni iz 2000. godine sa 482.6 mm). Kišovitiji mjesec upovijesti mjerenja u Rijeci (od 1948. godine) bio je samo Listopad iz 1998. godine (526.7 mm). (Izvor: Crometeo, Meteorološki rekordi u 2016. godini)
2016. 15. Prosinac Na Centralnom gradskom groblju Drenova otkriven je spomenik darivateljima tijela Medicinskom fakultetu u Rijeci. Riječ je o prvom spomeniku ovakve vrste u Hrvatskoj na kojem su urezana imena onih koji su svoja tijela donirali za potrebe edukacije studenata i liječnika te na dobrobit medicine i znanosti. Otkrivanje spomenika, u znak zahvalnosti i u spomen na donatore, jedan je u nizu događaja kojima su tijekom ovog tjedna obilježeni Dani Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izgradnju spomenika Grad Rijeka sufinancirao je s 20.000 kuna, Medicinski fakultet s 25.000, aKomunalno društvo Kozala osiguralo je još 15.000 kuna u izvedbenim radovima. (Izvor: Grad Rijeka, U Rijeci podignut jedinstveni spomenik darivateljima tijela, 15. prosinac 2016.)
2016. kliničkom implementacijom jakosno-modulirane terapije, tzv. IMRT, jedne od najsuvremenijih i najzahtjevnijih metoda liječenja onkoloških bolesnika zračenjem postignuto je veliko ostvarenje i napredak u riječkoj onkologiji. Metoda se od tada redovito koristi u KBC Rijeka.
2017. 19. Travnja Svi zaljubljenici u grad Rijeku i njegovu povijest došli su na svoje. Dvoglavi orao, simbol i grb grada Rijeke postavljen je na vrh kupole Gradskog tornja gdje mu je i mjesto. Cijela priča traje već gotovo čitavo desetljeće, a "Lista za Rijeku" redovito je u javnosti tijekom godina aktualizirala ovu inicijativu i govorila o potrebi vraćanja povijesnog dvoglavog orla na njezino originalno mjesto. Rekonstrukcija povijesne skulpture, čiji je autor akademski kipar Hrvoje Urumović, visoka je 240 centimetra i raspon krila joj je 300 centimetra. Trošak izrade ove skulpture iznosi 1.041.535 kuna (833.228 kuna plus PDV). Naime, sama izrada skulpture košta 461.222 kune, lijevanje u siluminskoj leguri 332.000 kuna, prijevoz i montaža 20.000 kuna, dok će se po 10.000 kuna izdvojiti za gipsani model i projekt postave s elaboratom. Izrađeno je i mišljenje o stabilnosti konstrukcije kupole koje je potvrdilo kako je moguće ponovo postaviti skulpturu na njen vrh, a napravljen je i povijesno-umjetnički elaborat koji je izradio dr. Damir Tulić budući da je konkretno znanje o ovoj skulpturi bilo vrlo siromašno. Naime, ne postoje ostaci niti prve skulpture iz 18. stoljeća, niti druge s početka 20. stoljeća, a nema niti njihovih modela i zbog toga je bilo potrebno izraditi model skulpture iz 1906. godine prema arhivskim izvorima i fotografijama koji su poslužio za izradu skulpture u pravoj veličini. Izradu skulpturu nadgledao je sam autor, inače docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci čiji je angažman predložio Konzervatorski odjel u Rijeci, a skulptura se ljevala u "Ljevaonici umjetnina ALU" iz Zagreba. Materijal silumin koji je odabran za izradu skulpture, odabran je radi manje težine nego originalna od legure aluminija i cinka. Riječki gradonačelnik podsjeća da je Grad Rijeka započeo s ovim projektom krajem 2009. godine kada je zatraženo prvo mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela, pa se cijeli projekt odvijao po njihovim uputama i sugestijama. Inače, povijest riječkog dvoglavog orla počinje u 17. stoljeću, kada je 06. Lipnja 1659. na zahtjev Riječana car Leopold I. izdao povelju kojom gradu Rijeci odobrava grb. Prva skulptura orla na vrhu Gradskog tornja postavljena je vjerojatno 1754. godine, a njen autor bio je bio riječki kotlar Lodovico Ruppani. Taj limeni, jednoglavi orao skinut je 1890. godine odlukom Gradskog vijeća, te predan kao uspomena u gradski muzej. Njegova daljnja sudbina je nepoznata. Godine 1906. pojavio se politički spor između ugarskih i riječkih vlasti o tome čija bi se zastava trebala vijoriti na gradskoj uri, mađarska ili riječka. Problem je riješen inicijativom za povratak gradskog orla na kupolu sata koju je dao Odbor riječkih žena koje su ujedno i skupile novac za pothvat. Drveni model izradio je venecijanski kipar Vittorio De Marco, a o samom orlu se zna vrlo malo. Zna se da je lijevan u leguri metala od aluminija i cinka u Ljevaonici Mattea Skulla. Skulptura je bila visoka 220 centimetara s rasponom krila od 300 centimetara, te je s postoljem težila 2.000 kilograma. Svečanost inauguracije novog dvoglavog orla na Gradskom tornju održana je na dan sv. Vida 15. Lipnja 1906. godine. Orao je u prvotnom obliku preživio sve do 1919. godine i dolaska D'Anunzia u grad. Naime, 04. Studenog 1919. su mu dvojica D’ Annunzievih ardita (Gulielmo Barbieri i Alberto Tappari) skinuli su jednu glavu budući su talijanski fašisti tumačili kako je dvoglavi orao austrijski, a jednoglavi rimski te je skulptura ostala na vrhu gradske kupole u tom obliku sve do 1949. godine kada su ga tadašnje komunističke vlasti označile kao buržoaski i nenarodni simbol, te ga dale skinuti i razbiti na komade, 20. Siječnja 1949. godine. Neprovjerena informacija je da u riječkom muzeju u Rimu imaju sacuvanu jednu glavu orla. Ako je to i točno,vjerovatno se radi o onoj glavi koju su D'Annunzijevi arditi odrezali 1919. godine. (Izvor: Novi List, Damir Cupać: Ispravlja se povijesna nepravda: Dvoglavi orao slijeće na Gradski toranj u travnju, 2. veljača 2017., Također: HRT, RAdio Rijeka, Lea Domijan Fišter: Dvoglavi orao ponovno sletio na riječku Gradsku uru, 19. Travnja 2017. Također: Rijeka 2020, Riječki dvoglavi orao, SIJEČANJ 19, 2016)
2017 27. Travnja položen je kamen temeljac novog turističkog kompleksa "Costabella Luxury Resort & Spa" na gradilištu na Kostabeli (slika ljevo, budući izgled). Položili su ga gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i predsjednik Uprave tvrtke "JTH Costabella" Jaroslav Třešnák sa suradnicima. Polaganjem kamena temeljca svečano je započela izgradnja luksuznog hotelskog resorta Costabella "Costabella Luxury Resort & Spa". Tvrtka "JTH Costabella" izgradit će resort s tradicionalnim uskim ulicama s pogledom na more i zaljev s povijesnom Opatijom. Projekt je vrijedan oko 50 milijuna eura, a kompleks, čiji će kapacitet biti 560 osoba, obuhvatit će glavnu zgradu hotela, vile, zajedničke prostorije, kongresnu salu, wellness i spa centar, fitness centar, veliki vanjski bazen i privatnu plažu. Svi spomenuti sadržaji prostirat će se na površini od dva hektara. (Izvor: Novi List, Biljana Savić: Položen kamen temeljac: Počinje gradnja luksuznog resorta "Costabella" vrijednog 50 milijuna eura, 27. Travanj 2017., Također: Grad Rijeka, Položen kamen temeljac turističkog kompleksa "Costabella Luxury Resort & Spa", 27. Travanj 2017. )
2017. 21. Svibnja Nakon posljednja sučeva zvižduka nogometaši Rijeke i stručni stožer potrčali su jedni drugima u zagrljaj. Dok je pjesma odjekivala tribinama, san je postao java. Riječki nogometaši pobjedom protiv Cibalije (4:0) prvi su put u povijesti osvojili naslov prvaka Hrvatske. Do kraja prvenstva ostala je još jedna utakmica, i to protiv zagrebačkog Dinama, ali matematički sve je već rješeno. Napokon je stigao taj trenutak kojega su čekale generacije riječkih navijača. U trenutku kada je Ante Vučemilović odsvirao kraj utakmice, Rujevica je eksplodirala. Grad je eksplodirao. Utakmica protiv Cibalije nosila je imeprativ pobjede, ali "Cibalija" otpočetka nije imala šanse. Dvoboj protiv vinkovačkog autsajdera na Rujevici se u potpunosti odvijao u korist domaćina. Dva brza pogotka Marija Gavranovića u 11. i 15. minuti vrlo brzo su postavila stvari na svoje mjesto. Sve do kraja susreta pitanje je bilo samo, s kojom će razlikom završiti susret. Junak je svakako bio Mario Gavranović koji se već u 11. minuti ušetao u mrežu Cibalije nakon što je obišao i vratara, za rano vodstvo Riječana. Četiri minute kasnije ponovo je zabio. Golove su postigli: 1:0 Gavranović (11'), 2:0 Gavranović (15'), 3:0 Bezjak (45'), 4:0 Župarić (72'). Igrali su: RIJEKA: Prskalo, Ristovski, Župarić, Elez, Žuta, J. Mišić, Bradarić, Gorgon, Andrijašević, Bezjak, Gavranović. CIBALIA: Matković, Žderić, Tipurić, Markić, Rubić, Mijoković, Muženjak, P. Mišić, Pervan, Glavica, Brekalo. Sudac utakmice: Ante Vučemilović - Šimunović (Osijek). (Izvor: HNK RIJEKA, Pogledajte kako je Rijeka proslavila povijesni naslov prvaka, 21.05.2017, Također: HNK RIJEKA, Rijeka pobijedila Cibaliju i osvojila prvi naslov prvaka u povijesti!, Također: Novi list, DAN KAD JE ISPISANA POVIJEST "Rijeka" je prvak!, 21. svibanj 2017., TAkođer: HNK Rijeka prvak Hrvatske – slavlje na Korzu)
2017. 12. i 13. Svibanj Riječka navijačka skupina ulazi u tjedan obilježavanja 30. rođendana. Sve će bit začinjeno povijesnim naslovom prvaka, a glavna fešta bit će održana u tjednu Armade od 9. Svibnja do 13. Svibnja. Armada je od strane tridesetak mladića službeno osnovana 9. svibnja 1987., na finalu Kupa ondašnje države između Rijeke i Hajduka. Tridesetak mladića u ono vrijeme vjerojatno nisu bili ni svjesni da su osnivanjem Armade ušli u legendu i promijenili riječku i hrvatsku povijest. Pokrovitelj obilježavanja 30. godina Kluba navijača Armada bila je Primorsko-goranska županija. (Izvor: Facebook, 30 godina Armade, Fiuman, Čelnici Armade službeno najavili proslavu 30. rođendana, Također: HNK RIJEKA, Armada slavi 30. rođendan)
2017. 30. Svibanj na riječkoj Delti, nedaleko zgrade Vodovoda i kanalizacije te uređaja za pročišćavanje i nedaleko ceste D 404 i terminala na Brajdici, otvoren je novi helidrom za helikoptere koji prevoze bolesnike kojima je potrebna hitna medicinska pomoć. Helidrom na Trsatu postao je neprikladan nakon izgradnje Sveučilišnog kampusa te se Ministarstvo obrane za pomoć obratilo Gradu Rijeci koji je na pomorskome dobru ishodio koncesiju. Novi helidrom uredili su riječka gradska uprava i gradska tvrtka Rijeka promet. Biti će u funkciji dok se u sklopu nove bolnice ili na nekoj drugoj lokaciji ne odredi trajna lokacija. Lokacija je izvrsno odabrana jer na nju helikopteri mogu slijetati po svakom vremenu, a to su uostalom potvrdili i piloti. Idejno rješenje uređenja sletišta na Delti izradila je tvrtka Plan – Mar d.o.o. iz Rijeke u suradnji s Odjelom za komunalni sustav Grada Rijeke. Uređenje platoa obavilo je Rijeka promet d.d. a u sklopu zahvata uređen je plato sletišta ukupne površine 5.800 m². Ukupni trošak zahvata iznosio je 312.500,00 kuna. (Izvor: Grad Rijeka, Novi Helidrom na Delti na idealnoj lokaciji, 30. svibanj 2017., Također: Novi List, Otvoren novi helidrom za hitnu medicinsku pomoć, Također: Radio Rijeka, Lea Domijan Fišter: Rijeka dobila novi helidrom za hitnu medicinsku pomoć, 30.05.2017)
2017. 31. Svibnja DINAMO - RIJEKA 1:3!!! Nakon što je osvojila prvi naslov prvaka Hrvatske, Rijeka je u finalu Kupa u Varaždinu pobijedila Dinamo 3:1 i prvi put u povijesti osvojila dvostruku krunu. Golove za novo slavlje Riječana zabili su Mario Gavranović (24. i 47. minuta) i Dario Župarić (73. minuta), dok je pogodak za Modre zabio Dani Olmo u 38. minuti utakmice. Time su Riječani trijumfalno okončali najbolju sezonu u povijesti kluba. U 24. minuti. Andrijašević je pobjegao Dinamovoj obrani, te pucao iskosa, no Lešković je njegov udarac blokirao. Lopta je ponovo stigla do Andrijaševića koji je povratnom loptom uposlio Gavranovića, a švicarski napadač je zabio u suprotni kut za 1:0. Dinamo je stigao do izjednačenja, a pogodak je postigao Dani Olmo. Matel je ubacio iz prekida, a lopta se odbila do Španjolca koji je zabio za 1:1. Već u 47. minuti Rijeka je ponovo povela, a drugi pogodak na utakmici i sedmi u Kupu zabio je Gavranović. Mišić je nabacio iz kornera, a Gavranović na drugoj vratnici glavom zabio za 2:1. U trenucima kada se činilo da će Dinamo iskoristiti veliki pritisak, Rijeka je zabila za 3:1. I to ponovo nakon ubačaja iz kornera. Mišić je ubacio, a Župarić lijevom nogom zabio iz okreta. Utakmica se igrala u Varaždinu na Stadionu NK Varteksa pred 9,000 gledatelja. Sudac utakmice: Ante Vučemilović-Šimunović iz Osijeka. Strijelci: 0-1 Gavranović (24), 1-1 Olmo (38), 1-2 Gavranović (47), 1-3 Župarić (73). RIJEKA: Prskalo - Ristovski (od 85. Žuta), Elez, Župarić, Vešović - Mišić, Bradarić, Andrijašević (od 60. Maleš) - Bezjak, Gorgon (od 74. Čanađija), Gavranović. DINAMO: Zagorac - Matel, Lešković (od 53. Soldo), Schildenfeld, Pivarić - Pavičić, Gojak (od 59. Sammir), Machado, Soudani, Olmo, Hodžić (od 75. Henriquez). Razočaravajuća je bila reakcija "sportskih" novinara HRT-a, hrvatske javne televizije koju svi mi plaćamo. Naime, novinar sportske redakcije HRT-a Luka Petrinec, nakon utakmice intervjuirao je Dinamovog kapetan Josipa Pivarića i prvo pitanje koje mu je postavio bilo je: "Josipe, na žalost i drugi naslov odlazi u Rijeku". Isti je komentar uputio i treneru Dinama Ivajlu Petevu: "Gospodine Petev, na žalost Dinamo nije uspio, Kup odlazi u Rijeku". A da sportskoj redakciji HRT-a možda i nije najbolje sjela superiorna Rijeka pokazuje i reakcija navijača Rijeke na komentare Drage Ćosića koji je tokom prijenosa riječku Armadu zvao kojekako, a najčešće – Armija. Navijači Rijeke, ali ne samo oni, odmah su zatrpali društvene mreže zgražanjem, ljutnjom, bijesom i razočarenjem. Tko je u žalosti i smije li novinar javnog servisa, na ovakav način pokazati za koga navija? Smije li se na javnom servisu kojem je u svim statutima, zakonima i odredbama podcrtana nepristranost i objektivnost, sa žalom u očima i glasu doći pred igrača bilo kojeg kluba pa kazati kako "na žalost" još jedan trofej odlazi drugome!? Novinar kojega svi mi plaćamo je u žalosti jer je pobijedio njemu manje drag tim, ovaj put Rijeka. S HRT-a su, očekivano, zanjekali propust, ili ga, najblaže rečeno, vide u drugačijem svijetlu. Toliko tipično za Zagreb i HRT da me takvi gafovi više i ne čude. (Izvor: HRT Sport: Rijeka pobjedom protiv Dinama osvojila Hrvatski kup!, Također: NK Rijeka, HNK Rijeka pobjednik Kupa Hrvatske – navijači, Također: Novi List, Siniša Pavić: "Na žalost Rijeka je pobijedila" Je li HRT prešao granicu (ne)profesionalnosti, Također: Novi List, KUP JE NAŠ! "Rijeka" stigla do dvostruke krune i stavila točku na "i" povijesne sezone)
2017. 15. Srpnja U Rijeci je u 87. godini života umro Vjekoslav Vojo Radoičić (Požega, 10. Studenog 1930. - Rijeka, 15. Srpnja 2017.), umjetnik osebujnog stila, slikar, grafičar, ilustrator, scenograf i kipar čija djela odlikuje radost igre, originalnost i nekonvencionalnost (slika ljevo). Otac mu je nestao u Drugom svjetskom ratu kao član pomorske flote kralja Petra. S majkom se je tada preselio u Rijeku, htjela je biti negdje odakle se vidi more koje ju je podsjećalo na supruga. Završio je Pomorsku akademiju u Riijeci. Živio je i radio u Rijeci, Beču i Begovom Razdolju. Njegov je stil toliko prepoznatljiv da ga već none, pranone, mame, tate, pa i djeca znaju. Riječki brend. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, među kojima i nagrade Ostende, Otkupne nagrade za fundus Gradskog muzeja, Godišnje nagrade Grada Rijeke, a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos kulturi. Za ilustraciju dječje knjige dobio je nagradu Grigor Vitez i nagradu Ivana Brlić-Mažuranić. 2002. godine nominiran je za prestižnu svjetsku nagradu Hans Christian Andersen za dječju ilustraciju. Izlagao je u zemlji i svijetu na više od 180 izložbi, a odradio je i pedesetak scenografija za televizijsku i kazališnu produkciju, ilustrirao brojne knjige, a pisao je i tekstovi za djecu i mlade. Glavna tema uglavnom svih djela bila je primorski gradići, more i brodovi (slika desno). Bio je redoviti član Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeke i Zagreba, te udruženja umjetnika iz Beča (VBKO - Verein Bildenden Kunsler Osterreich, Wien-Schonbrun). (Izvor: Radio Rijeka, Boris Kanazir: Preminuo veliki riječki umjetnik Vojo Radoičić, Također: Wikipedia: Vjekoslav Vojo Radoičić, Također: Facebook: Vjekoslav VOJO Radoičić, Također: Galerija Kaptol, Vjekoslav Vojo Radoičić, Također: Total Croatia, Nikolina Demark: In Memoriam, The man who covered the coast in colour)
2017. 20. Srpnja jutros je na riječkoj Klinici za oftalmologiju izvedena prva transplantacija rožnice u Rijeci. Najčešća transplantacija na svijetu dosad se nije obavljala u riječkome KBC-u, pa pacijenti iz našega kraja odsada više neće morati odlaziti u Zagreb zbog ovoga zahvata. Novu rožnicu dobila je pacjentica rođena 1962. godine s očnom bolesti keratokonus. Operacija je protekla bez komplikacija. Zahvat je trajao dvadesetak minuta i izveden je pod općom anestezijom. Ovako se nastavlja bogata riječka tradicija transplantacija, koju je 1971. počeo Vinko Frančišković prvom transplantacijom bubrega u Jugoslaviji. (Izvor: Radio Rijeka, Boris Kanazir: Presađivanje rožnice - novi zahvat u riječkom transplantacijskom programu, 20.07.2017)
2017. 24. Srpanj U Tehničku zbirku Muzeja grada Rijeke stigao novi muzejski eksponat – dio riječkog torpeda s motorom, proizveden 1875. godine (slika ljevo). Grad Rijeka ovaj je torpedo otkupio od norveškog ponuditelja po izuzetno povoljnoj cijeni od 50 tisuća eura i time je zbirku upotpunio jedinstvenim primjerkom torpeda, koji je, unatoč činjenici da je stariji od 140 godina, iznimno dobro očuvan. U kompletu s torpedom je i tehnička knjiga iz 1900. godine u kojoj su prikazani dijelovi torpeda i lansirne cijevi i sadrži sve podatke o proizvodnji i isporukama. Riječ o repnom dijelu torpeda broj 146 iz prve serije torpeda namijenjenih prodaji s Brotherhoodovim trocilindričim motorom. Ova se serija s određenim unapređenjima prodavala do 1888. godine. (Izvor: Naucat.com, Torpedo se vratio kući, 25.07.2017., Također: Grad Rijeka, U Tehničku zbirku Muzeja grada Rijeke stigao najstariji originalni torpedo iz 1875. godine, 24. srpanj 2017.)
2017. 05. - 06. Kolovoza noć između 05. i 06. Kolovoza bila je najtoplija noć u povijesti mjerenja u Rijeci: izmjereno je 29,5°C. Meteorološka mjerenja se u Rijeci vrše od 1948. godine. Prethodni rekord izmjeren je 28,5°C 22. Srpnja 2015. godine. Jučerašnja maksimalna temperatura za Rijeku bila je 39,5°C, treća do sada najviša temperatura izmjerena u Kolovozu. Do sada je kolovoški rekord bio 39,2°C, a zabilježen je 04. Kolovoza 2013. Najviša riječka temperatura još uvijek je ona od 19. Srpnja 2007. godine i iznosila je 40°C. Meteorološka mjerenja se u Rijeci vrše od 1948. godine. (Izvor: Radio Rijeka, Tatjana Sandalj: Najtoplija noć u riječkoj povijesti, 06.08.2017, Također: Crometeo, Rijeka: Najtoplija noć u povijesti mjerenja temperatura)
2017. 08. Kolovoza osjetio se prvi od serije potresa koji su trajali 3 dana. Prvi potres, magnitude 3,4 po Richteru, osjetio se u utorak 08. Kolovoza u 11:35 sati. Najjači u nizu bio je potres istog dana u 22:42 sata, s epicentrom između otoka Krka i mjesta Jadranova, magnitude 3,7 prema Richteru, koji se u okolnim se mjestima osjetio intenzitetom V stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice (slika desno). A zatim, prema podacima Europskoga mediteranskog seizmološkog centra, u 23:53 sata i potres magnitude 3,3. Nova dva potresa, jačine 2,9 i 2,2 stupnja, zatresla su tlo i u ranim jutarnjim satima srijede 09. Kolovoza, u 4:04 te u 6:24 sata, a niz se nastavio šestim potresom u 13:37 sati. Nakon toga, još jedan u nizu potresa na riječkom području bio je u 22:39 sati kada su seizmografi Seizmološke službe Hrvatske zabilježili potres s epicentrom između Jadranova i Dramlja. Magnituda je bila 3.1 prema Richteru, a osjetio se intenzitetom IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Tokom noći sa 09. na 10. Kolovoza , u 1:21 te u 3:22 sata zabilježena su još dva potresa. Prvi, magnitude 2,3 prema Richteru, bio je pokraj Crikvenice, a drugi pokraj Jadranova, magnitude 2,4. Oba su se osjetila se intenzitetom III MCS ljestvice. Potrese su neki Riječani i stanovnici Kvarnera osjetili kao snažne udarce od kojih su se zanjihali stropni ventilatori i svjetiljke, a neke je pratila potmula grmljavina. Nije bilo dojava o nastaloj šteti. (Izvor: Radio Rijeka, Tajana Petrović Čemeljić: Niz potresa uznemirio Rijeku i Kvarner, 10.08.2017, Također: Rijeka Danas, 14 potresa u dva dana, Kvarner se tresao i sinoć...)
2017. 31. Kolovoz gotovo na dan kada su prije godinu dana započeli radovi, završen je iskop građevinske jame za izgradnju nove riječke bolnice za majku i dijete na Sušaku, kao dio buduće Sveučilišne bolnice u Rijeci (slika ljevo). Jama je tlocrtne površine 9.600 četvornih metara, a ukupna količina iskopa iznosi preko 160 tisuća kubnih metara. Vrijednost radova na iskopu jame je 15,5 milijuna kuna. Radovi na bolnici za majku i dijete najavljeni su početkom iduće godine, a radovi bi po planovima trebali trajati 3 godine. Za izgradnju nove riječke bolnice ove će godine biti odobreno 70 milijuna kuna čime će biti pokriven i dio troška za iskop jame koji je KBC Rijeka u većem dijelu financirao iz vlastitih sredstava. Do završetka riječka bolnica za majku i dijete te njeno opremanje stajat će više od 700 milijuna kuna. Grad Rijeka je ustupio zemljište i izvršio infrastrukturne zahvate. Bolnica za majku i dijete imat će osam katova, odkojih dva podzemna. U zgradi će biti i svi bolnički laboratoriji objedinjeni za sve potrebe KBC-a Rijeka. (Izvor: Novi list, NOVI KBC Izgradnja bolnice za majku i dijete početkom iduće godine, 1. rujan 2017., Također: Index, D. Ma.: Iskopana građevinska jama za novu bolnicu za majku i dijete, 31.8.2017.)
2017. Kolovoz, njemačka "Arriva" je preuzela 78,34 posto udjela u Autotrans grupi, najvećoj privatnoj autobusnoj tvrtki u Hrvatskoj što "Arrivu" pozicionira kao vodećeg autobusnog prijevoznika u Hrvatskoj. Pregovori "Autotransa" i korporacije "Arriva Deutsche Bahn" trajali su više od godine dana, i u godini u kojoj je "Autotrans" trebao obilježiti sedam desetljeća rada i postojanja, legendarni riječki autobusni prevoznik promijenio je vlasnika i postao dio međunarodne korporacije "Arriva Deutsche Bahn". "Arriva" je jedna od najvećih kompanija za prijevoz putnika u Europi, sa sjedištem u engleskom Sunderlandu. Prisutna je u 14 zemalja, zapošljava više od60.000 ljudi, a autobusima, vlakovima, trajektima i tramvajima preveze oko 2,2 milijarde putnika na godinu, ostvarujući pritom godišnji prihod veći od 4,5 milijarde eura. Prije sedam godina, 2010. godine, "Arriva" grupu preuzele su njemačke željeznice, "Deutsche Bahn", čiji se godišnji prihodi mjere u više desetaka milijardi eura i u vlasništvu su njemačke države, sa sjedištem u Berlinu. "Arriva" djeluje na 14 europskih tržišta: u Češkoj, Hrvatskoj, Danskoj, Mađarskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, Švedskoj i Velikoj Britaniji. Sa druge strane,"Autotrans" je nastao kada je 21. Studenog 1947., odlukom Ministarstva lokalnog saobraćaja FNR Jugoslavije, u Rijeci je osnovano poduzeće "Autobusno poduzeće za Istru i Hrvatsko primorje" Rijeka. Počeli su sa 15 rabljenih trofejnih vozila od kojih 10 autobusa različitih marki i tipova, te 15 vozača, 11 konduktera i 25 službenika. Nakon pripajanja malih srodnih poduzeća, 19. Studenog 1953., firma mjenja naziv u "Autotrans" (link na stranicu sa povijesti Autotransa više ne postoji, i on je dio povijesti), i biva registrirana za međunarodni transport (slika ljevo i desno1959.). Pune 64 godine "Autotrans" je povezivao Rijeku i Kvarner s cijelom Hrvatskom, ali i nekim destinacijama u Europi. "Autotrans" je stasao u vodeće domaće autoprijevozničko poduzeće koje je raspolagalo sa 500 autobusa i otprilike isti broj linija u domaćem i međunarodnom prometu. Godišnji prihod na razini "Autotrans" grupe, u koju su još spadali "Autoprometno poduzeće" (APP) iz Požege, "Velebit turist" iz Gospića, "Autopromet" Slunj i "Autotrans Lika" dosegnuo je 51 milijun eura, a zajedno su imali 1.000 zaposlenih. "Autotrans" je bila jedina hrvatska članica međunarodne asocijacije autobusnih prijevoznika "Eurolines", sa sjedištem u Bruxellesu. Iako novom vlasniku nitko ne može zabraniti promjenu naziva, mnogi Riječani žalosni su što se ostaje bez još jednog komadića našeg regionalnog identiteta. (Izvor: Fiuman.hr, palac dolje, Također: Novi List, Orjana Antešić: Maratonski pregovori urodili plodom: Deutsche Bahn preuzima Autotrans, 28. srpanj 2017., Također: Fiuman.hr, Autotrans mijenja naziv u arriva, Također: Arriva, O nama, Također: Poslovni dnevnik, Poslovni dnevnik, Njemački div preuzeo najvećeg hrvatskog autobusnog prijevoznika, 21.8.2017.)
2017. 11. Rujna u trgovačkom sudu u Rijeci registrirana firma "3. MAJ Rijeka 1905 d.o.o.", tvrtka-kćer brodograđevne industrije "3. maj" Rijeka. Osnovana je radi restrukturiranja brodogradilišta "3. maj". Restrukturiranje će se odvijati po modelu koji je primijenjen u slučaju pulskog "Uljanika", dakle prijenosom poslovanja na tvrtku-kćer, s razlikom da se u "3. maju" sve odvija prije formalnog otvaranja stečaja. Ta nova tvrtka je osnovana kao projektna tvrtka riječkog brodogradilišta nema nikakvih aktivnosti i u mirovanju je. Prema neslužbenim informacijama, ideja trećemajaca je da poslovanje bude postupno prebacivano na novu tvrtku, odnosno postojeće poslove odradila bi matična tvrtka "3. maj", dok bi nove poslove ugovarao "3. maj 1905.".
2017. 13. Rujna u remontno brodogradilište "Viktor Lenac" uplovio je još jedan brod američke ratne mornarice, "USNS Trenton" (Military Sealift Command joint high-speed vessel "USNS Trenton" (T-EPF-5)), logistički brod Šeste flote, aluminijski katamaran namijenjen za brze intervencije servisiranja američkih vojnih brodova na Mediteranu te za prijevoz ljudi i opreme (slika desno). Na remontu bi trebao ostati do početka listopada. "USNS Trenton" blizanac je broda "USNS Chocktaw County" koji je na remontu u Lencu bio koncem 2015. godine. Brod je dugačak 103 metra, širok 28,5 i ima 3,83 metra gaza. Pokreću ga četiri dizelska motora koji preko reduktora pokreću 4 jet propulzor. Brzina mu je 43 čvora, odnosno 80 kilometara na sat. Posada broji 41 člana, a može prevesti 312 vojnika. Postoji i uzletište za helikopret srednje veličine. Kobiloca je položena 10. Ožujka 2014., porinut je 30. Rujna 2014. godine, a Američkoj ratnoj mornarici na korištenje je predan 13. Travnja 2015. (Izvor: Index.hr, Morska jurilica američke vojske stiže na remont u Viktor Lenac, Također: Wikipedia, USNS Trenton (T-EPF-5), Također: Radio Rijeka, Boris Kanazir: Morska jurilica američke vojske stiže na remont u Viktor Lenac)
2017. 16. Rujna na najvećem festivalu u Južnoj Americi, "Rock in Rio" u Rio de Janeiru, nastupila je i popularna američka pjevačica Fergie i tokom nastupa je nosila nadaleko prepoznatljive kreacije poznatog kostrenskog dizajnera Jurja Zigmana. Kreirao je i kostime za plesače i gostujuću zvijezdu Pablla (slika ljevo). Prije Fergie, u kreacijama s Zigmanovim potpisom na svjetskoj su sceni zablistale djevojke iz britanske pop grupe "Little Mix" te američka glazbenica Bebe Rexha, a surađivao je i s brojnim hrvatskim glazbenim zvijezdama, od Severine, Jelene Rozge i Nine Badrić do Leta 3. (Izvor: Novi List, Ivana Kocijan: Američka pjevačica u kreaciji hrvatskog dizajnera: Fergie nosi Zigmana i to je - totalno cool, 18. rujan 2017.)
2017. 18. Rujna u 15.30 sati plesom Bokeljske mornarice i nastupom Gradske glazbe Trsat započeo program dočeka relikvije neraspadnutog tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića, a relikviju su u 16 sati, po dolasku u kapucinsku crkvu Gospe Lurdske na Žabici gdje je ovaj svetac boravio 1923. godine, od 16. Listopada do 11. Studenog, pozdravila zvona riječkih crkvi (na slici desno relikvija u Kapucinskoj crkvi, Snimio Sergej Drechsler za Novi List). Prema odobrenju Kongregacije za kauze svetaca, od 20. Lipnja, 2017. koju je potpisao pročelnik Kongregacije kardinal Angelo Amato, dopušteno je da sarkofag s tijelom sv. Leopolda Bogdana Mandića ponovno napusti Padovu. Rijeka je posljednja destinacija čašćenja relikvije u Hrvatskoj, nakon koje je organiziran povratak i prijevoz sarkofaga u Padovu. Svečano euharistijsko slavlje u Rijeci u 19 sati predvodio je riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić. Crkva je bila otvorena cijelu noć, a program bdijenja organizirale su molitvene zajednice i udruge. Sljedećeg dana, 19. Rujna svečano euharistijsko slavlje je u 10 sati održao krčki biskup mons. dr. Ivica Petanjak. Ispraćaj i polazak relikvija za Padovu je bio u 14 sati. Relikvija tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića osim Dubrovnika posjetila je još i Zadar, Herceg Novi, Split te Rijeku nakon čega je ponovno vraćena u Padovu. U nepunih 24 sata, od 18. Rujna do utorka u 14 sati, kada je ispraćen, u crkvi Gospe Lurdske na Žabici njegovu je relikviju pohodilo pedesetak tisuća vjernika. Korijeni svetog Leopolda (Herceg-Novi, Boka Kotorska, 12. Svibnja 1866. - Padova, 30. Srpnja 1942.) potječu iz Bosne odakle su pred Turcima njegovi preci pobjegli u Dalmaciju, to jest u Zakučac pokraj Omiša, a iz Zakučca njegov pradjed Nikola Mandić došao je u Herceg Novi gdje se je Bogdan i rodio. Leopold Mandić, sa svojih 135 centimetara visine (slika ljevo), bio je drugi kanonizirani hrvatski, svetac Rimokatoličke Crkve, svećenik, kapucin, poznati ispovjednik, promicatelj jedinstva kršćana. Posmrtni ostaci Sv. Leopolda Mandića i Sv. Pija iz Pietrelcine bili su izloženi javnom štovanju u bazilici Svetog Petra u Rimu od 03. do 11. Veljače 2016. Ova dva sveca izabrani su kao zaštitnici izvanredne Svete godine Milosrđa, te je njihovo cjelovito življenje kršćanske vjere, svjedočenje Božjeg milosrđa i ljubavi, te neumorno služenje braći po sakramentu pomirenja stavljeno kao primjer i nadahnuće vjernicima cjelokupne Crkve. (Izvor: Novi List, Sanja Gašpert: Povijesni događaj: Na dočeku relikvije sv. Leopolda Mandića ... , 18. rujan 2017., Također: dubrovnik, U Dubrovnik stiže relikvija tijela sv. Leopolda Mandića, HRT Vijesti, Relikvija sv. Leopolda Mandića ispraćena iz Splita: hodočastilo 60.000 vjernika, Također: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića, Relikvija tijela sv. Leopolda Mandića ponovno dolazi u Hrvatsku!, Također: Wikipedia, Sveti Leopold Mandić)
2017. 09. Prosinca točno u 18.00 sati na Trsatskoj gradini otvorena je prva adventska manifestacija i upaljene su adventske lampice. Na ulazu u Trsatsku gradinu posjetitelji će, prolazeći kroz najveću božićnu kuglicu visine 5 metara, ući u jedinstvenu božićnu bajku mnoštva svjetlucavih božićnih dekoracija, 11 kilometara božićnih lampica, plašt na kuli od sto "kvadrata", jaslice od 300 elemenata izrađene u Rimu, četrnaest prigodnih programa za sve generacije – samo je dio onoga što je ostavilo bez daha brojne Riječane i njihove goste. Od 09. Prosinca do 07. Siječnja, koliko je advent trajao, broj posjetitelja na Gradini stigao do čak do 50 tisuća, čime se potvrdilo kako su Riječani, ali i njihovi gosti itekako željni adventskih atrakcija. Iz tvrtke "Inspiro Lab" koja organizira Advent na Gradini rekli su da je ovaj projekt koštao 850.000 kuna, od čega je 80.000 stiglo od Grada Rijeke. (Izvor: HRT – RADIO RIJEKA, Albert Petrović: Rijeka: Advent na Gradini i jedanaest kilometara lampica, 17.11.2017, Također: Novi List, Ivana Kocijan: ORGANIZATOR ADVENTA NA GRADINI, 8. siječanj 2018., Također: Fiuman.hr, Advent ove godine stiže i na Trsatsku gradinu, Također: Fiuman.hr, Zoran Zdelar: Palac gore: Advent na Gradini posjetilo 50 tisuća ljudi, 25.12.2017)
2017. između 14. i 28. Listopada riječke srpske manjinske institucije (SNV, VSNM i ZS), SKD Prosvjeta, Udruga hrvatsko-srpskog prijateljstva, Srpska pravoslavna crkva, Grad Rijeka i Županija Primorsko goranska posvećuju niz događanja i manifestacija proslavi 300-te godišnjice Patenta cara Karla VI. "pravoslavnima" potvrđujući važnost srpske zajednica za Grad Rijeku u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Tih je dana u Rijeci održan i znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Pravoslavlje u Rijeci i na sjevernom Jadranu u ranom novom vijeku. Povodom 300. godišnjice povlastice Karla VI. (III.) pravoslavnima u Rijeci (1717.)" organizira se u suradnji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a na poticaj Udruge hrvatsko-srpskog prijateljstva iz Rijeke. Naime, 09. Srpnja 1717. patentom cara Karla VI. ozvaničeno je prvo veće doseljavanje Srba u Rijeku. Dozvoljeno je da se 208 srpskih porodica sa područja turske Dalmacije doseli u Rijeku na carsko zemljište u okolici grada. Odobreno im je da se bave trgovinom, da mogu podići crkvu i imati svog "sveštenika", da slobodno mogu graditi kuće i da ih nitko nesmije ometati u ispovjedanju svoje vjere. Podpali su pod jurisdikciju grčko-neunijatskog Arhiepiskopa "gentilis Iliricae seu Rascianie" i metropolitakarlovačkog Vikentija (Vićentija) Popović-Hadžilavića (Janjevo ? — Sremski Karlovci, 23. Listopad 1725). (Izvor: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Više autora, PRAVOSLAVLJE U RIJECI I NA SJEVERNOM JADRANU U RANOM NOVOM VIJEKU, Povodom 300. godišnjice povlastice Karla VI. (III.) pravoslavnima u Rijeci (1717.))
2017. 29. Prosinca londonsko trgovačko društvo "Teanna limited" i "Stichting Social Sport" Gabrielea Volpija, u petak su potpisali pravne akte kojima je izvršena primopredaja i nakon čega je HNK "Rijeka" postala vlasništvo "Teanna limited". Nakon što se na prijedlog gradonačelnika Obersnela Gradsko vijeće Grada Rijeke na nedavnoj sjednici odreklo prava prvokupa, postalo je jasno da nema zapreka da Damir Mišković, dosadašnji predsjednik HNK "Rijeke", preuzme potpunu kontrolu nad klubom s Kantride (Rujevice). "Teanna Limited" je trgovačka tvrtka registrirana 01. Prosinca u Londonu, a u suvlasništvu je Matee i Anne Mišković, kćeri Damira Miškovića (na slici ljevo Anna, Damir, supruga Snježana i Matea Mišković). Djevojke su u Svibnju, baš na dan kada je Rijeka osvojila prvenstvo, diplomirale na Sveučilištu Franklin u švicarskom Luganu gdje su studirale Međunarodni menadžment i marketing. Grad Rijeka bila je u posjedu 246.606 redovnih dionica nominalnog iznosa 100,00 kn svaka, što je predstavljalo 30% temeljnog kapitala HNK "Rijeke", a Volpi sa "Stichting Social Sport" iz Nizozemske bio u posjedu 580.100 redovnih dionica nominalnog iznosa 100,00 kn svaka, što je predstavljalo 70% temeljnog kapitala. 08. Prosinca 2017. godine "Stichting Social Sport" je prodao svoje vlasništvo "Teanna limited-u", a Grad Rijeka se je odrekao prava na prvootkup ali je zaržao svoj udio u klubu od 30%. Klub riječkih vijećnika "Akcije mladih" i "Živog zid"a predložili su da Grad Rijeka zadrži 25 posto plus jednu dionicu, a da se preostalih pet posto minus jedna dionica koji su u vlasništvu Grada ponude građanima koji ih žele otkupiti. To je podržao i gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je predložio da se prvo završi transakcija s tvrtkom Teanna. Vrijednost kluba je procjenjena na 82.870.600,00 kn, podijeljenih na 828.706 redovnih dionica nominalnog iznosa po 100,00 kn svaka. Tvrtka iz Londona je spremna platiti 58 milijuna kuna, koliko vrijedi Social Sportovih 70 posto dionica. (Izvor: HRT Sport, Damir Mišković i formalno kupio Rijeku od Volpija, Također: NovaTV, Grad donio odluku: Prodaja Rijeke na pomolu, znaju se cijena i kupac, 21.12.2017, Također: Novi List, DOKUMENTI OTKRIVAJU "Rijeku" preuzima tvrtka Teanna iz Londona..., 21. prosinac 2017., Također: NK Rijeka, HNK Rijeka od petka u vlasništvu Teanna limited, 29.12.2017, Također: Fiuman.hr, Mišković kupuje Rijeku preko tvrtke iz Londona, 21.12.2017, Također: Certificate of Incorporation of a Private Limited Company)
2018. 21. Siječnja U riječkome "Hospiciju Marije Krucifikse Kozulić", oko 21 sat, u 71. godini, preminuo je fra Serafin Sabol (Ivanovec kod Čakovca, 30. kolovoza 1946. - Rijeka, 21. siječnja 2017.), trsatski franjevac, dugogodišnji gvardijan Svetišta Majke Božje Trsatske, izvanredan čovjek i svećenik. Rođen je u Čakovcu, a primorje je smatrao svojim domom. Zbog svojega je vedrog duha i silne pozitivne energije bio izuzetno omiljen i poštovan. U Vukovaru je položio svečane zavjete 08. Prosinca 1969. godine. Završio je Bogoslovni fakultet u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 25. Lipnja 1972. godine. Službovao je u Virovitici (1970-ih, kao svećenik, vjeroučitelj i kapelan), Požegi (od 1987. do 1990. vikar i ekonom samostan) i Zagrebu (u zagrebačkom Sigetu. U Sigetu bio 1981. imenovan i gvardijanom), a zatim više od četvrt stoljeća u Rijeci, gdje dolazi 1990. godine. U Svetištu Majke Božje Trsatske služio je tri desetljeća, od toga gotovo 27 godina u kontinuitetu, od 10. Kolovoza 1990. godine. Djelovao je i u riječkoj župi na Vežici. Prvo je bio vikar, ekonom, ispovjednik, potom, od 1993. do 2002., gvardijan i čuvar Svetišta, a od 2002. kao ekonom trsatskoga samostana. Bio je organizator brojnih manifestacija od kojih se najviše ističe organizacija dolaska sv. pape Ivana Pavla II. u Rijeku 05. Lipnja 2003. godine. Bio je dobitnik i "Nagrade grada Rijeke" te "Nagrade Primorsko-goranske županije za životno djelo" 14. Travnja 2015. godine s naglašenom izjavom da mu se dodjeljuje "za izniman doprinos religijskom, duhovnom, kulturnom i civilizacijskom značenju Trsatskog svetišta u cjelini". Bio je i dobitnik nagrade "Status" u povodu 10. obljetnice HGU za svestranu pomoć i suradnju u organizaciji papinog dolaska (slika desno). Na ukopu fra Serafina 26. Siječnja 2017. nazočili su visoki državni i lokalni dužnosnici Republike Hrvatske, predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te aktualni i bivši predstavnici državne vlasti te ljudi iz javnog društvenog i političkog života. Otišao je veliki čovjek, gospodin ga pozvao ksebi, počivao u miru. (Izvor: Novi List, Mirjana Grce: Izvanredan čovjek, franjevac i svećenik: Umro fra Serafin,..., 22. siječanj 2017., Također: Wikipedia, Fra Serafin Sabol, Također: Novi List, Na Trsatu pokopan Serafin Sabol:..., 26. siječanj 2017, Također: HRT – RADIO RIJEKA, Tajana Petrović Čemeljić: Preminuo fra Serafin Sabol: tužni rastanak od dragog prijatelja, 22.01.2017)
2018. 01. Siječnja započinje mandat novim članovima Uprave "Luke Rijeka". Predsjednikom Uprave Luke Rijeke imenovan Jedrzej Miroslaw Mierzewski, dok je za člana Uprave imenovan vlasnik pomorske agencije Anglo Adriatic Vedran Tićac iz Kostrene. Jedrzej Miroslaw Mierzewski (slika ljevo) ima bogato iskustvo u radu u nizu luka u svijetu, uglavnom na dužnostima operativnog menadžera, a između ostalog je radio i na kontejerskom terminalu u Sueskom kanalu, na APM terminalu u Bahreinu i ukrajinskom terminalu Illichivsk. Do 2016. godine bio je menadžer na najvećem baltičkom kontejnerskom terminalu u luci Gdansk nakon čega je radio u Egiptu za tvrtku DP World. Angažiran je od strane poljske tvrtke OT Logistics, koja je krajem prošle godine postala vlasnik najvećeg pojedinačnog udjela dionica. Krajem 2017. istječu mandati dosadašnjeg predsjednika Uprave Vedrana Devčića i članova Uprave Nenada Janjića i Linde Sciucca. Najveći pojedinačni udjel od 35,26 posto dionica Luke Rijeka sada ima poljska tvrtka OT Logistics. Državne institucije i agencije imaju 25 posto plus jednu dionicu, AZ obvezni mirovinski fondovi drže nešto više od 15 posto, Erste Plavi mirovinski fondovi gotovo 9 posto dionica, a dio dionica imaju mali dioničari. OT Logistics je sredinom studenoga objavio ponudu za preuzimanje preostalih dionica Luke Rijeka, po cijeni od 50 kuna po dionici. Predsjednik Nadzornog ostaje dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci Alen Jugović, a dužnost zamjenika predsjednika NO-a preuzeo je Zbigniew Nowik, aktualni predsjednik Uprave OT Logisticsa, što znači da Poljaci delegiraju jednog od svojih najvažnijih menadžera u sustavu kako bi bio uključen u nadzor poslovanja Luke Rijeka. (Izvor: LinkedIn, Capt. Jedrzej Mierzewski, Također: Novi List, Darko Pajić: Poljaci danas i operativno preuzimaju Luku Rijeka, Objavljeno: 27. prosinac 2017., Također: Direktno, Predsjednikom Uprave Luke Rijeke imenovan Jedrzej Miroslaw Mierzewski, 29.12.2017)
2018. 31. Sječnja završena dražba u "Fini" (Hrvatska Financijska agencija) na kojoj je Luksemburška investicijska grupa "Gasfin", preko svojih tvrtki u Hrvatskoj i "Gasfinove" tvrtke "Adria Polymers d.o.o." sa sjedištem u Rijeci, preuzela portfelj potraživanja bivše "Hypo banke" prema "Diokiju" i "Dina Petrokemiji" u vrijednosti preko 100 milijuna eura, i time stekla status razlučnog vjerovnika nad zemljištem i postrojenjima koja se tamo nalaze, čime je faktički otkupila i preuzela kompleks "Dine" u Omišlju koji se prodavao po početnoj cijeni od 17,5 milijuna kuna. "Adria Polymers" je bio jedini kupac i ponudio je 30.000 kuna više od te početne cijene. Zasad se radi o 266.000 četvornih metara zemljišta u srcu ovog propalog petrokemijskog postrojenja, koje je bilo u vlasništvu "Pirosa" i od proljeća prošle godine prodavalo se na Fininim dražbama. Otkupom nad više od 1,5 milijuna četvornih metara zemljišta u Omišlju, Gasfin je kupio sebi ulaznicu da se (moguće) uključi u projekt LNG terminala. Namjera im je na tom zemljištu razviti novu industriju proizvodnje polietilena, ali razvijaju i projekt manjeg kopnenog terminala za potrebe budućeg LNG terminala, kapaciteta do dvije milijarde kubika godišnje. "Gasfin Grupa" će kroz novoosnovanu tvrtku "Adria Polymers" odmah započeti organizaciju odvoza i iskorištavanja potencijalno opasnih tvari iz proizvodnog kompleksa Dine Petrokemije, te izradu programa obnove i stvaranje preduvjeta za revitalizaciju proizvodnje. Direktor tvrtke "Gasfin S.A", krovne kompanije "Gasfin Grupe" je Davor Grčević, koji je "Gasfin" osnovao s Vladimirom Puklavcem, a tvrtka je dosad aktivno radila u Kini, Egiptu, SAD-u, Rusiji i drugdje, i jedna je od vodećih, rečeno je, na području proizvodnje, transporta, distribucije i primjene LNG-a. Vlasnici, ključni menadžment i kapital "Gasfina" u potpunosti su porijekom iz EU-a, a od 2012. godine njihov je interes usmjeren na industrijske projekte na lokaciji Omišalj. (Izvor: Novi List, Orjana Antešić: GASFIN PREUZIMA DINU Luksemburška grupa stekla vlasništvo nad dijelom zemljišta u Omišlju, Objavljeno: 1. ožujak 2018.)
2018. 13. Veljače u Rijeci je, nakon kratke i teške bolesti, u 48. godini života zuvijek stalo kucati srce Korada Vujnovića (Rijeka 02. Siječnja 1970. - Rijeka 13. Veljače 2018), sportskog reportera Hrvatskog radija "Radija Rijeke". Korado (slika ljevo) je hospitaliziran u četvrtak nakon što mu je puknula aorta, a unatoč naporima liječnika izgubio je tešku bitku. Njegov je glas u radijskom eteru postao zaštitni znak svih utakmica HNK "Rijeke" pa je stekao veliko poštovanje Armade, a bio je omiljen zbog stručnosti i emocijama nabijenih uzvika. Armada je na utakmici protiv NK "Istre" izvijesila transparent: "Korado, izdrži! Mi smo uz tebe" (slika desno). Ponedjeljkom je vodio emisiju "Pod stijenama Kantride", jednu od najslušanijih na Radio Rijeci, koja je pod njegovom palicom dosegla kultni status. Korado je bio veliki i iskreni navijač HNK "Rijeke", a kako je sam rekao, najdraži trenutak u njegovoj komentatorskoj karijeri bio je Rijekin gol Stuttgartu u zadnjim minutama za povijesni ulazak u Europsku ligu. Na Radio Rijeci radio je od 1990. godine, prvo kao tehničar, a kasnije je dobio šansu kao sportski komentator što mu je bio san jer je i sam bio sportaš, u mlađim danima trenirao je rukomet i nogomet. Završio je srednju Elektrotehničku školu u Rijeci i diplomirao uz rad na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, na temunogometnih transfera. Iza sebe je ostavio suprugu Silviju i dvije kćeri Ledi i Doru. RIP Korado! (Izvor: Novi List, Kristian Sirotich: Zauvijek stalo srce poznatog novinara:Preminuo Korado Vujnović, 13. veljača 2018., Također: Index, Nakon pet dana borbe za život preminuo Korado Vujnović, omiljeni riječki sportski novinar)
2018. 16. Veljače u 21:18 dojavljeno je JVP Rijeka da je izbio požar na adresi Škurinjska cesta 1, odnosno izložbeno - proizvodnom i skladišnom dijelu firme "Elgrad" d.o.o. Vatrogasci su stigli samo 6 minuta nakom primitka poziva. Ugašen je tek u ranim jutarnjim satima. Gasili su ga svi raspoloživi djelatnici JVP Rijeka s više navalnih vozila. Njih 40 sa 13 vatrogasnih vozila. Požar je uništio velik dio poslovno-skladišnog prostora. Namještaj u prodajnom dijelu i gomila drvnih djelova koji su bili spremni za isporuku, pospješili su širenje vatre. Požar se proširio i na obližnja skladišta. Građani su odmah bili zamoljeni da se udalje zbog vlastite sigurnosti jer su zahvaćene bile i plinske boce i čule su se i detonacije. Gašenje je otežavala činjenica da u blizini nema hidranata pa su vodu dovlačili u cisternama. Vatrogasci su, uz pomoć djelatnika Elgrada, uspjeli izvući robu iz susjednih skladišta koja su također bila ugrožena. Požar gasili profesionalni vatrogasci JVP Rijeka i JVP Opatija uz pomoć kolega iz dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi Grobnika, Halubja i Liburnije, kako se ne bi proširio na obližnji prodajni centar Konzuma. Oko 12.30 iza ponoći požar je lokaliziran, ali su vatrogasci ostali na zgarištu. Bio je to jedan od najvećih požara posljednjih godina u riječkoj regiji. 18. Veljače, nakon što je požarište osigurano, započeo je očevid. Nakon dva dana očevida utvrđeno je da je krivac muškarac od 35 godina. Osumnjičen je da je 16. Veljače u 20,56 sati u skladištu u sklopu prodajnog centra Elgrada u Rijeci, "olako držeći da neće izazvati požar i ugroziti sigurnost imovine, pepeljaru s opušcima ispraznio u vreću u kojoj je bio ostatak drvne građe", navodi Općinsko državno odvjetništvo. Neugašeni opušci zapalili su sadržaj u vreći i vatra se proširila na skladište. Neslužbena saznanja govore da je u nalaženju krivca odlučujuća bila snimka videonadzora u tvrtki Elgrad. Policija ga je uhitila i kazneno prijavila. (Izvor: Novi List, POŽAR KAKAV SE NE PAMTI ..., 16. veljača 2018., Također: Novi List, Fiore Vežnaver: UTVRĐUJE SE UZROK VATRENE STIHIJE NA ŠKURINJAMA, Također: Fiuman, Veliki požar zahvatio Elgrad na Škurinjama, Također: Riječanin, POŽAR NA ŠKURINJAMA!..., Novi List, Fiore Vežnaver: ZNA SE ČAK I TOČNO VRIJEME ..., 20. veljača 2018.)
2018. 24. Veljača jutros je u Delnicama izmjereno 153 cm snjega, što je najveća visina snjega u Veljači od 1981., od kako u Delnicama postoji mjerna postaja. Inače, do sada je najveća izmjerena visina snijega u Delnicama bila u Ožujku 1984. godine, čak 175 cm. U čišćenje snjega se jučer uključila i vojska gdje je angažirano 122 pripadnika HV-a sa šest radnih strojeva za čišćenje snijega i vozila, a snjeg su odvozili kamionima. Čistili su prometnice oko škola, vrtića i Doma zdravlja te Doma umirovljenika. Vojnici također dostavljaju lijekove i hranu potrebitim osobama koji žive u kućama do kojih je bez njihove opreme nemoguće doći. Zbog zimskih vremenskih uvjeta, snijega i olujnog vjetra, nije bilo nastave u školama u Delnicama i Brodu na Kupi, Skradu i Moravicama. Snijeg u Gorskom kotaru i dalje pada. (Izvor: Novi List, SLIJEDI PAD TEMPERATURE: U Delnicama je palo najviše snijega otkad postoji mjerna postaja, Objavljeno: 24. veljača 2018., Također: Novi List, Tihana Tomičić: GORSKI KOTAR POD DEBELIM SNIJEGOM..., Objavljeno: 22. veljača 2018.)
2018. 27. Veljače danas ujutro u 7.00 sati u Delnicama je izmjereno -12,5 stupnjeva i rekodnih 182 centrimetra snjega (slika ljevo). Oboren je tako rekord od 175 cm snijega iz 1984. godine. Uz rekordne visine snijega stanovnici Delnica zabrinuti su za krovišta kuća i strahuju da bi pri njegovom topljenju krovovi mogli biti polomljeni. (Izvor: Dnevnik.hr, Vrijeme obara rekorde: U Delnicama nikad više snijega, 27. veljače. 2018, Također: HRT – RADIO RIJEKA, Nenad Lučić: Najviše u povijesti mjerenja: u Delnicama 182 centimetra snijega)
2018. 09. Travnja u 12,48 na stazi Automotodroma Grobnik postavljen je posljednji dužinski metar novog asfaltnog pokrivača i staza "Automotodroma Grobnik" u cijelosti je presvučena novim asfaltnim slojem (slika desno). Na Grobnik je tijekom vikenda stiglo čak 180 šlepera posebno pripremljene asfaltne mase iz asfaltne baze "GP Krk" gdje se miješala specijalna masa asfalta po posebnoj recepturi talijanske firme "Adige Bitumi". Tri i pol dana radilo je 50-tak ljudi gotovo bez prestanka, 66 sati intenzivnog posla, da bi se radovi dovršili (slika dole ljevo). S 5.200 tona mase prekriveno je 55 tisuća četvornih metara staze. Radovi su kroz sedam faza trajali još od 04. Prosinca 2017. kada je obnova službeno počela. U to je vrijeme rekonstruirana podloga trkaće staze od njene baze do vrha. Projekt je vrijedan 9,5 milijuna kuna, a sredstva su osigurali "Automotodrom Grobnik" d.o.o. i "Motociklistički klub Kvarner" kroz kreditne linije. Dizajneri i izvođači su "Dromo Circuit Design" i "Adige Bitumi", a nadzorni je organ bio riječki "Rijekaprojekt". "Gruppo Dromo Circuit Design" je inače poznatu u svjetu po gradnjama trkačih staza u Maleziji, Norveškoj, Singapuru, Sepangu, Misanu, Imoli, Circuito Adriatico, te niz onih koji su poslovna tajna Gruppe Dromo. (Izvor: Novi List, Miroslav Krpan: Novi asfalt na Automotodromu Grobnik: ..., Objavljeno: 10. travanj 2018, Također: Automotodrom Grobnik d.o.o., Miroslav KRPAN: Posljednja faza asfaltiranja ZAVRŠILA!!!!, Također: Autostart, LORIS MAJCAN: Obnova Automotodroma Grobnik danas službeno započela, 04. PROSINCA 2017)
2018. 05. Lipnja u Rijeci je, u 87. godini preminuo dugogodišnji novinar i glavni urednik Novog lista Miroslav Bajzek. Miroslav je rođen 30. Ožujka 1929. u Triblju kod Crikvenice. Osnovnu školu završio je u rodnom Triblju, a zatim je 1940., nakon premještaja njegova oca učitelja u Dragu (Sušak), nastavio školovanje u Sušačkoj gimnaziji, gdje je 1948. maturirao. Ime Miroslava Bajzeka jedno je od ključnih imena u povijesti Novog lista i riječkog novinarstva u drugoj polovici 20. stoljeća. Zajedno s tadašnjim direktorom Novog lista Milanom Slanim bio je inicijator i sudionik mnogih ključnih promjena vezanih za riječku novinsko-izdavačku kuću. Za vrijeme njegova mandata na dužnosti glavnog i odgovornog urednika, Novi list je 18. Svibnja 1963. godine prešao s poslijepodnevnog na jutarnje izlaženje, godine 1964. redakcija se uselila u novu Kuću štampe na današnjoj adresi, a 1965. godine Novi list se počeo tiskati na novoj rotaciji. (Izvor: Novi list, Dragan Ogurlić: Umro nekadašnji glavni urednik Novog lista Miroslav Bajzek, 10. Ožujak 2016)
2018. 06. Lipnja danas oko 08:30 sati ujutro odjeknula je eksplozija u samom centru grada, na gradilištu "EX Pošta Rijeka" na Korzu, točnije na području bivše Pošte gdje se već dva mjeseca izvode radovi preuređenja prostora za otvaranje nove trgovine. Prema riječima direktora Elektroprimorja, uzrok eksplozija nastao je zbog presjecanja jednog od glavnih vodova tj. naponskog kabla od 10 KV, tijekom izvođenja navedenih radova koje izvodi zagrebačka tvrtka Kamgrad. Iz tvrtke Kamgrad kažu da je uzrok ekplozija kasniji prodor vode u zoni kabela. (Izvor: N1, Eksplozija u centru grada prestrašila Riječane)
2018. 06. Lipnja na inicijativu riječke lokalne stranke "Lista za Rijeku" i njenog predsjednika Darnka Švorinića, danas će se s balkona gradske uprave na Korzu 16 zavijorit povijesna riječka trobojnica (slika desno) čime će se barem djelomično ispraviti nepravda koja se Rijeci u kontinuitetu nanosi s državne razine kada je riječ o priznavanju riječkih simbola. Još je u Srpnju 2016. godine Gradsko vijeće zaključilo kako će zatražiti suglasnost od resornog ministarstva da se povijesna riječka trobojnica proglasi službenom zastavom Grada Rijeke. U dvije godine nije stigla ni potvrda ni odbijenica zaključaka riječkoga predstavničkoga tijela. Iz Banskih dvora time samo potvrđuju da se ne poštuje volja građana Rijeke artikulirana u zaključcima Gradskoga vijeća.   (Izvor: Novi List, Damir Cupać: ISPRAVLJANJE NEPRAVDE S balkona na Korzu 16 danas će zavijoriti povijesna riječka trobojnica, 6. lipanj 2018.)
2018. 06. Lipnja Noćas je nakon teške bolesti u hospiciju u Rijeci umrla nagrađivana hrvatska književnica Daša Drndić (Zagreb, 10. Kolovoza 1946 – Rijeka, 06. Lipanj 2018.) . Studirala je engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Kao Fulbrightova stipendistica boravila je na Southern Illinois University, a potom studirala na Case Western Reserve University. Doselila je u Rijeku, gdje je doktorirala na Filozofskom fakultetu i do umirovljenja predavala modernu britansku književnost i kreativno pisanje na Odsjeku za anglistiku. Bila je jedna od najangažiranijih, najviše prevođenih i najnagrađivanijih hrvatskih književnica. Objavljivala je prozu, književnu kritiku, analitičke tekstove i prijevode u časopisima i književnim listovima te igrane i dokumentarne radio-drame. Roman "Sonnenschein" osvojio je 2007. godine nagradu Fran Galović za najbolju knjigu zavičajne tematike i nagradu Kiklop za prozno djelo godine. Posljednji javni nastup imala je prije nešto više od mjesec dana u antikvarijatu Ex libris, gdje je predstavljeno reizdanje njene prve knjige objavljene 1997. u Hrvatskoj – "Umiranje u Torontu". (Izvor: Wikipedia, Daša Drndić, Također: Novi List, ODLAZAK VELIKE KNJIŽEVNICE Noćas je u Rijeci preminula Daša Drndić, 6. lipanj 2018., Također: Tportal, Preminula velika hrvatska književnica Daša Drndić, 06.06.2018)
2018. 28. Lipanj na isti dan kada je prije točno pet godina, 28. Lipnja 2013., potpisan ugovor o privatizaciji kojim je riječko brodogradilište postalo sastavni dio Uljanik grupe, održana zajednička sjednica riječkih i županijskih vijećnika na kojoj se raspravljalo o pitanju opstanka riječkog brodogradilišta "3. Maj" i nastojanjima da se spasi proizvodnja na trećemajskim navozima i 1.700 ljudi, koliko ih je ukupno zaposleno na riječkom lokalitetu "Uljanik" grupe. Budući da bi Uljanik grupa bez restrukturiranja završila u stečaju, dug Uljanika prema "3.Maju" je oko 520 milijuna kuna. (Izvor: Novi List, Orjana Antešić: Na petu godišnjicu ulaska "3. maja" u Uljanik grupu rasprava o opstanku riječkog škvera, 28. lipanj 2018.)
2018. 13. Srpnja U istočnom dijelu suterena zgrade Poliklinike na Sušaku, na površini od 1300 metara četvornih otvoren novi Objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP) KBC-a Rijeka (slika ljevo i desno), a pacijente će započeti primati 14. Srpnja od 7 sati ujutro. Proces uređenja odjela od projektiranja do završetka radova trajao je godinu dana, a investicija je financirana iz kredita HBOR-a kao sastavni dio projekta "Nova bolnica na Sušaku". Hitni trakt je s medicinske strane osmišljen kao moderan centar temeljen na pravilima struke u skladu s visokim europskim i svjetskim standardima, vođen nacionalnim pravilnikom o organizaciji bolničke hitne medicine, ali i međunarodnim smjernicama kao što su australske i irske smjernice, te da je opremljen najsuvremenijom opremom. Novi hitni trakt ima dvostruko veću površinu od dotadašnjeg, koji od 1989. godine. Ima dva odvojena ulaza za pacijente, za one koje dovoze vozila hitne pomoći i one koji sami traže hitnu medicinsku pomoć. Unutar hitnog trakta su tri sofisticirano opremljena prostora za reanimaciju koji omogućavaju potpuno zbrinjavanje najugroženijih bolesnika, prostor za izolaciju, operacijska dvorana za male zahvate, radiološka snimaonica te ima mogućnost trajnog monitoriranjasvih bolesnika čije stanje zahtjeva trajno praćenje. Novi će OHBP imati novi ultrazvučni aparat i mobilni radiološki uređaj, hemodinamski monitoring i telemetriju. Novost je i, prema uzoru na vanjske centre, "ambulanta za brzo zbrinjavanje" (engl. Fast track) gdje bolesnici viših trijažnih kategorija čekaju na pregled i odluku o daljnjem liječenju. Voditeljica OHBP-a Sušak biti će Martina Pavletić. U Rijeci i Sušaku u hitnim jedinicama na godinu se obrađivalo oko 55.000 pacijenata, a preko objedinjenoga hitnoga bolničkog prijama hospitaliziralo ih se više od 14.000. Svečanom otvorenju novog sušačkog hitnog trakta nazočili su, među ostalim uzvanicima, ministar zdravstva prof. dr. Milan Kujundžić, državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić, ravnatelj HZZO-a Lucijan Vukelić, zamjenik gradonačelnika Nikola Ivaniš, župan PGŽ Zlatko Komadina i ravnatelj KBC-a Rijeka Davor Štimac. (Izvor: KBC Rijeka, Otvoren novi hitni trakt na Sušaku, Također: Novi List, SRETAN DAN Otvoren novi objedinjeni hitni trakt riječkoga KBC-a, 13. srpanj 2018., Također: Grad Rijeka, Otvoren novi hitni trakt na Sušaku, 13. srpanj 2018., Također: Fiuman.hr, VIJESTI, Otvoren novi hitni medicinski trakt na Sušaku, 13.07.2018.)
2018. 15. Srpnja Hrvatska nogometna reprezentacija izgubila je finalnu utakmicu SP-a na stadionu  Lužniki u Moskvi od Francuske 4-2, Tricolori su prvaci svijeta, Vatreni su osvojili povijesno srebro. Hrvatska je daleko bolje izgledala i igrala na travnjaku, ali je Francuska iskoristila svoje prilike te stigla do naslova prvaka. Hrvatska je odigrala hrabro finale u kojem je sreća ipak bila naklonjena Francuzima, posebno u prvom poluvremenu kada su samo dvaput ozbiljnije ušli u hrvatski šesnaesterac, a nagrađeni su s dva gola - autogolom Mandžukića i jedanaestercem. Francuska je povela autogolom Marija Mandžukića u 18. minuti, na 1-1 poravnao je Ivan Perišić u 28., novo vodstvo Francuskoj osigurao je Antoine Griezmann u 38. iz 11-erca, da bi u nastavku "galski pijetlovi" preko Paula Pogbe u 59. i Kyliana Mbappea u 65. minuti stigli do vodstva od 4-1. Na konačnih 4-2 smanjio je Mandžukić u 69. minuti. Za Hrvatsku su igrali: Subašić, Strinić , Vida, Lovren, Vrsaljko, Brozović, Rakitić, Modrić, Perišić, Rebić, Mandžukić, a za Francusku: Lloris, Pavard, Varane, Umtiti, Hernandez, Pogba, Kante, Matuidi, Mbappe, Griezmann, Giroud. Za hrvatsku je reprezentaciju nastupio i vezni igrač HNK "Rijeke" Filip Bradarić. (Izvor: Dnevnik.hr, Hrvatska izgubila jedno od najluđih finala: Francuska je novi svjetski prvak!, 15.07.201, Također: Večernji, Vatreni su naš ponos! Hrvatska je 2. na svijetu, Francuska bolja u finalu, 15. SRPNJA 2018., Također: Youtube, France 4 Croatia 2 - Post Match Discussion)
2018. 23. Srpnja "Novi List" je objavio da su 07. Srpnja 2018. na predjelu Loze u kastavskoj šumi, u neoznačenoj grobnici, na dva metra dubine, ekshumirani ostaci osam osoba među kojima se, vjeruje se, nalaze i ostaci fašističkog gradonačelnika Rijeke Riccarda Gigantea, streljanog od OZNA-e 04. Svibnja 1945. negdje na području Kastva. Naime, među posmrtnim ostacima nađen je i đepni sat, a teško da je džepni sat mogla imati neka sirotinja. Pretpostavka je da je riječ o nekom viđenijem građaninu, a sve ukazuje da bi to mogao biti Gigante. Nađeni su dijelovi ljudskih kostiju, džepni sat, tri češlja i još neke stvari. Vjeruje se da će možda na zadnjoj strani sata, kada se on očisti biti neka gravura prema kojoj bi se mogla identificirati žrtva. Sugerirano je predstavnicima talijanskog ministarstva branitelja da bi to mogao biti Gigante. Trenutno su posmrtni ostaci u talijanskom konzulatu i vjeruje se da će se uspješno napraviti identifikacija. Pretpostavlja se da je kastavska šuma izabrana kao mjesto egzekucije zbog strašnih zločina koje su nad Kastavcima počinili talijanski fašisti. Riccardo Gigante pripadao je riječkim iredentističkim krugovima i imao je znatna udjela u gradskom političkom i javnom životu. Jedan je od utemeljitelja iredentističkog "Circolo La Giovine Fiume" osnovanog 27. Kolovoza 1905. i istoimenoga društvenog tjednika, u kojem je surađivao polemičnim i satiričnim prilozima. Nakon I. svjetskog rata u Studenom 1918. postaje član glavnog komiteta "Consiglio nazionale". 1919 izabran je za gradonačelnika Rijeke, a vršio je tu dužnost od Studenog 1919. do 07. Sječnja 1921. Vršio je i dužnost predsjednika Privremene Vlade Rijeke (Presidente del Direttorio Provisorio di Fiume) (Fašista) samo jedan dan, od 27. Travnja 1921. do 28. Travnja 1921. Bio je jedan od najvjernijih suradnika poete-ratnika/pjesnika Gabriela d'Annunzia tokom njegove riječke avanture i "Reggenze italiane del Carnaro". Tokom "Riječkog Krvavog Božića" stajao je na borbenim linijama uz ostale ardite, a sa fašistom Ninom Host-Venturijem učestvovao je u pregovorima o primirju sa talijanskim trupama kojima je na čelu bio general Ferrario. Od 1927. godine do 1930. godine bio je počasni konzervator Gradskog muzeja, i do 1934. godine, kada ga je B. Mussolini imenovao senatorom, ponovo gradonačelnik. Članke o Rijeci, koju je u duhu svojih političkih nazora proglašavao talijanskim gradom, arheološke, numizmatičke, povijesne, grboslovne te iz povijesti umjetnosti, objavljivao je u raznim časopisima. (Izvor: Novi List, Damir Cupać: EGZEKUCIJA OZNA-e Grob fašističkog gradonačelnika Rijeke Riccarda Gigantea nađen u kastavskoj šumi, 23. srpanj 2018., Također: Rijeka danas, Giancarlo KRAVAR: Kastav i Talijani, zaboravljeni zločin)
2018. 02. Kolovoz Demontažom slika započeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na slikama iz HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, djela svjetski poznatog slikara Gustava Klimta te njegova brata Ernsta i umjetnika Franza Matscha. Restauratori su utvrdili da su slike u prilično dobrom stanju, ali nedovoljno dobrom za ono što zaslužuju svojom vrijednošću. Na njima je sloj prašine i drugog onečišćenja, a do sad su uočena i manja oštećenja. Na mjesto izvornih slika tijekom radova će se postaviti printovi replike u izvornoj veličini. Materijalne troškove demontaže i drugih radova u vrijednosti 210.000 kuna pokriva Ministarstvo kulture, Grad Rijeka plaća troškove skele u kazalištu, u visini od 230.000 kuna, a svi konzervatorsko-restauratorski radovi će se obaviti u sklopu redovnih aktivnosti HRZ-a. Cilj cijelog pothvata je okončati cjelovite konzervatorsko – restauratorske radove kako bi oni bili spremni za prezentaciju na izložbi "Nepoznati Klimt" koja se priprema u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture. S obzirom na to da su slike zaštićene kao pojedinačno kulturno dobro,radove na njihovoj restauraciji će nadzirati Konzervatorski odjel u Rijeci čija je pročelnica Biserka Dumbović – Bilušić istaknula kako će ovi radovi biti izvrsna prilika za upoznavanje šire javnosti s važnošću kulturne baštine za čitavo društvo. Najveća slika Kazalište Ernsta Klimta smještena je iznad proscenija, a iznad proscenijskih loža nalaze se Anđeli pripisani Gustavu Klimtu. Na stropu partera, oko raskošnog lustera, raspoređeno je šest medaljona. Gustav Klimt je naslikao tri: "Alegorija ozbiljne opere", "Alegorija instrumentalne glazbe" i "Alegorija poezije". Franz Matsch je naslikao "Alegorija komične opere", "Alegorija plesa" i "Alegorija ljubavne poezije". Velika alegorija "Kazalište" koja se nalazi iznad pozornice djelo je Ernsta Klimta kojem se pripisuju i dvijemanje nepotpisane slike iznad glumačkih loža. Najvrijednije od devet slika poslatih na restauraciju, tri najvrijednije, one Gustava Klimta, ostale su na restauraciji i Rijeci. Ostalih 6 poslano je u Zagreb u restauratorski zavod. Na riječkim slikama, u riječkom restauratorskom zavodu, rade restauratori, bračni par Ana Rušin - Bulić i Goran Bulić. (Izvor: Novi List, HRT – RADIO RIJEKA)
2018. 06. Kolovoz na snagu stupila privremena regulacija prometa u središtu Rijeke, u Ulici Riva i Ulici Ivana Zajca, koja će biti na snazi sve do sredine 2020. godine, odnosno do završetka radova u projektu "Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata" Rijeka. Zahvat obuhvaća rekonstrukciju željezničkog kolodvora Rijeka-Brajdica, izgradnju novog izvlačnjaka u tunelu Sušak i izgradnju intermodalnog terminala na kontejnerskom terminalu Brajdica, a rok za izvršenje ugovora o izvođenju radova iznosi 24 mjeseca od datuma početka izvršenja ugovora. Uz prugu u Ulici Ivana Zajca postavljena je zaštitna ograda uz prugu, a autobusna stanica kod Kazališta je premještena u Ribarsku ulicu. Za potrebe Projekta je dodijeljeno 35.5 milijuna EUR-a (oko 267 milijuna kuna) i s 85 posto se sufinancira sredstvima Europske unije iz Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF). (Izvor: HRT – RADIO RIJEKA, Lea Domijan Fišter: Od ponedjeljka u Rijeci nova regulacija prometa do 2020. godine!, 02.08.2018, Također: Novi List: Uvedena nova regulacija prometa središtom Rijeke. Kako će se voziti sve do 2020. godine?, 6. Kolovoz 2018. )
2018. 10 Kolovoza Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je talijanskoj "Palumbo group" odobrila objavljivanje ponude za preuzimanje "Brodogradilišta Viktor Lenac", a po cijeni od 9,26 kuna po dionici. Za "Palumbo group" je obveza objave ponude za preuzimanje Brodogradilišta Viktor Lenac nastala 11. Lipnja ove godine, jer zajedno s tvrtkom "P&L Shiprepair Holding Limited", koja je registrirana na Malti i također u vlasništvu obitelji Palumbo, drži ukupno 40,5 posto dionica Lenca. Palumbo je putem Zagrebačke burze u razdoblju od 25. Travnja do 07. Lipnja stekao ukupno 18,24 posto dionica Lenca, dok je P&L 11. Lipnja sklopio ugovor s Tankerskom plovidbom od koje je kupio 22,28 posto dionica Lenca. Tako Palumbo i P&L zajedno drže ukupno 6.812.861 dionicu Lenca, što predstavlja 40,52 temeljnog kapitala Lenca i daje pravo na 42,61 posto glasova na glavnoj skupštini. tTemeljni kapital Lenca iznosi 168,1 milijun kuna i podijeljen je na 16.813.247 redovnih dionica, nominale 10 kuna po dionici. Sam Lenac drži 825.187 vlastitih dionica, što predstavlja 4,9 posto udjela u temeljnom kapitalu. Ponuda "Palumbo group" odnosit će se na preostalih 10.000.386 dionica, ili 59,48 posto dionica koje nisu u njegovu vlasništvu. Sjedište "Palumbo group" je u Napulju, a glavna joj je djelatnost brodogradnja, izgradnja jahti po narudžbi i jedinstvenim mogućnostima popravka. Palumbo group ima mrežu od pet brodogradilišta u Sredozemlju, jedno na Atlantskom oceanu, dva nova gradilišta, 14 pristaništa, od kojih jedno predstavlja drugo najveće pristanište u Europi. (Izvor: HANFA, 46. sjednica Upravnog vijeća Hanfe, Također: Novi List, Hanfa odobrila ponudu za preuzimanje Lenca, Palumbo treba osigurati 92,6 milijuna kuna, 10. kolovoz 2018., Također: Novi List: Talijanski Palumbo Group preuzima Viktor Lenac, 13. lipanj 2018, Također: FIMA Vrijednosnice, Palumbo Group preuzima Viktor Lenac, 15. lipnja 2018.)
2018. 27. Rujna u kapeli sv. Trojstva (danas sakristiji crkve sv. Jeronima) u sklopu bivšeg augustinskog, a danas dominikanskog samostana sv. Jeronima u Rijeci održana je prezentacija nakon prve faze restauracije na zidnim slikama svoda kapele (slika ljevo). Ove gotičke zidne slike nastale su oko 1450. godine, a njihov značaj nadilazi hrvatske okvire. Slike su bile inicijalno datirane u 16. stoljeće i potom zaboravljene, da bi nedavna istraživanja utvrdila da je riječ o mnogo starijim slikama. Viši konzervator Konzervatorskog odjela u Rijeci Željko Bistrović ocijenio je da je riječ o senzacionalnom otkriću, jedinstvenom u svijetu, s obzirom na to da je to prvi do sad pronađen ikonografski kozmološki prikaz svijeta na zidnim freskama. Posebna vrijednost ovih fresaka je u tome što prikazuju četiri elementa koja vuku porijeklo još iz antičke Grčke, a to su zrak, voda, vatra i zemlja, simbolično kao četiri naga ljudska lika koja jašu vepra (zemlja), zmaja (vatra), ribu (voda, slika desno) i orla (zrak), a u rukama nose svitak s nazivom elementa na latinskom. Po provedenim istraživanjima, na svijetu postoje još samo tri takva prikaza elemenata u obličju jahača, ali u knjigama ili drugim prenosivim medijima, ne kao zidna freska. Fragmenti fresaka otkriveni su početkom 1952. godine, prilikom obnove samostana nakon dolaska dominikanaca u Rijeku godinu dana ranije, ali tek su 2016. godine izvršena probna sondiranja koja su utvrdila da je freska očuvana skoro na cijeloj površini svoda od 127 četvornih metara. Kapela sv. Trojstva izgrađena je 1450., a Bistrović u to vrijeme smješta i nastanak fresaka. Osim oblakastog ornamenta koji stilski pripada gotici, dokaz tome je i ikonografske prirode, jer skulpturalna dekoracija zaglavnog kamena u središtu svoda, na kojem se nalazi Kristova glava, jasno korespondira sa scenama na zidnim slikama. Naime iz tog skulpturalnog prikaza, koji je dio arhitekture nastale prije slika, pružaju se reljefne zrake svjetlosti koje prodiru u susjedne scene i objedinjuju ih. Očito se radi o konceptu osmišljenom u vrijeme izgradnje kapele. Zidne slike su dosta oštećene sitnim natučenjima koja su nastala da bi se lakše prihvatila kasnija žbuka. Prva faza restauratorskog zahvata obuhvaćala je uklanjanje kasnijih slojeva žbuke i konsolidaciju žbuke koja nosi zidnu sliku. Trenutno je u toku druga faza restauratorskog zahvata, koja obuhvaća fino dočišćavanje zidnih slika i konsolidaciju pigmenata. Potrebno je još zapuniti sva otučenja vapnenom žbukom te izvesti retuš koji će biti iznimno zahtjevan. Cijeli posao pod vodstvom restauratorice Marine Ferenžir obavljen je u deset mjeseci, a u retuširanju oslika sudjelovao je i akademski slikar Edigio Budičin. Radove su zajednički financirali Ministarstvo kulture i Hrvatska dominikanska provincija. (Izvor: Novi List, Nela Valerjev Ogurlić: Samostan sv. Jeronima u Rijeci: Restaurirane iznimne zidne slike svoda kapele sv. Trojstva, 27. rujan 2018. , Također: Nela Valerjev Ogurlić: Željko Bistrović: Nisam pronašao primjer usporediv s oslikom svoda Kapele sv. Trojstva u Rijeci, 17. prosinac 2017., Također: Novi List, HINA: Senzacionalno otkriće: Gotičke freske u riječkom Dominikanskom samostanu rijetkost su i u svjetskim razmjerima, 7. prosinac 2017. )
2018. 06. Listopada nogometni klub "Rijeku" napustio Matijaž Kek, čovjek koji je uz Damira Miškovića najzaslužniji za stvaranje moćne Rijeke koja je privremeno narušila dominaciju NK "Dinama", ali i odigrala nekoliko zapaženih europskih sezona. Nakon poraza od NK "Gorica" iz Velike Gorice, Kek je podnio ostavku. Matjaž Kek je bio najuspješniji i najdugovječniji trener u povijesti kluba. Ugovor je potpisao 27. Veljače 2013., a na riječku klupu prvi put sjeo 09. Ožujka 2013. godine u utakmici protiv NK "Istre 1961". Naslijedio je na toj funkciji sportskoga direktora Srećka Juričića koji je uskočio za kormilo nakon smjene Elvisa Scorije. Na klupi Rijeke je stvario ukupno 164 pobjede u 274 službene utakmice (60% pobjeda, od toga 65 remija, 45 poraza) na klupi Rijeke u četiri različita natjecanja. Kada se uzmu u obzir samo prvenstvene utakmice Keku je ovo bio 201. susret, 29. prvenstveni poraz (od toga 50 remija, 122 pobjeda, 60.7% pobjeda,). Matjaž Kek je u 2037 dana na klupi Rijeke (pet godina, šest mjesec i 27 dana) osvojio četiri trofeja. Dva Kupa Hrvatske (2014., 2017.), Superkup (2014.) i prvi, povijesni naslov prvaka (2017. godine). Triput su bijeli pod njegovim vodstvom igrali skupnu fazu Europske lige, pobjedili "Stuttgart", nekadašnje europske prvake "Milan" i "Feyenoordom", i igrali nerješeno s osvajačem Europske lige "Sevillom". "Matjaž, hvala ti na svemu" (Izvor: HNK Rijeka, Matjaž Kek više nije trener Rijeke, 06.10.2018., Također: Novi List, Autor: P. N.: KRAJ JEDNE EPOHE: ..., 6. listopad 2018., Također: Novi List, Davor Petrović: RIJEKA OSTALA BEZ TRENERA, 6. listopad 2018.)
2018. 09. Listopad Igor Bišćan novi je trener HNK "Rijeke", koji će na tom mjestu nakon pet i pol godina naslijediti Matjaža Keka. Rođen je 4. Svibnja 1978. godine u Zagrebu. Ponikao je u omladinskom pogonu Dinama. Igrao je na poziciji stopera ili zadnjeg veznog. Osim za svoj matični klub nastupao je i za Samobor, Liverpool, Panathinaikos i u konačnici ponovo za Dinamo gdje je zaključio karijeru. Bio je član mlade i A reprezentativac Hrvatske. Za igračke karijere osvojio je Drugu HNL, osam naslova prvaka Hrvatske, četiri Kupa Hrvatske i Superkup. Bišćan je bio dio Liverpoola i sa njima osvojio Liga kup, UEFA Superkup, te Ligu prvaka. Bišćan je trenersku karijeru započeo u Nogometnm klubu "Rudeš" koji je u svojoj prvoj sezoni odveo u Prvu ligu. Trenersku je karijeru nastavio u slovenskoj "Olimpiji" gdje je prošle sezone osvojio naslov prvaka i Kup Slovenije. Klub navijača HNK "Rijeke" nije oduševljen sa tim izborom jer se sjećaju da je Bišćan u Ožujku 1999. godine neprimjerenom gestom (pokazao je navijačima Rijeke spolovilo) proslavio jedan pogodak u pobjedi Dinama protiv Rijeke. Unatoč njegovoj brzoj isprici, Klub navijača "Armada" i dalje smatra da je on nepoželjno lice u klubu. Znanje je dokazao na klupi Rudeša, a potom i u Sloveniji. Sada se treba dokazati i riječanima. Neće mu biti lako nakon Keka. (Izvor: HNK Rijeka, Igor Bišćan novi trener HNK Rijeka, 09.10.2018., Također: Novi List, Na Rujevici potvrdili: 'Igor Bišćan je naš novi trener, želimo mu puno uspjeha naklupi Rijeke', 9. listopad 2018., Također: Net.hr, RIJEKA POTVRDILA TRENERA, ARMADA POKUŠALA STOPIRATI DOLAZAK BIŠĆANA!?, 09.10.2018)
2018. 22. Studenoga u 13 sati, tijekom prenamjene bivše glavne zgrade pošte u Rijeci u robnu kuću, dio zida, fasade i građevinska skela urušili su se na vrlo prometnu Adamićevu ulicu a pukim slučajem nije oštećeno ni jedno vozilo niti je bilo ozlijeđenih osoba. Po procjenama na Adamićevu urušilo se oko 25 kvadrata zida debljine pola metra. U trenutku rušenja zida i skele na križanju Henckeove i Adamićeve, na crvenom semaforu samo nekoliko metara dalje, bio je zaustavljen autobus pun putnika, a nije bilo pješaka koji su prelazili cestu.
2018. 18. Prosinac potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih 520 milijuna kuna za izgradnju državne ceste D-403, najskuplje dionice u Hrvatskoj (slika ljevo). Bespovratna sredstva osigurana su u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, operativnog programa Konkurentnost i kohezija do 2020. godine. EK osigurava 85 posto iznosa, odnosno 442 milijuna kuna, dok ostatak iznosi doprinos državnog proračuna RH. Državna cesta D-403 povezat će zapadni dio riječke luke i kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s riječkom obilaznicom. To će omogućiti bržu dopremu i otpremu tereta u riječku luku, otvoriti novi ulaz u središte Rijeke, ukloniti postojeća uska grla, skratiti vrijeme putovanja, smanjiti razinu buke i emisiju štetnih plinova te poboljšati razinu cestovne sigurnosti na riječkom području. Dužina glavne trase D-403 procijenjena je na 2.977 metra, a spojna ceste prema Zvonimirovoj ulici na oko 380 metara. Veći dio trase bit će na stupovima (vijadukti Piopi (316 metara) i Mlaka (144 metra)), ili kroz tunel (tunel Podmurvice - 1.253 metra). Ugovor su potpisali ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje programa i projekata EU Tomislav Petric te predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. (Izvor: Novi List, Novi ulaz u središte Rijeke, 18. prosinac 2018., Također: Novi List, Marinko Glavan: Bit će gotovo cijela pod zemljom ili u zraku, 19. prosinac 2018., Također: INFORMACIJA o radovima na sanaciji cesta na području grada Rijeke)
2018. 19. Prosinac u cijelosti je srušena nekadašnja upravna zgrada "Elektromaterijala" na Potoku. Tim je činom nestao i posljednji trag ove nekad moćne riječke tvrtke. Inače, poduzeće je osnovano 1. Travnja 1954 godine kao jedan od pravnih slijednika poduzeća "Željezar" (slika desno). 31. Siječnja 2011. na riječkom Trgovačkom sudu, temeljem zaključka Trgovačkog suda u Rijeci posl. br. 14 St-160/2010, objavljen je stečaj tvrtke "Elektromaterijal" d.d. zbog prezaduženosti i nesposobnosti isplaćivanja dospjelih obveza. Rušenje upravne zgrade je započelo 11. Prosinca 2018., a na njenom mjestu će, uz Cambierijevu ulicu biti izgrađen novi hotelski kompleks, s podzemnom garažom, parkom i trgom na spoju s Ulicom Viktora Cara Emina. Vlasnik zgrade i terena je firma "Rijeka property" koja je ujedno i investitor. Projekt vodi tvrtka "Obligo koncept", a hotel bi trebao biti dovršen do sredine 2021. godine., a imat će između 150 i 160 soba, dok će podzemna garaža imati kapacitet od najmanje 100 parkirnih mjesta, iako je moguće da se taj kapacitet i udvostruči ako geotehnička ispitivanja pokažu da je moguć iskop dodatne, u cijelosti podzemne etaže. (Izvor: Novi List, Marinko Glavan: Nestao i posljednji trag nekad moćne tvrtke, Marinko Glavan, Također: Novi List, Marinko Glavan: Počelo rušenje zgrade Elektromaterijala, 11. prosinac 2018.)
2018. današnja Rijeka ima oko 125 tisuća stanovnika i po broju ljudi koji u njoj žive manja je od Rijeke iz 1970. godine, kad je u gradu živjelo 141 tisuću ljudi. Dakako, treba imati na umu promijenjene administrativne granice Rijeke. Ako se zna da je naprimjer 1950. Rijeka je imala 71.250 stanovnika, vidi se da je porast stanovništva daleko ispod prosjeka.
2018. 28. Prosinca u petak je u Trgovački sud u Rijeci zaprimljen prijedlog Financijske agencije (Fina) za pokretanje stečaja u Brodogradilištu "3. maju", a predmet je dodijeljen stečajnoj sutkinji Ljiljani Ugrin. Ljiljana Ugrin je, između brojnih ostalih, vodila stečaj "Viktora Lenca", koji je uspješno okončan prije punih deset godina. Bio je to prvi proizvodni pogon koji je uspio preživjeti stečaj u Hrvatskoj. Fina je nakon 120 dana neprekidne blokade računa "3. maja" zakonski bila dužna zatražiti otvaranje stečaja. Trećemajci su s vjerovnicima pokušavali odblokirati račun "3. maja" barem na jedan dan, ali im to nije uspjelo, pa je prošlog vikenda, do nedjelje 23. Prosinca, ispunjen uvjet o neprekidnoj blokadi od 120 dana. Nadajmo se da Republika Hrvatska neće biti grobar "3. maja", brodogradilišta koje je nadživjelo Austro-ugarsku, Italiju i Jugoslaviju, i svagdje je dobro poslovalo. (Izvor: Novi List, Orjana Antešić: Može li ova riječka sutkinja spasiti 3. maj?, 29. prosinac 2018.)
2018. godine pronađena je u spremištu župne crkve sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama izuzetno vrijedna, pet stotina godina stara riječka drvena skulptura "Oplakivanje Krista sa sv. Marijom Magdalenom" (slika ljevo). Dimenzije skulpture, odnosno visokog reljefa iznose 106 x 60 x 18 cm, a izrađena je od dva međusobno spojena komada drva. Prikazana je Bogorodica Marija koja prislanja svoje lice uz sinovljevo, dok mu Magdalena ljubi ruku. Motiv proizlazi još iz bizantske tradicije od koje ju preuzima talijansko slikarstvo ranog trecenta. Kolažiranje likova i njihovih gestikulacija, kao i tipološke te rezbarske osobitosti vezuju riječko Oplakivanje Krista uz furlanske majstore kasnog 15. stoljeća. Paralele se mogu povući i sa kiparstvom i slikarstvom Giovannija Martinija, furlanskog umjetnika početka 16. stoljeća. Zbog svega navedenog, moguće je ovo dosada nepoznato riječko Oplakivanje Krista povezati uz radionicu ili krug furlanskog kipara Giovannija Martinija i okvirno datirati u prvu četvrtinu 16. stoljeća. Naravno, konačni će sud biti moguć tek nakon opsežne restauracije ovog, za Rijeku, iznimno važnog djela. Kip je u potpunosti, višekratno preslikan debelim namazima uljane boje te načet crvotočinom, tako da poslan na restauraciju u Restauratorski odjel Hrvatskog restauratorskog zavoda u Rijeci u stručne i iskusne ruke više konzervatorice-restauratorice Nevene Krstulović. Na prvi pogled čini se da na ovom djelu dominira kasnogotički stilski izričaj druge polovice 15. stoljeća.
2019. 01. Siječnja u hospiciju "Marija Krucifiksa Kozulić" u Rijeci, u 79. godini života, u 15 sati i 15 minuta preminuo je fra Emanuel Hoško (Pakrački Antunovac, 25. ožujka 1940. - Rijeka, 01. Sječanj 2019.), (Slika desno), franjevac-svećenik, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Čitavog svog života povezivao je pastoralno djelovanje i znanstveni rad, afirmirao dijalog vjere i kulture. 2012. godine dobio je nagradu za životno djelo Grada Rijeke "...za znanstveni rad, izniman doprinos promicanju trsatske sakralne baštine te osobno svjedočanstvo u kulturi dijaloga". Bio je predavač opće i hrvatske crkvene povijesti na Franjevačkom filozofskom učilištu na Trsatu i Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci, odnosno Teologiji u Rijeci. Predavao je i na institutima Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. U mirovinu je otišao 2010. godine kao redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu, a posljednje godine života proveo je na Trsatu. Bio je urednik mnogih zbornika radova, urednik "Riječkog teološkog časopisa", organizator znanstvenih skupova, publicist i aktivni pastoralni djelatnik, koji je svoja iskustva pretakao i u priručna pastoralna djela. Osim toga Hoško je crkveni povjesničar Trsata i zapadne Hrvatske. (Izvor: HRT – RADIO RIJEKA, Tatjana Sandalj: Povjesničar otišao u povijest: preminuo fra Emanuel Hoško, 01.01.2019, Također: Novi List, PREMINUO FRA EMANUEL HOŠKO, 1. siječanj 2019.)
2019. 03. Siječnja kasno navečer preminuo je barba Bruno Kukuljan, legendarni mlinar Gašparovog malina u Martinovom selu. Bruno je bio posljednji mlinar na Rječini, a Gašparov mlin kojim je upravljao, posljednji je od 27 mlinova koliko ih je nekad pokretala Rječini. Bruno, zet Gašpara Juretića – vlasnik mlina u razdoblju od 1900. do 1989. godine, posvetio je život Gašparovu malinu. Mlin je za njega bio živo biće s kojim je živio, razgovarao i brinuo o njemu. Možemo reći da je Bruno kao posljednji mlinar na Ričini bio ujedno i čuvar naše grobničke tradicije. Bruno Kukuljan za života je postao legendarni mlinar koji je beskrajnom strpljivošću kroz malin u Martinovu selu proveo tisuće djece objašnjavajući im kako od zrna pšenice ili kukuruza nastaje brašno. Tisuće turista iz svih krajeva svijeta i kontinenata s užitkom je slušalo Bruna čak kad nisu razumjeli ni riječi njegove tople i meke grobniške besede. 2016. godine dodjeljena mu je nagrada za životno djelo Općine Jelenje za marljivo čuvanje grobničke povijesti i tradicije. Posljednji ispraćaj barba Bruna bio je u subotu 5. Siječnja u 14 sati na mjesnom groblju u Jelenju. (Izvor: Općina Jelenje, Ostali smo bez našeg barba Bruna ..., 04. SIJEČANJ 2019.)
2019. 04. Siječnja na Trgovačkom sudu u Rijeci, sutkinja Ljiljana Ugrin je pokrenula predstečajni postupak za brodogradilište "3. maj". Za privremenog stečajnog upravitelja imenovan je Zdravko Čupković. Ročište o prijedlogu za otvaranje stečaja u riječkom brodogradilištu sazvano je za 6. veljače u 10 sati. Dugovi "3. maja" iznose oko 160 milijuna kuna i višestruko su manji od potraživanja prema "Uljanik Grupi" koja je, kao većinski vlasnik, riječko brodogradilište i dovela pred stečaj. Potraživanja "3. maja" prema "Uljanik Grupi" iznose više od 600 milijuna kuna. U ovom trenutku postoje dva ozbiljna zainteresirana partnera koji pregledavaju "data room" i koji se informiraju o statusu i stanju unutar brodogradilišta "Uljanik" i "3. maj". Riječ je o zajedničkim snagama talijanskog "Fincantierija" i "Div grupe" i jednom od naručitelja koji već gradi brodove u "Uljaniku", australskoj "Scenic grupi". (Izvor: HRT – RADIO RIJEKA, Neva Funčić: Pokrenut predstečajni postupak za brodogradilište 3. maj, 04. sječnja 2019., Također: Novi List, Horvat i Bulić: DIV i Fincantieri te australski Scenic ozbiljno zainteresirani za Uljanik grupu, 4. siječanj 2019.)
2019. 28. siječnja u Rijeci je, nakon 73 godine života, iznenada umro Mišo Cvijanović-Cvijo (slika desno), umirovljeni novinar, kolumnist, karikaturist i reporter "Novog lista". Na Kvarner je došao u Lipnju 1959. s Korduna, iz rodne Brezove Glave. Prvu karikaturu objavio je 1963. u "Sportskim novostima", a godinu dana kasnije postao je suradnik "Novog lista" u kojem se zaposlio 1970. i ostao do mirovine postavši jedno od najpoznatijih imena riječkog dnevnika i hrvatskog (sportskog) novinarstva. Prije toga, kako je sam ispričao u razgovoru za "Novi list" povodom izlaska njegove knjige "Đir po Korzu" 2006. godine, selio se, ovisno o službi njegovog oca, najprije u Lepoglavu, pa u Osijek, pa u Fužine, Crikvenicu i na kraju u Rijeku gdje je i ostao do kraja svoga života. Jedan od najboljih i najsvestranijih novinara Novog lista u zadnjih 50 godina, sa jednakom strašću pisao je o nobelovcima i o običnim ljudima na svom Korzu. U "Novom listu" bio je urednik u gotovo svim rubrikama, a tri godine bio je urednik i u nekadašnjem omladinskom listu "Val". Za svoj urednički rad u "Valu" kaže da mu je to bio najdraži urednički rad jer je tamo "našao ekipu srodnih duša". Na posljednji je počinak ispraćen je 01. Veljače 2019. na groblju Kozala. Nek' ti je miran počinak, Cvijo. Za njim je ostala divna obitelj - supruga Gordana, sinovi Marko, Nemanja i unuci.
2019. 01. Veljača u ovogodišnjoj utrci za "Zlatni Studio", godišnje nagrade lista "Jutarnji List", za najbolji radijski glas pobijedio je zaštitni znak, novinar i voditelj Radio Rijeke Robert Ferlin (slika ljevo). O Robertu Ferlinu prilikom nominacije ovako se pisalo: "Legendarni radijski voditelj radija Rijeke, osim po emisiji "Tužibaba", u kojoj prima pohvale i pokude slušatelja na račun svih službi i institucija, sjajan je i kao sportski reporter, pogotovo s nogometnih terena kada igra NK Rijeka. Zaštitni znak Radio Rijeke, bez dlake na jeziku." Ovu nagradu za televiziju, film, radio, kazalište i glazbu dodjeljuje Jutarnji list. Pod motom "Najbolji biraju najbolje" gdje narod bira glasanjem, nagradu našeg najstarijeg televizijskog tjednika "Studio" dodjeljuju čitatelji, a za "Zlatni Studio" konkuriraju najbolja ostvarenja i osobe po kategorijama za djela ostvarena u razdoblju od 01. Prosinca 2017. do 01. Prosinca 2018. godine. Robert Ferlin je rođen 09. Lipnja 1966. godine u Puli. Pored malene Pije, Robert Ferlin iz prvog braka ima dvoje djece, 19-godišnju Martinu koja je brucošica na Pravnom fakultetu i četiri godine mlađeg Nikolu koji je učenik prvog razreda srednje Ekonomske škole. "Hrvatski radio - Radio Rijeka" koji je ušao u finale među tri najbolja i nominiran za radio godine, ipak nije pobijedio. (Izvor: Novi List, NAJBOLJI GLAS Zlatni kipić zaštitnom znaku Radio Rijeke, 2. veljača 2019., Također: Rijecan.in, ČESTITKE! Robert Ferlin osvojio nagradu)
2019. 20. Veljača kod Palače Modello postavljen je prvi "ženski semafor". Klasičnog muškog lika pješaka zamijenio je onaj ženski. Rijeka je time postala prvi grad u Hrvatskoj koji je dobio takve "ženske semafore", a za sve je zaslužna "Udruga SOS Rijeka". Inicijativu za postavljanje ovih semafora pokrenula je Dunja Roić, savjetnica za pravna pitanja "Udruge SOS Rijeka", a inicijativu je podržao gradonačelnik Vojko Obersnel. Postavljanjem ženskih semafora nastoji se smanjiti nesvjesne predrasude koje podržavaju spolne stereotipe i promovirati jednakost, za koju je Rijeka uvijek bila otvoren grad. Semafor sa "ženskom siluetama" samo je početak jer će ovakve ženske siluete pješacima zasvijetliti na, za sada, ukupno pet semafora na pješačkim prijelazima uzduž Adamićeve ulice.
2019. Travnja u Dubrovniku je s kineskom tvrtkom "Top International Engineering Corporation" potpisan memorandum o iskazivanju namjere o suradnji na projektu gradnje novog stadiona na Kantridi. Dok se veliki projekt ne pokrene s mrtve točke, najavljeno je preseljenje HNK-a Rijeka na Rujevicu gdje je izgrađen nogometni kamp s novim stadionom. Kao privremeno rješenje. Onda je došlo do razilaženja između Gabrielea Volpija i Damira Miškovića, a Kantrida je stavljena na čekanje.
2019. 10. Svibnja u riječku je luku uplovio najveći kontejnerski brod u njezinoj povijesti - "Maersk Hamburg". Dugačak je 353 metra, a širok 54 metarašto ga ne čini najdužim, ali je najširi brod koji je ikada doplovio u riječku luku. Ono što ga čini najvećim je njegov kapacitet - više od 15.000 TEU jedinica. Time je "Maers Hamburg" i službeno postao prvi kontejnerski brod s više od 15.000 TEU-a koji je pristao u riječku luku. (Izvor: Portal Novilist, U riječku luku uplovio kapacitetom najveći kontejneraš u povijesti, Objavljeno: 10. svibanj 2019. )
2019. 23. Svibanj Rijeka je osvojila Rabuzinovo sunce (slika desno)! NogometašiRijeke pobjednici su Kupa Hrvatske!!! Petog Kupa od hrvatske samostalnosti!! U velikom finalu u Puli s 3:1 su pobijedili Dinamo! Momčad Igora Bišćana je u sjajnoj utakmici stigla do trofeja zahvaljujući pogocima Čolaka, Halilovića i Kvržića, dok je jedini gol za Dinamo postigao Oršić. Taktički je posložio momčad na način da mu Dinamo većim dijelom utakmice nije mogao parirati. Rijeka je povela pogocima Čolaka (13') i Halilovića (39'), a Oršić je vratio Dinamo igru u 63. minuti. Uslijedio je ključan trenutak, Dinamo je u 72. minuti imao priliku s bijele točke, ali Simon Sluga pročitao je namjeru Daniela Olma. Rijeka je potvrdila pobjedu u 85. minuti sjajnim pogotkom Zorana Kvržića - 1:3. Za Rijeku su igrali Sluga, Capan, Escoval, Župarić, Punčec, Tomečak, Lepinjica (od 74' Lončar), Pavičić, Kvržić, Halilović (od 80' Gorgon), Čolak (od 83' Puljić), a za Dinamo Livaković, Ademi, Olmo, Rrahmani (od 46' Leovac), Atiemwen (od 46' Gavranović), Petković, Theophile (od 78' Hajrović), Stojanović, Šunjić, Dilaver, Oršić. Sudio je Damir Batinić.
2019. 24. Svibnja završena izgradnja i svečano otvorenje kontejnerskog terminala "terminal Zagreb Deep Sea" (slika ljevo). Izgradnja novog kontejnerskog terminala najveći je kapitalni projekt koji je realiziran u okviru "Rijeka Gateway projekta II" (Projekt obnove riječkog prometnog pravca) kojeg je Vlada Republike Hrvatske pokrenula u suradnji sa Svjetskom bankom. Nalazi se na zapadnom dijelu riječkog lučkog bazena, dugačak je 400 metara i oko pet hektara skladišnog prostora za kontejnere, a konkurentnost mu povećava dubina mora od 20 metara. Od ukupno uloženih 112,5 milijuna eura, 84 milijuna eura se odnosi na zajam Svjetske banke, a 28,5 milijuna eura su sredstva iz državnog proračuna. Nositelj projekta je Lučka uprava Rijeka. "Zagreb Deep Sea" terminal jedini je novi kapacitet za prekrcaj kontejnera na Sjevernom Jadranu i jedini terminal s dubinom mora od dvadeset metara. U tijeku je natječaj za koncesionara, na koji se u prvoj fazi javilo sedam svjetskih kontejnerskih operatera, što pokazuje da riječka luka ima potencijala. Odluka o koncesionaru bit će donesena u rujnu. Druga faza je izgradnja spojne ceste D403 od terminala i zapadnog dijela riječke luke do riječke obilaznice, za koju su osigurana bepovratna sredstva, a u tijeku je natječaj za izvođača radova.
2019. 25. Svibnja momčad NK "Orijent 1919" je pobjedom nad NK "Krk" od 2:0 potvrdila svoju dominaciju i ulazak u drugu ligu. Navijači, igrači, simpatizeri i Uprava Orijenta imala je dva velika razloga za oproštajnu feštu istekom trećeligaške sezone. Prvi je stoti klupski rođendan, a drugi, ništa manje važan drugoligaška promocija. Idući službeni susret na Krimeji bit će u sklopu Druge HNL! Rijeka ponovo ima nogometnog drugoligaša, a na Krimeji su primili naljepši dar za stogodišnjicu. Inače, posljednji put drugoligaški nogomet u Rijeci se igrao 2005. godine kada je Orijent ispao u Treću ligu, a u Primorsko-goranskoj županiji 2014. godine kada je Pomorac odustao od natjecanja nakon 11 kola.
2019. 24. Lipanj U centru Rijeke je danas radi radova u Krešimirovoj ulici postavljena dugo najavljivana nova prometna regulacija, čime je započela rekonstrukcija Krešimirove ulice na potezu od Žabice do Mlake. Rekonstrukcija bi trebala potrajati do sredine sljedeće godine. Radovi, ukupne vrijednosti gotovo 35 milijuna kuna, osim obnove kolnika, obuhvaćaju i izgradnju novog kolektora otpadnih voda, vodovodne mreže i druge infrastrukture, na potezu dugom gotovo kilometar, a zajednički ih financiraju Hrvatske ceste, KD Vodovod i kanalizacija, Hrvatske vode i Grad Rijeka. Zahvati koje u Krešimirovoj planira KD ViK prvi su radovi u sklopu velikog projekta "Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka", vrijednog 1,76 milijardi kuna, koji se sa 71 posto sufinancira sredstvima Europske unije. (Izvor: Novi List, Krešimirovom se od danas vozi uz novu regulaciju, 24. lipanj 2019.)
2019. 11. Srpanj Točno ispred sjedišta Javne vatrogasne postrojbe Rijeka, na području ispred nekadašnjeg Lazareta i luke Mandrač, građevinski radovi na rekonstrukciji Krešimirove ulice u Rijeci otkrili su vrijedan arheološki nalaz ostataka povijesne riječke luke. Radi se o dijelovima nekadašnje rive, a na mjestu nalaza vidljiv je i luk izgrađen od cigle te pričvršćeni metalni obruč koji je, moguće, nekad služio za privez brodova. Nalaz je prijavljen Konzervatorskom odjelu u Rijeci. (Izvor: Novi List, Marinko Glavan: Građevinari naišli na iznenađenje..., 11. srpanj 2019.)
2019. 17. Srpanj riječki konzervatori su obišli nalaz ostataka stare riječke luke koji je pronađen prilikom rekonstrukcije Krešimirove ulice. Vrijedno arheološko nalazište je otkopano čekalo da ga pregledaju konzervatori. Radovi na ovom dijelu Krešimirove ulice su u međuvremenu bili obustavljeni. Sada predstoji točno geodetsko definiranje lokacije i određivanje vrijednost i starosti nalazišta. (pogledaj slike na Fiuman HR Facebook stranicama i Fiuman.hr)
2019. 29. Kolovoz, U Rijeci je u 88. godini preminuo prim. dr. Josip Roje, prvi župan Primorsko-goranske županije u mandatu 1993-1998 godina. Kao župan zalagao se za jačanje ovlasti lokalne samouprave kroz decentralizaciju ovlasti i poslova te ustrojavanje moderne administracije u službi građana.  Posljednji ispraćaj prim. dr. Josipa Roje bit će na groblju Kozala Dr.Josip Roje rođen je u Zagrebu 19. rujna 1931. godine. U Rijeku dolazi 1958. godine kao specijalizant Opće bolnice "Braća dr.Sobol". Dugogodišnju liječničku karijeru završio je u KBC Rijeka kao primarijus na Odjelu za kardiovaskularne bolesti Klinike za internu medicinu.
2019. Kolovoz, Počelo je rušenje zgrade tvornice Rio Rijeka u Izviđačkoj ulici. Tvornica jedne od bivših perjanica riječke industrije, tvrtke "Riječka industrija odjeće" poznatije pod nazivom "RIO", sravnjena je sa zemljom. "RIO" Rijeka, je osnovana davne 1947. godine kao "Gradsko poduzeće udruženih malenih industrija". Agoniju tvornice i rezultate rada njenih rukovoditelja najbolje dočaravaju podaci da je RIO 1992. godine zapošljavao više od 1000, a danas zapošljava oko 150 radnika, ali cijena zemljišta narasla je na 6,35 milijuna eura barem prema ugovoru sklopljenom s propalim Primorjem. Pogon tvrtke preseljen je na Kukuljanovo. Kako je najavljeno, na tom je prostoru planirana izgradnja trgovačko-stambenog centra, čiji je investitor tvrtka RIO projekti d.o.o. Teren od oko 20 tisuća četvornih metara s pogledom na Kvarner nalazi se na granici najatraktivnijih riječkih naselja Kantrida i Marčeljeva Draga. U sklopu trgovačko-stambenog centra predviđena je izvedba dvije ukopane etaže garaže, trgovačkog centra povrh garaže i tri stambene građevine koje se sastoje od devet do četrnaest etaža, s ukupno 261 stambenom jedinicom i dvanaest penthouse stambenih jedinica lociranih na zadnjim etažama građevina. Cijene kvadrata stana kreću se od 1.750 do 2.600 eura. (Izvor: Novi List, Sanja Gašpert: Počelo rušenje tvornice Rio, gradi se trgovačko-stambeni centar s luksuznim penthousima, 3. kolovoz 2019., Također: Torpedo Media, Davor Žic: Srušeno još jedno slavno zdanje riječke industrije)
2019. 23. Rujan Nakon što je Igor Bišćan (slika ljevo) podnio neopozivu ostavku na poziciju glavnog trenera HNK Rijeke, Simon Rožman, jedan od najkvalitetnijih mladih slovenskih nogometnih stručnjaka, stigao je u Rijeku. Postao je novi trener HNK Rijeke. S 36-godišnjim trenerom dogovorena je suradnja do kraja sezone, uz mogućnost produljenja na još jednu godinu.  Raspušten je cijeli Bišćanov stručni stožer. U klubu su ostali analitičar Rade Ljepojević i team manager Alen Rivetti, a Rožman dovodi svoje ljude: prvi pomoćnik bit će mu Aleš Kačičnik, a drugi Danko Matrljan, dok će za analitiku biti zadužen Alen Obrez, a za fizičku spremu igrača kao kondicijski trener brinut će se Aris Naglić, koji je dosad bio trener rehabilitator, iako se spominje i jedno riješenje iz Dežele. Bivši trener Domžala i Celja navodno je inzistirao na potpuno novim suradnicima u odnosu na one koje je sobom doveo Igor Bišćan.  Sportski direktor Rijeke Srećko Juričić s Rožmanom (slika desno) je sve dogovorio još krajem prošloga tjedna, a ugovor (do kraja sezone...) je potpisan u nedjelju.
Od samog početka mandata Igora Bišćana na klupi Rijeke, ništa nije bilo kako treba biti i usprkos pozitivnim rezultatima, promociji mladih igrača, osvojenom Kupu i implementaciji novog sustava. Igor Bišćan, jedan od najperspektivnijih trenera koje Hrvatska trenutačno ima, prekinuo je ugovor sa Anorthosisom u koji je tek stigao i preuzeo je momčad koja je, ruku na srce, bila u rasulu. Bišćan je preobrazio ekipu i vratio je na pobjednički kolosijek. Nakon stroge, gotovo pozicijske igre, koju je ustrojio Kek i silnog zasićenja koji je rezultirao dugotrajnom deterioracijom momčadi, Bišćan je stigao s novim, modernijim idejama i donio instant-preporod. Počeo se igrati atraktivniji nogomet. Bišćan je stvorio kompaktni obrambeni blok, napadi, kao i tranzicija, su se ubrzali, kontra je postala ubojita, drugim riječima, bila je to nova, modernija Rijeka. Ali Bišćan je cijelo to vrijeme bio izrazito limitiran sa strane kluba i na žestokom udaru sa strane navijača. Navijači mogu preuzeti veći dio krivice zbog Bišćanova otkaza. Umjesto da svoju borbu, kao i ostatak hrvatskih navijača, preusmjere prema korumpiranom sustavu ili uplitanju politike, odnosno stranke na vlasti, u sport, oni su izvukli Bišćanovu nepromišljenu glupost iz mladosti. Detaljčić star 20 godina, za koji je do tada znala tek šačica armadaša, odjednom je postao razlog za hajku protiv Bišćana. Da, Bišćan se prije 20-ak godina prilikom proslave gola u dresu Dinama uhvatio za međunožje i ružno gestikulirao prema armadašima. Milijun se puta ispričao, rekao da žali, da ih razumije i nastavio je raditi svoj posao najbolje što je mogao. Bišćan je na kraju morao otići. Kad ulica utječe na vođenje kluba. (Izvor: Novi List, Simon Rožman stigao u Rijeku, Objavljeno: 23. rujan 2019.)
2019. 27. Listopad Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u Splitu je prisustvovala premijeri filma o legendarnom kapetanu Hajduka Ivanu Gudelju i pri tome ispalila nekoliko glupih izjava koje nisu bile najbolje primljene na Kvarneru. "Nogomet osamdesetih godina i prije toga nije bio samo nogomet, bio je izraz nacionalne pripadnosti. Pa sam tako ja, nadam se da mi neće zamjeriti neki, navijala i za Hajduk i za Dinamo. Voljela bih kad bi to zajedništvo juga i sjevera ponovno proradilo. Kao Riječanka sam odlazila na utakmice Rijeke, ali naša Rijeka je tada bila nekakav rezervni klub za Partizan i Crvenu Zvezdu i domaći igrači koji su bili dobri i kvalitetni odlazili su u Hajduk, nešto malo u Dinamo. Dinamo i Hajduk bili su toliko blizu mojemu srcu. Nogomet je za nas koji smo voljeli Hrvatsku bio puno, puno više od nogometa. Značio je narodno zajedništvo. Bio je ono što je povezivalo sve od juga do sjevera", zaključila je Kolinda. Nakon tih, a i drugih izjava Kolinde Grabar Kitarović u posljednje vrijeme o njezinom navijanju i klubovima za koje je navijala za vrijeme bivše države te "Rijeci" kao rezevnom srpskom klubu, moramo se zapitati gdje je obraz predsjednici Republike. Takve laži netko tko obnaša funkciju predsjednika Republike ne bi nikada smio izgovoriti niti o klubu i bilo kojoj organizaciji, a ponajmanje o najpopularnijem sportskom kolektivu grada i kraja odakle Kolinda Grabar Kitarović dolazi.
2019. 30. Listopad danas u zgradi Exportdrva na Delti održano predstavljanje programa "Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.", u prostoru koji bi u idućoj godini trebao biti jedno od važnih mjesta održavanja izložbi i drugih događanja iz bogate kulturno-umjetničke EPK ponude. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel pozdravio je brojne uzvanike, a povod svečanosti i okupljanju bilo je prvo izdanje programske knjige, koja okuplja najveći dio programa koji će u Rijeci biti izvedeni tijekom 2020. godine. Na predstavljanju su govorili gradonačelnik Vojko Obersnel, pročelnik za kulturu Grada Rijeke Ivan Šarar, župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, rektorica riječkog Sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija, te izaslanik ministrice kulture – državni tajnik Ivica Poljičak.
2019. 03. Studeni Novi List je objavio da jedan od najvećih svjetskih hoteljera, "Hilton" neće riječki resort "Costabella Luxury Resort & Spa" uzeti u najam niti ga kupiti, već preuzima menadžment. Za novi riječki turistički komplek - sresort "Costabella Luxury Resort & Spa" 27. Travnja 2017. je položen je kamen temeljac na gradilištu na Kostabeli. Buduća riječka turistička perjanica - "Hilton Costabella Beach & Spa" imat će čak 132 sobe, plus 66 apartmana u vilama, i to kategoriziranih s pet zvjezdica. Investitor rojekta je češka tvrtka JTH Costabella, na čelu s Jaroslavom Trešnjakom, njenim generalnim direktorom. (Izvor: Novi List, Alenka Juričić Bukarica: Rijeka s pet zvjezdica: Hilton upisuje Kostabelu..., 3. studeni 2019.)
2019. 11. Prosinac na Trgovačkom sudu u Rijeci osnovana prva tvrtka digitalnim putem u Hrvatskoj. Dogodilo se tako da je projekt Start, koji je iniciralo Ministarstvo gospodarstva s ciljem da se još više pojednostavi ulazak u svijet poslovanja, oživio upravo u Rijeci odnosno Opatiji, s obzirom na sjedište tvrtke Fides & Ratio koja će, eto, ostati upisana kao prvo trgovačko društvo koje je u Hrvatskoj osnovano na daljinu, odnosno online.
2019. 17. Prosinac prema glasovima navijača i stručnog žirija portala Total Waterpolo, Riječanin Josip Vrlić (slika desno) izabran je u najbolju vaterpolsku sedmorku svijeta, dok je za najboljeg vaterpolista svijeta izabran Mađar Denes Varga. Stručni žiri je činilo 30 svjetskih trenera i 18 medijskih predstavnika, kao i prošlogodišnji osvajač titule najboljeg vaterpolista Felipe Perrone koji je upravo Josipu Vrliću dodijelio najviše bodova. Osim Vrlića i Jokovića, u najboljoj sedmorci su i Marco Del Lungo, Francesco Di Fulvio, Denes Varga, Filip Filipović i Aleksandar Ivović. (Izvor: Novi List, Riječki vaterpolist izabran u najbolju sedmorku svijeta)
2020. 31. Siječanj položen kamen temeljac za novi poslovni objekt Hrvatske pošte u prostoru Industrijske zone Bakar na Kukuljanovu. Biti će to poslovno-sortirni objekt na koji će se preseliti nekoliko lokacija Hrvatske pošte iz Rijeke, među njima ekspresna dostava, sortirnica, garaža u Zametskoj ulici, kao i distribucija iz Krešimirove. Veliki projekt Hrvatske pošte vrijedan je 60 milijuna kuna i od iznimne je važnosti za poštanski promet cjelokupnog zapadnog dijela Hrvatske te igra važnu ulogu u podizanju kvalitete i brzine pružanja usluga svim stanovnicima koji gravitiraju prema ovom području. Slični centri Hrvatske pošte izgrađeni su već u Bjelovaru, Osijeku, Zadru i najveći u Velikoj Gorici, a ovaj na Kukuljanovu je peti po redu. (Izvor: Novi List, Sanja Gašper: Položen kamen temeljac na Kukuljanovu: Veliki projekt Hrvatske pošte težak 60 milijuna kuna, Objavljeno: 31. siječanj 2020.)
2020. 01. Veljače Rijeka je proglašena europskom prijestolnicom kulture 2020. pod motom "Luka različitosti". Rijeka je tokom svečanosti otvorenja na više od 30 lokacija u centru grada, nudila preko 70 događanja za sve uzraste, ukuse i želje. Program svečanog otvorenja Europske prijestolnice kulture uvertira je u sve ono što građane Rijeke i regije te sve riječke goste očekuje u 2020. godini. U programu je nastupalo pregršt DJ-eva, održavali su se rock koncerti, pop up događanja na ulicama grada, dječji nastupi s pjesmama i plesom, humoristične izvedbe, modna revija, nastupali sui riječkih pisci i spisateljice, organizirale su se plesne večeri za umirovljenike, okupljanje rock bendova iz 60-ih, 70-ih i 80-ih. Cijela rijeka ljudi bila je dio programa otvorenja Europske prijestolnice kulture. Središnja svečanost otvorenja događala se u riječkoj luci. U središnjem umjetničkom programu otvorenja Rijeka tematski je okupila važne točke svojeg identiteta i to u "Operi industriale", nastaloj prema glazbenom predlošku riječkog umjetničkog dvojca JMZM – Josip Maršić (HR) i Zoran Medved (HR), u orkestraciji skladatelja, maestra Frana Đurovića. Na velikoj pozornici, smještenoj na De Franceschijevu gatu u riječkoj luci, ali i na drugim lokacijama u luci, nastupilo je više od stotinu izvođača, a u program je bio uključen i velik dio publike. Organizatori su izbacili i prve procjene o broju posjetitelja koji su procirkulirali kroz cjelodnevnu svečanost službenog preuzimanja titule Europske prijestolnice kulture. U 24 sata, prema prvim izračunima, bilo ih je - više od 30 tisuća. Cijeli grad disao je kao jedno, od ranog jutra, ali tu nije kraj - Rijeku spektakli čekaju i dalje ove godine.
2020. 17. Ožujak U Rijeci je u 58 godini života umro Diego Kernel, frontmen "Mrtvog kanala", zasigurno najupečatljiviji vokal što ga je riječka novovalna scena ikada imala. Jedan je od osnivača i vokal grupe "Mrtvi kanal", za sve one koji su ga poznavali ostat će upamćen kao "čovjek energija" jer ovaj kultni bend baš kao i Diego bio je po svemu specifičan. "Mrtvi kanal" je između 1979. i 1983. trajno je obilježio riječku rock-scenu žestokim punkerskim eskapadama u kojima su čvrsto inkorporirani socijalni tekstovi koji su precizno oslikavali licemjerje komunističkog društva iz jasne perspektive radničke klase. "Oglasi", "Dijagnoza", "Ljetovanja u Poljskoj", "Samo tijelo", "Menza", "U Korak", "Čovjek stroj", "Smiješna djeca", "Krupne suze na licu heroja" samo su neke od uspješnica "Mrtvog kanala", benda koji je s "Grčem" 1983. godine podijelio kazetu u izdanju ŠKUC-a., 2008. se našao na kompilaciji "Riječki novi val", te iste godine uz pomoć Dallasa Recordsa dočekao i svoj prvi samostalni nosač zvuka imena "Prošlost i budućnost". Rođen je 22. svibnja 1962. godine. Moja sućut Diegovim curama i njihovim obiteljima. RIP Diego!
2020. Ožujak započeta obnova riječkog željezničkog kolodvora. Ova povijesna građevina dugo je vremena trebala obnovu koja će joj vratiti sjaj iz proteklih razdoblja. Projekt obnove, vrijedan 2,1 milijun eura, obuhvaća cjelovitu sanaciju pročelja zgrade, sanaciju unutrašnjeg prostora za prijam i otpremu putnika, službenih prostora prometnog osoblja te sanitarnog čvora za putnike i klimatizaciju zgrade. Restauracijom zidova, ukrasnih elemenata, kamene plastike i drvene stolarije cilj je pročelju zgrade vratiti nekadašnji izgled i boju.
2020. Travanj Postavljanjem skele napokon započinju dugo iščekivani radovi na rekonstrukciji derutnog riječkog putničkog Željezničkog kolodvora. Trajat će punih godinu dana. Projekt obnove, vrijedan 15,8 milijuna kuna bez PDV-a, uključuje cjelovitu sanaciju pročelja zgrade, sanaciju prostora za prijam i otpremu putnika, sanaciju službenih prostora prometnog osoblja, sanaciju sanitarnog čvora za putnike i klimatizaciju zgrade, a izvođač je zajednica ponuditelja koju čine HEDOM i Spektar Gradnja. Riječ je o zgradi upisanoj u Registar nepokretnih spomenika kulture Republike Hrvatske rješenjem Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci, o zgradi koja još od izgradnje 1891. do danas primarno obnaša svoju izvornu funkciju. Prema pronađenim originalnim dijelovima stolarije, bit će izrađena nova, drvena stolarija, također u skladu s izvornim izgledom zgrade. (Izvor: Novi List, Marinko Glavan: Možda ste zbog koronavirusa propustili jednu bitnu gradsku priču: Počela je obnova riječkog kolodvora, 4. travanj 2020.)
2020. 01. Ožujka počeo je djelovati fakultet dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci. Fakultet nastavlja tradiciju studija dentalne medicine koji se od 1973. godine izvodi na Medicinskom fakultetu. (Izvor: Novi List, Ingrid Šestan Kučić: Povijesni trenutak za znanost, medicinu i riječko sveučilište, 29. svibanj 2020 )
2020. 11. ožujka Svjetska zdravstvena organizacija je službeno proglasila prethodnu epidemiju koronskim virusom SARS-CoV-2 - pandemijom. Bila je to prva nakon pandemije svinjske gripe 2009. Bolest se prvi put pojavila krajem prosinca 2019. u megagradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei. U siječnju 2020. razvila se u epidemiju u NR Kini i proširila se diljem svijeta. Do lipnja 2020. godine je pogođeno 213 zemalja ili teritorija. Prva smrt izvan Kine dogodila se 2. veljače 2020. na Filipinima. 15. veljače 2020. Francuska je prijavila prvu smrt izvan Azije, smrt osobe koja je ušla iz Kine. Prva dva Europljana koji su umrli od COVID-19 prijavljena su iz Italije 23. veljače 2020. 3. travnja 2020. zabilježeno je više od milijun slučajeva. Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. Veljače 2020. Obolio je 26-godišnjak koji je od 19. do 21. veljače boravio u talijanskom gradu Milanu. Na području čitave Republike Hrvatske od 11. ožujka proglašena je epidemija.
Bolest se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka putem malih kapljica iz nosa ili usta koja se šire kada osoba sa COVID-19 kašlje ili kiše. Te kapljice se spuštaju na objekte i površine oko osobe. Drugi ljudi mogu dobiti COVID-19 tako što će rukama doticati te objekte i površine, a potom doticati svoje oči, nos ili usta. Ljudi se također mogu zaraziti u slučaju da udahnu kapljice koje zaražena osoba koja ima COVID-19 izbacuje prilikom kašljanja ili kihanja. Zato je važno biti više od jednog metra udaljen od osobe koja je bolesna i nisiti masku.
2020. 28. Svibanj novoosnovani Fakultet dentalne medicine Sveučilišta u Rijeci osnovan 01. Ožujka 2020., je održao konstituirajuću sjednicu Fakultetskog vijeća, a uz formiranje tijela koje će upravljati ustanovom, na sjednici je usvojen statut te je imenovano povjerenstvo i pokrenut postupak za izbor dekana. Novoosnovani fakultet nastavlja tradiciju studija dentalne medicine koji se od 1973. godine izvodi na Medicinskom fakultetu. Pružati će integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij "Dentalna medicina" i preddiplomski sveučilišni studij "Dentalna higijena". U pripremi je i studij dentalne tehnologije čiji je kurikulum završen te će nakon usvajanja na Fakultetskom vijeću biti upućen na akreditaciju Senatu. Predsjednik Komore dentalne medicine Hrvoja Peze ustanovio je da je to treća takva visokoškolska ustanova u Hrvatskoj, a njegovo je osnivanje ocijenio povijesnim trenutkom za medicinu i znanost. (Izvor: Novi List, Ingrid Šestan Kučić: Povijesni trenutak za znanost, medicinu i riječko sveučilište, 29. svibanj 2020 )
2020 27. Srpanj Krenulo se s pripremnim radovima i organizacijom gradilišta na trasi buduće najskuplje ceste u Hrvatskoj, ceste D-403 koja će spojiti novi kontejnerski teminal na Zagrebačkoj obali s riječkom obilaznicom na čvoru Škurinje. Trenutačno se izvode radovi uklanjanja, odnosno rušenja objekata preostalih od izvlaštenja zemljišta za potrebe izgradnje te ceste. Na trasi ove spojne ceste koja će riječku luku povezati s hrvatskom mrežom autocesta mora se ukloniti sedamdesetak objekata, što manjih pomoćnih i stambenih te većih gospodarskih objekata i napuštenih tankova Inine bivše rafinerije na Mlaki. Zbog njezine kompleksnosti i činjenice da je najvećim dijelom u objektima – tunelu, vijaduktima i podvožnjacima – kilometar buduće D-403 košta 152 milijuna kuna, a cijela trasa duga je tek 2.977 metara i sastoji se od trotračnog tunela Podmurvice, dugog 1.250 metara, dva vijadukta, Piopi i Mlaka, ukupne duljine oko 460 metara, odnosno 316 i 144 metara te podvožnjaka Piopi ispod željezničke pruge, dugog oko 56 metara. Konzorcij izvođača čine "Kolektor CPG" iz Slovenije, hrvatski "GP Krk" i "Euro-asfalt" iz Bosne i Hercegovine. Ugovor je potpisan sredinom lipnja ove godine. Ukupna vrijednost radova penje se na 456,36 milijuna kuna bez PDV-a, a izgradnju sufinancira Europska unija u iznosu od 85 posto predviđenih troškova, dok se ostatak financira iz državnog proračuna. Ugovorni rok za završetak svih radova i obavljeni tehnički pregled je 30 mjeseci od uvođenja u posao. (Izvor: Novi List, Orjana Antešić: Najskuplja cesta u Hrvatskoj: Počelo rušenje objekata...., 27. srpanj 2020)
2020. Kolovoz Nakon prošlogodišnjeg pada 19%, riječka je "Luka" podigla promet za 9%. Ukupno je prekrcano milijun i 275 tisuća tona tereta, u odnosu na milijun i 181 tisuću tona, koliko je Luka Rijeka d.d. prekrcala u istom periodu prošle godine. Na loš rezultat u prošloj godini u velikoj je mjeri utjecalo upravljanje Lukom Rijeka d.d. kojoj je od početka 2018. do kraja travnja 2019. godine na čelu bio Jedrzej Mierzewski, kojeg je na to mjesto postavio poljski OTL, tvrtka koja je potkraj 2017. ušla u vlasničku strukturu Luke Rijeka d.d. s udjelom od oko 30 posto, ali se vrlo brzo nakon toga našla u velikim poslovnim i financijskim problemima na matičnom tržištu. Za njegovog su mandata izgubljeni poslovi s brojnim dugogodišnjim klijentima, a Luka Rijeka ostala je i bez velikog dijela stručnjaka u srednjem i višem menadžmentu koji su napustili tvrtku. Mierzewski je zbog loših rezultata smijenjen, a na čelo Luke Rijeka d.d. iz Nadzornog je odbora imenovan Duško Grabovac, predstavnik mirovinskih fondova koji su suvlasnici tvrtke. Grabovac je do kraja prošle godine uspio nešto financijski stabilizirati poslovanje, no i dalje je problem bio u velikom padu količine tereta. (Izvor: Novi List, Marinko Glavan: Stižu prve naznake boljih vremena! Luka Rijeka u sedam mjeseci povećala promet, 10. kolovoz 2020)
2020 14. Kolovoz Nakon 3 mjeseca obnove završena je nova fasada na riječkom "Malom neboderu" (Nekada na slici ljevo, danas na slici desno). Fasada je izvedena u boji breskve, a skele su još ostale u podnožju zgrade. Naime, donji dio građevine izveden je u kamenu i ovih dana u planu je njegovo čišćenje. Izvođač je bila tvrtka Ri-Ma iz Klane. Cijena radova bez cijene nadzora iznosili su čak milijun i 730.000 kuna. Radove su platili u potpunosti stanari koji su su uzeli kredit i koji će putem pričuve otplaćivati 15 godina. Plan je bio da se zgrada obnovi preko programa spomeničke rente Grada Rijeke, ali to nije ostvareno. Mali neboder sagrađen je 1939. godine prema projektu mladog talijanskog arhitekta Raoula Puhalija koji je bio i naručitelj objekta, a ta investicija ujedno je bila jedna od njegovih prvih poslova u Rijeci. Objekt ima deset katova te je za ono vrijeme nudio luksuz – velike stanove, dva lifta, centralno grijanje, toplu vodu. Po dva stana nalaze se na prvih osam katova, a po jedan stan na zadnja dva kata. Na desetom katu trebao je biti izveden valjkasti završetak sa zavojitim stubištem, međutim to nije izgrađeno. Mali neboder postao je i prostorna odrednica centra grada, a dijelom i zbog toga što u njemu posluje i najstariji antikvarijat u Hrvatskoj koji nosi naziv kao i sama građevina – Antikvarijat Mali neboder.
2020. 03. Listopad na današnji dan objavljeni su podaci prema statističkim podacima i procjenama Državnog zavoda za statistiku koji kažu da je na kraju prošle godine Rijeka imala 115.995 stanovnika, što znači da se u godinu dana broj stanovnika Rijeke smanjio za 1.520. Rijeka gubi bitku i kad je u pitanju prirodni prirast stanovništva. Lani je, kao i svih prethodnih godina, bilo više umrlih nego rođenih, ali i kad je u pitanju iseljavanje, jer je i lani bilo više odseljenih nego doseljenih. U prošloj se godini u Rijeci rodilo 790 djece, 32 manje nego godinu dana ranije, a posljednji put u Rijeci je broj novorođenih bio veći od tisuću 2011. godine, kad je bio i posljednji popis stanovništva u Hrvatskoj. U Rijeci je lani bilo i manje umrlih, ali broj od 1.623 preminulih građana je više je nego dvostruko od broja rođene djece.
2020. 13. Listopad na sidrište pred Rijekom je doplovio "LNG Croatia" (slika ljevo), dugoočekivani brod terminal odnosno ploveća jedinicu za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (Floating Storage Regasification Unit (FSRU)). Stanovnici Krka, a pogotovo stanovnici Omišlja gdje se gradi terminal, Njivica i Malinske bi najrađe da taj brod nikada nije niti došao. Brod će biti na sidrištu dok se odrade sve potrebne fomralnosti nakon čega odlazi u brodogradilište "Viktor Lenac" na potrebna završna testiranja. "LNG Hrvatska" brod je kupila za 159,6 milijuna eura od "Golar LNG" gdje je plovio kao "Golar Viking". U tu je cijenu bila uključena i konverzija broda iz LNG tankera u FSRU. "Golar LNG" je konverziju ugovorio s "China State Shipbuilding Corporation" (CSSC), odnosno "Huaron-Dadong" brodogradilištu u blizini Šangaja. Na brodu "LNG Croatia" bit će zaposlena isključivo hrvatska posada – ukupno oko 60 ljudi, što časnika, što u nižim brodskim zvanjima, u dvije ekipe koje će se na brodu izmjenjivati u pravilnim vremenskim intervalima, kakva je i inače praksa na FSRU brodovima u svijetu. Hrvatski projekt LNG košta 233,6 milijuna eura (280 milijuna USD), a EU osigurava 101,4 milijuna eura iz fondova "Connecting Europe". (Izvor: Marine Insight, What Is A Floating Storage Regasification Unit (FSRU)?, Riviera Maritime Media Ltd, Golar LNG FSRU converted for Croatia, Večernji list, Iz Kine stigao brod vrijedan 1,1 milijardu kuna za LNG terminal)
2020. 18. Listopada U 69. godini napustio nas je jedan od najpoznatijih i najuglednijih hrvatskih sportskih novinara Orlando Rivetti. U 44 godina bavljenja novinarstvom etablirao se kao vodeći kroničar sportskih događaja u Rijeci i na Kvarneru te kao jedan od najvažnijih komentatora nogometa i košarke na nacionalnoj razini. Zapravo, postao je svojevrsni sportski i novinarski brend. Bio je kolumnist u Jutarnjem listu te dopisnik u Sportskim novostima, a bio je i voditelj popularne emisije na riječkom Kanalu Ri koja se emitirala u više od 400 epizoda. Emisija se emitirala 12. godina. Godine 1996. nagrađen i godišnjom nagradom Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) za pisano novinarstvo, a 2012. godine je dobio i nagradu za životno djelo. Izvještavao je s brojnih europskih i svjetskih prvenstava u nogometu i košarci, kao i s pet Olimpijskih igara. Njegovi zaštitni znak bili su brkovi, nosio ih je od 1970. godine. Priliku da ga vidimo bez brkova dobili smo samo jednom,2017. godine. Ispunio je obećanje da će obrijati brkove kada Rijeka osvoji prvenstvo, učinio je to uživo u 400. emisiji Orlando.
2020. 17. Prosinac počelo probijanje druge cijevi Tunela Učka. Ta faza obuhvaća izgradnju drugog kolničkog traka od čvora Vranja do Tunela Učka/Portala Kvarner. Riječ je o dionici dugoj 8 kilometara koja uključuje izgradnju 5,6 kilometara dugačke druge cijevi tunela Učka, poprečne veze s postojećom tunelskom cijevi te izgradnju novog odmorišta na kvarnerskoj strani tunela. Radovi će uključivati izgradnju novog čvora Vranja, izgradnju novog podvožnjaka, izgradnju dva nova nadvožnjaka, izgradnju prometne poveznice iznad portala obje cijevi tunela Učka na istarskoj strani, izgradnju tri nova cestarinska prolaza te izgradnju nove zgrade za vatrogasnu postrojbu na postojećoj platformi s istarske strane tunela.
2021. 01. Siječanj, Prvi LNG tanker, brod "Tristar Ruby" koji je doplovio iz USA-a s 143.000 prostornih metara ukapljenog prirodnog plina (UPP/LNG), doplovio je u petak ujutro do plutajućeg LNG terminala u Omišlju, čime je počeo komercijalni rad tog terminala. Ukapljeni prirodni plin će nakon uplinjavanja, odnosno vraćanja plina iz tekućeg u plinovito stanje zagrijavanjem, plinovodom biti upućen kupcima. Komercijalni rad terminala počeo je nakon jednomjesečnog probnog rada svih postrojenja plutajućeg LNG terminala. Brod "LNG Croatia" ima kapacitet spremnika od 140.000 prostornih metara, s kapacitetom uplinjavanja 300.000 prostornih metara prirodnog plina na sat, što na godišnjoj razini daje kapacitet od 2,6 milijardi prostornih metara plina. Svi kapaciteti terminala zakupljeni su za sljedeće tri godine – do 2027. (Izvor: Novi List, Počeo komercijalni rad LNG terminala u Omišlju, doplovio prvi tanker, 01. siječanj 2021)
2021. 05. Veljače Potpisan ugovor o uklanjanju lučkih skladišta 5, 6 i 7 u samom centru Rijeke, na Bečkoj obali, zapadno od upravne zgrade Lučke uprave. Studija ekonomske opravdanosti ovog projekta pokazala je da ova skladišta više nisu profitabilna ni za koncesionara, Luku Rijeka d.d., niti za Lučku upravu. Već duže od desetljeća koristi se samo prostor u prizemlju skladišta, dok su sve gornje etaže neiskorištene. Rušenjem skladišta Luka Rijeka d.d. će dobiti novih osam i pol tisuća kvadratnih metara operativnih površina za manipulaciju i skladištenje suvremenih tereta. Velika skladišta bit će do temelja srušena u roku od tri mjeseca od početka radova. Ugovor o izvođenju radova potpisan je s tvrtkom "Eurco" d.d. iz Vinkovaca, poznatom po rušenju 256 metara visokog dimnjaka nekadašnje Koksare u Bakru. Ugovor je vrijedan gotovo 13 milijuna kuna, s uključenim PDV-om, a obuhvaća potpuno uklanjanje kompleksa lučkih skladišta. Skladišta 5,6 i 7 su izgrađena 60-tih godina prošlog stoljeća kao tehnološki napredni lučki objekti, površine 35 tisuća četvornih metara, no u međuvremenu ih je pregazilo vrijeme.
2021. 24. Veljača DHMZ je objavio kako je u Rijeci danas u 13 sati izmjerena najviša temperatura dosad u veljači za razdoblje od kada postoje mjerenja, 24,9 °C. Rijeka je s tih 24,9 °C premašila do sada najvišu temperaturu zraka u veljači u Hrvatskoj. Dosadašnji je rekord za hrvatsku izmjeren 2008. u Gradištu kraj Županje sa 24,7 °C. Dosadašnji apsolutni maksimum za Rijeku je bio 21,4 °C iz 1990. godine. Rijeka nije dugo držala hrvatski rekord jer ga je već u 14 sati oborio Knin – tamo je izmjereno 25,2 stupnjeva Celzija. (Do sada Apsolutni maksimum za Hrvatsku, izmjeren prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. Kolovoza 1981. godine u Pločama i iznosila je 42,8 °C. Do sada Apsolutni maksimum za Rijeku izmjeren je 19. Srpnja 2007. i iznosio je 40,0 °C). (Izvori: Državni hidrometeorološki zavod, Najviše izmjerene temperature zraka u Hrvatskoj za razdoblje od kada postoje mjerenja, Također: Dnevnik.hr, Oboren temperaturni rekord za veljaču)
2021. Ožujak Rastom ukupnih prihoda od 17 posto i operativne dobiti (EBITDA) od 34 posto tijekom 2019. godine, riječki "Jadran Galenski Laboratorij" (JGL) premašila je milijardu kuna ukupnih prihoda, ostvarivši time rekord u dosadašnjem poslovanju. Poslovni prihodi iz core businessa porasli su za 15 posto i dosežu 729 milijuna kuna, s 30 postotnim rastom operativne dobiti. Rast prihoda i profitabilnosti, kako navode, pretočio se i u rast zaposlenosti, pa je JGL Grupa na kraju 2019. prešla granicu od tisuću zaposlenih. S time je s 1.020 milijuna kuna ukupnih prihoda postala najveća hrvatska farmaceutska kompanija. Svrstala se u grupu od dvadesetak najvećih proizvođačkih kompanija u Hrvatskoj. JGL je tvrtka osnovana 1991. godine kao prvo potpuno privatno farmaceutsko dioničko društvo u Hrvatskoj, i od tada do danas, zahvaljujući svojim inovativnim strategijama, tvrtka kontinuirano raste.
2021. 26. Ožujak u petak je u bivšem industrijskom kompleksu Benčić otvorena "Dječja kuća", jedinstveni objekt u Hrvatskoj, namijenjen djeci i njihovu stvaralaštvu. U izgradnju Dječje kuće je uloženo 45,4 milijuna kuna, od čega je 29,2 milijuna nepovratno financirano europskim novcem. Dodatno je u opremanje uloženo 9,2 milijuna kuna, što je u cijelosti osigurano u gradskom proračunu. Dječja kuća je uređena u takozvanoj "Ciglenoj kući" kompleksa Benčić, a izgrađena je krajem 19. stoljeća kao prostor za sušenje duhana tadašnje tvornice duhana. Posebnost njezine prenamjene u Dječju kuću je što je sačuvan vanjski plašt od crvene cigle, a unutar njega je izgrađena nova betonska nosiva konstrukcija. Autor projekta je riječki arhitekt Saša Randić a izvođač radova bila je tvrtka ING-GRAD iz Zagreba. U prizemlju je prostrani slobodni dnevni boravak u kojem djeca mogu boraviti s roditeljima i zabaviti se bez najavljenog dolaska ili upisa u neku od radionica. Na prvom i drugom katu je višenamjenska dvorana sa 75 sjedećih mjesta, velikim projekcijskim platnom i pozornicom. Tu će se prikazivati dječji filmovi, izvoditi predstave i glazbeni programi, priređivati književne večeri, a djeca će moći prikazivati i gledati filmove koje su sama izradila u obližnjemu kinostudiju. Na trećem katu je novi prostor Dječjeg odjela Gradske knjižnice "Stribor" s 32 tisuće knjiga, a na krovu još jedan višenamjenski zatvoreni prostor te terasa na kojoj će se, među ostalim, moći održavati radionice i izvoditi predstave. Na otvorenju su bili prisutni gradonačelnik Vojko Obersnel, hrvatski predsjednik Zoran Milanović, i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
2021. 30. Ožujak Za nagradu za životno djelo ove su godine izuzetno predložena dvojica dobitnika, posthumno sportski novinar Orlando Rivetti te mgsr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup i metropolit. Odbor za dodjelu se sastao čak pet puta, i predlložio da se ove godine izuzetno dodijele dvije nagrade za životno djelo. Takav prijedlog u suglasju je s Odlukom o javnim priznanjima Grada Rijeke kojom je utvrđeno da se godišnje dodjeljuje jedna nagrada za životno djelo, međutim da se iznimno mogu dodijeliti najviše dvije nagrade za navedeno javno priznanje.
2021. 18. Travanj Kuglačice Mlake osvojile su šesti naslov prvakinja Hrvatske u posljednjih sedam sezona. U posljednjem kolu Prve lige nadigrale su Podravku 7:1, upisale 16. pobjedu u 18 kola i s 32 boda, dva više od porečke Istre, potvrdile krunu. Prošle sezone Riječanke su osvojile prvenstvo bez ijednog poraza.
2021. 01. Svibanj "Ciao, ciao, ciao!" bio je naslov manifestacije kojom se Rijeka 2020 službeno oprostila od najdulje u povijesti titule Europske prijestolnice kulture. Nju su ravnopravno mogli pratiti i Riječani i svi ostali na kugli zemaljskoj na nekoliko različitih platformi. Svečanost je prenosio TV program Kanala Ri, a moglo se je gledati i na YouTube kanalima Kanala Ri te mrežne stranice Rijeke 2020. Protokol po pitanju epidemioloških mjera je u Exportdrvu bio ozbiljno promišljen i kompliciran, no na to nas je sve ova protekla, koronavirusna godina pripremila. Popis izvođača, uključivao je: "The SIIDS", "My Buddy Moose", Borisa Štoka, "En Face", "Grad", "Nenu Belana & Fiumense" te "Let 3". A prostor između njih popunjavali su poznati riječki radijski glasovi Dražen Zima i Lena Stojiljković.
2021. 20. Svibanj Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila ponudu trgovačkog društva ACI-Gitone za uređenje luke nautičkog turizma u Porto Barošu u riječkoj luci. Trgovačko društvo ACI-Gitone je ponudilo investiciju ukupne vrijednosti 363,7 milijuna kuna. Planiraju zaposliti 128 radnika. Riječ je o trgovačkom društvu u zajedničkom vlasništvu ACI-ja i njemačkog Lürssena, u kojem svaka od navedenih tvrtki ima 50-postotni udio u vlasništvu. Lürssen je njemačka tvrtka poznata kao jedan od najvećih proizvođača velikih jahti na svijetu. Koncesija za Porto Baroš izdaje se na rok od 30 godina na površini pomorskog dobra od 105,8 tisuća četvornih metara, s kapacitetom marine od 500 vezova. Natječajem je predviđena mogućnost da se koncesijsko područje proširi i na čitav prostor putničke luke od rive Boduli do Boonkera, odnosno do De Franceschijevog Gata. (Izvor: Novi List, Vlada prihvatila ponudu: ACI i Lürssen dobili 30 godina koncesije, 20. svibanj 2021)
2021. 07. Lipanj Nakon 21 godinu koliko je Vojko Obersnel kao gradonačelnik vodio Rijeku, došlo je do službene primopredaje dužnosti. Novi gradonačelnik, nakon lokalnih izbora je Marko Filipović, dosadašnji zamjenik gradonačelnika. U drugarskoj atmosferi, kako su istakli Filipović i Obersnel, preuzete su i službene gradonačelničke insignije, a to su ključ službenog automobila, ključ od ulaznih vrata Korza 16, ključ od kase, ali i karnevalski ključ grada.

2021. 15. Rujan umrla je baka Kata, simbol i dobri duh naše, riječke place. A do prije samo par dana još je sjedila na vratima Prvog paviljona riječke tržnice, njenom dobro poznatom prodajnom mjestu i prodavala cvijeće i smokve iz svog vrta na Kozali. Baka Katica Rubelj, Dalmatinka, rodom iz Budaka kraj Benkovca doselila se u Rijeku prije mnogo desetljeća. Imala je četiri nevjeste, dvanaestero unučadi, desetero praunučadi i pet sinova koji su se raselili po cijelom svijetu, ali je jedan od njih do posljednjeg dana bio s njom, ujutro je dovozio, a popodne odvozio kući. Povodom stotog rođendana, baki Kati je poklon nedavno uručio i riječki gradonačelnik Marko Filipović. U znak sjećanja i poštovanja prema baki Kati na njenom "radnom mjestu" upaljeni su lampioni.
2021. 26. Rujan u akvatoriju ciparskog Limassola riječki ronilac Vitomir Maričić osvojio je zlatnu medalju u ronjenju na dah u dubinu bez peraja što je najteža disciplina na Svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah. Zaronio je do dubine od 81 metar. Drugo mjesto pripalo je francuskom roniocu Abdelu Alouachu koji je zaronio na 78 metara, dok je treći završio Dean Cauche iz Walesa s dubinom od 77 metara. Pošto je riječanin Petar Klovar koji je u dubinskom ronjenju bez peraja slovio za prvog favorita doživio »black out« tijekom zarona, to je otvorilo je priliku Maričiću za zlatni zaron.
2021. 26. Rujan riječanin Vitomir Maričić (slika ljevo), na Svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah u akvatoriju ciparskog Limassola, u disciplini urona s dvije peraje s dubinom od 100 metara osvojio brončanu medalju, a ujedno je postavio i hrvatski rekord. Najbolji je na koncu bio Rus Aleksej Molčanov sa zaronom od 115 metara i novim svjetskim rekordom. Za njim je slijedio Abdel Alouach iz Francuske sa 111 metara. Nastup je upisao i Petar Klovar sa 70 metara
2021. 26. Rujan riječanin Petar Klovar, na Svjetskom prvenstvu u ronjenju na dah u akvatoriju ciparskog Limassola, u disciplini FIM povlačenja po konopu, osvojio svjetsku srebrnu medalju i sa 116 metara postao Hrvat sa navećim uronom ikada među hrvatskim natjecateljima. Prvi je sa 118 metara bio Rus Alexey Molchanov, a treći sa 111 metara Francuz Abdel Alouach.
2021. sredinom studenog počela je obnova crkve sv. Romualda i Svih svetih, župne crkve na Kozali. Obnovu je pokrenula kozalska župa na čelu sa župnikom vlč. Lukom Pranjićem, surađujući s Ministarstvom kulture i Konzervatorskim odjelom u Rijeci. Obnavlja se toranj i zvonik na koji se postavlja skela, obnavlja se kupola, a nastavit će se zamjenom dotrajalih kamenih ploča i popravkom vitraja. Konzervatorski elaborat izradila je prof. dr. sc. Julija Lozzi Barković. Izrada dokumentacije stajala je 227.300 kuna i Ministarstvo je s 200.000 kuna pomoglo njezinu izradu, dok je župa to sufinancirala s 27.300 kuna.
2021. 2. Kolovoz osnovan HMNK "Rijeka" (hrvatski malonogometni klub). Toga su dana i započeli sa treninzima. U svojoj je prvoj sezoni, 2021./22., nastupila u 2. HMNL – Zapad i osvojila šesto mjesto. Naredne sezone osvojili su treće mjesto i osigurali plasman u jedinstvenu 1. HMNL. Predsjednik HMNK Rijeka je bio Vedran Frelih. Odluka svih u klubu je bila da krenu sa domaćim dečkima sa područja Primorsko-goranske županije. Klub osnovan u suradnji s Hrvatskim nogometnim klubom "Rijeka".
2022. 07. Siječanj Prema želji vlasnika, Komunalno društvo Kozala obavilo je ukop urne s posmrtnim ostacima pudlice Megi u Lukovićima na Kozali, jednom od najstarijih groblja kućnih ljubimaca u Europi koje gotovo 18 godina, zbog zakonskih odredbi od 2004. godine, zakonom o veterinarstvu zabranjeno pokapanje kućnih ljubimaca u zemlju, nije bilo u funkciji. KD Kozala je 2021. godine krenuo u proširivanje i uređenje groblja kako bi se ponovo moglo koristiti. U izgradnju i uređenje novog dijela groblja investirano je 613.285,15 kuna, pa groblje sada raspolaže sa 181 grobnim mjestom, od čega 93 pretinca i 88 kazeta za polaganje urni s kremiranim posmrtnim ostacima kućnih ljubimaca. Groblje kućnih ljubimaca u Rijeci postoji od početka dvadesetog stoljeća. Pretpostavlja se da su ga izgradili lovci za potrebe ukopa svojih lovačkih pasa i da datira od samog početka 20. stoljeća, no jedini trag su već zubom vremena nagriženi nadgrobni spomenici na kojima su datumi iz vremena između dva svjetska rata. Stari, povijesni dio groblja bit će očuvan kao spomen-groblje i svjedok brige prema kućnim ljubimcima u gradu Rijeci.
2022. Siječanj, nakon 31. godine meštrovanja Meštra Tonija, Riječki karneval dobio je novog Meštra, Sandija Pribanića, dugogodišnjeg člana i predsjednika Maškarane udruge Draške maškare iz Sušačke Drage. Novi je Meštar javnosti predstavljen na Antonju prilikom svečane primopredaje ključeva Grada koja obično obilježava početak vladavine maškara, a tada je od Meštra Tonija primio manju kopiju ključa i savjet da malim i sigurnim koracima nastavi njegov put.
2022. Siječanj termin Međunarodne karnevalske povorke prebačen je za ljetne mjesece, odnosno za vrijeme u kojem se očekuje bolja epidemiološka situacija. Centralni događaji Riječkog karnevala – Međunarodna karnevalska povorka i Dječja karnevalska povorka, zbog novog snažnog vala pandemije koronavirusa i potrebe poštivanja strožih epidemioloških mjera, neće se održati u za to uobičajenim terminima, s izuzetkom programa koje je moguće održati uz pridržavanje svih epidemioloških mjera na snazi.
2022. 05. Svibanj Gradonačelnik Rijeke donio je odluku o raspisivanju i provođenju javnog natječaja za prodaju zemljišta radi izgradnje višenamjenske građevine "Kompleks Žabica Bus Terminal". Ukupna površina građevne čestice Kompleksa Žabica u vlasništvu Grada Rijeke i TD Rijeka plus na kojoj se planira izgradnja autobusnog terminala, garaže i poslovnih i trgovačkih sadržaja, iznosi 14.810 m². Procijenjena vrijednost parcele je 66,14 milijuna kuna, odnosno početna jedinična kupoprodajna cijena iznosi 4.465,90 kuna po m². Natječaj je otvoren do 6. Lipnja. Projekt je moguće prilagođavati interesu ponuditelja, uz poštivanje određenih uvjeta, pa tako garaža mora imati najmanje 800 parkirnih mjesta, a autobusni kolodvor minimalno 14 perona. Trgovačku namjenu moguće je planirati samo u suterenskoj/prizemnoj etaži, u površini ne većoj od 8.000 m² bruto, dok je poslovnu i uslužnu namjenu moguće planirati na preostalim raspoloživim površinama prema potrebama investitora.
2022. 28. Lipnja Toplinski val je u utorak donio i rekordne vrijednosti temperatura ikad zabilježenih u Rijeci u lipnju. Izmjereno je 38,8°C, a raniji rekord je iznosio 36.7°C (12.06.2003.). To je druga najviša temperatura tog dana u Hrvatskoj, odmah nakon Knina u kojem je izmjereno 40°C. S tom temperaturom Rijeka je došla na samo 1.2°C od apsolutnog rekorda. Već 8 dana u Rijeci temperatura ne pada ispod 35°C, a u proteklih mjesec dana, čak ih je 16 bilo s najvišom dnevnom temperaturom od 30 ili više stupnjeva. 11 noći za redom u Rijeci se mjeri temperatura od preko 20°C, a minimalna temperatura u srijedu 22. Lipnja iznosila je nevjerojatnih 28.5°C. U regiji je bilo najtoplije bilo u Mostaru sa izmjerenih 41°C.
2022. 02. Srpanj Prvi puta u povijesti Rijeku su posjetila dva velika kruzera u istom danu. Kruzer "Mein Schiff 5" iz flote najvećeg europskog touroperatora TUI-ja i "Marella Explorer 2", kompanije TUI UK ltd.. Kruzerom "Mein Schiff 5" došlo je 2.200 putnika, mahom Nijemaca, a "Marellom Explorer 2" je došlo oko 1.500 putnika. Bilo je jutros tu i 11 jedrenjaka "ID Riva Toursa", s kojih se iskrcalo 270 putnika, a ukrcalo ih se još tri stotine. Radi se ujedno i o najvećem broju turista koju su u jednom danu do Rijeke stigli kruzerima. Dio turista s kruzera uputio se u razgledavanje grada, a veći dio otišao je autobusima na izlete diljem Hrvatske – od Krka i opatijskog područja, preko Gorskog kotara i Zagreba, sve do Pule i Rovinja. 
2022. 21. Srpnja odlukom Gradskog vijeća prihvaćena je ponuda Austrijskog poduzeća "Best in parking" koje se bavi upravljanjem javnim garažama i parkiralištima, za kupnju zemljišta radi izgradnje višenamjenske građevine "Kompleks Žabica Bus Terminal". Natječaj za prodaju toga zemljišta na Žabici Gradsko je vijeće raspisalo 05. Svibnja 2022. Naime, na natječaj za prodaju zemljišta za izgradnju autobusnog kolodvora u Rijeci stigla je samo jedna ponuda i to tvrtke "Best in Parking - Razvoj" u iznosu od čak 85.175.000 kuna. To je 5 757 kuna po kvadratnom metru. Minimalna početna cijena na natječaju bila je 4465,9 kuna po metru kvadratnom što znači da je pristigla pionuda za više od 25 posto nadamašuje traženu cijenu. Tvrtka "Best in Parking" upravlja s brojnim garažama u svim većima gradovima uključujući i dvije u Rijeci, a dio je holdinga sa sjedištem u Austriji koji se bavi poslovanjem s garažama i nekretninama u Italiji, Austriji i drugim zemljama. U optimalnom scenariju moguće očekivati da bi projekt Zapadna Žabica koji uključuje izgradnju garaže, kolodvora i komercijalnih sadržaja mogao biti gotov do ljeta 2025. godine. Investitor ima mogućnost daljnjeg preprojektiranja u dogovoru sa Studijem 3LHD pa tek preostaje vidjeti što će na kraju biti od izvorne ideje.
2022. Srpanj U prostorima nekadašnjeg Medica na Krnjevu otvorena je Poliklinika Pediatrics Plus koju je pokrenula prof. dr. Radenka Kuzmanić Šamija ( inače jedan gostujućih predavača na riječkom Medicinskom fakultetu), subspecijalistica pedijatrijske neurologije, a u kojoj će biti angažiran i doc. dr. Silvije Šegulja, subspecijalist pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije. Kako ističu u ovoj prvoj privatnoj dječjoj poliklinici u Rijeci, njihova komparativna prednost u skrbi za djecu je brzina usluge, sveobuhvatnost, individualni pristup te jasne upute i plan za daljnje zbrinjavanje i liječenje bolesnog djeteta.
2022. 23. Srpanj Pri kraju dnevnog programa, tijekom Endurance, jednosatne utrke izdržljivosti automobila na Automotodromu Grobnik, u jednom je trenutku došlo do nenadanog izlijetanja natjecateljskog automobila Porsche 991 GT3 Cup, za čijim je upravljačem bio vozač Igor Klaja iz Poljske. Automobil je punom brzinom udario u zaštitnu ogradu iza koje se nalazi jedno od sudačkih mjesta. Od siline udarca vozilo je zaskočilo ogradu kojom prigodom je zahvatio dvoje iskusnih sudaca. Tom je prilikom poginuo višegodišnji i iskusni sudac Josip Mušanović, a njegova kolegica, Ljiljana Kamenar, sutkinja na istom zavoju je zadobila, srećom, samo lakše ozljede. Josip je podlegao ozljedama u riječkom KBC-u. Treći sudac iz tragične nesreće prošao je bez ogrebotine. Mušanović je u oktanskim krugovima bio izuzetno poznat i cijenjen, poznati sportski sudac Autokluba Rijeka, bavio se 45 godina automotosportom, a na stazi na kojoj je nesretno skončao, više od četiri desetljeća radio je sudačke i brojne druge operativne poslove, izvrstan automehaničar, član ili vođa pratećih ekipa brojnih automobilističkih asova, izvrstan automehaničar, član ili vođa pratećih ekipa brojnih automobilističkih asova. Ljiljana Kamenar, sada 73-godišnjakinja, gotovo je pola stoljeća žarila i palila automobilističkim stazama. Dugih 45 godina Ljiljana Kamenar - Nona, jurila je automobilističkim stazama, dokazivala se među pretežito muškim društvom.
2022. 23. Rujan riječki "Novi list" je objavio rezultate popisa stanovništva provedenog 2021. godine. Po tom popisu Rijeka ima 107.964 stanovnika, a Primorsko-goranska županija 265.419.
Gledajući prema narodnostima situacija izgleda ovako: Grad Rijeka: Hrvata 92.075 (85%), Srba 5.537 (5,13%), Bošnjaka 1.696 (nešto preko 1%), Talijana 1.569 (1,45%), Slovenaca 596 i Albanaca 522. Primorsko-goranska županija: Hrvata 233.859, Srba 10.419, Bošnjaka 3.547, Talijana 2.368, Albanaca 1.771, Slovenaca 1.575, Roma 684, Makedonaca 443, Crnogoraca 414.
Gledajući prema vjeri situacija izgleda ovako: Grad Rijeka: Katolika 72.594 (67,24 posto) Pravoslavaca 6.183, Muslimana 3.703, Ostalih kršćana 1.090, Protestanata 258, Agnostika i skeptika 3.676, Ateista 11.712. Primorsko-goranska županija: Katolika 196.582 (74,06 posto), Pravoslavaca 11.721 (4,4 posto), Muslimana 7.836, Ostalih kršćana 2.224, Protestanata 544, Židova 24, pripadnika Istočnih religija 325, Ostalih religija 1169, Ateista 21.729, Agnostika i skeptika 6.709.
Tu je i podatak koji može zabrinuti vrh Crkve. Broj osoba koje se izjašnjavaju kao katolici značajno pao, u Hrvatskoj čak za skoro osam posto. Broj katolika je u 2021. bilo 78,97 posto, a prije deset godina 86,28 posto. Uz to je broj ateista i osoba koje nisu vjernici porastao s 3,81 posto u 2011. na 4,71 posto u 2021.). Istodobno, broj agnostika i ateista raste te iznosi gotovo pet posto, što je za trećinu više nego 2011. godine. Rijeka je najveći grad u Hrvatskoj koji po popisu iz 2021. godine ima preko 10 posto građana koji se izjašnjavaju kao ateisti, uz još 3,4 posto agnostika i skeptika, što je najveći postotak u Hrvatskoja. U Zagrebu je taj postotak, primjerice, 7,9 posto. Rijeka je također i među mjestima gdje ima najmanje osoba koje se osjećaju katolicima – 64,7 posto.
2022. 25. Rujan nakon duge i teške bolesti, u 51. godini života, preminula je poznata riječka novinarka i, od 90'-ih jedan od najpoznatijih glasova Radija Rijeke Nikolina Nina Deranja (slika desno). Borila se protiv teške bolesti do samoga kraja. Počivala u miru Božijem draga Nina.
2022. 28. i 29. Rujan Službena automatska meteorološka postaja na Kozali kataklizmičnu je srijedu u Rijeci zaključila s čak 222 litre oborine po četvornom metru, objavio je jutros RiMeteo. U samo jednom danu tako je srušena prosječna mjesečna količina kiše za mjesec Rujan. Kiša je nastavila padati i u prvim satima četvrtka, pa je od ponoći do 2 sata u Rijeci ujutro palo dodatnih 46 litara kiše. Žestoka kiša koja je tijekom srijede poslijepodne i navečer padala na širem riječkom području doslovno je potopila Rijeku. Najteža vijest stigla je iz riječke policije koja je potvrdila da je jedna osoba poginula. Poplavljena je Dječja kuća, MMSU, Palača šećerane, HKD na Sušaku "procurio" na sve strane, velika većina dućana u centru grada bila je potopljena vodom visine i do jednog metra. Mnogi su automobili ostali blokirani u bujici. samo u vremenu od 8 sati 29. rujna do 8 sati 30. rujna, dakle tijekom 24 sata, u Rijeci je palo 288 litara kiše po četvornom metru, najviše u jednom danu od kada postoje mjerenja, što je novi rekord u dnevnoj količini oborine! To je Rijeku stavilo na vrh najkišovitijih svjetskih postaja. Oboren je i rekord za rujan. Dosadašnji rekord bio je 248,9 mm, izmjeren 30. rujna 2013. godine. Prema podatku Ogimet stranice, koja podatke prikuplja na temelju DHMZ podataka, količina kiše u Rijeci do 30. Rujna je 590mm, što je trećina godišnjeg oborinskog prosjeka, od 1948. godine od kad postoje mjerenja. Isto tako, u prvih 8 mjeseci ove godine palo je 424, 4 mm kiše, a samo u rujnu više nego sve protekle mjesece zajedno. Koliko je riječka oborina bila upravo "riječka" svjedoči i podatak o kiši s obližnjih postaja, koje su dobile osjetno manje kiše, a neke čak ništa. Rijeka je dobila 288 mm kiše, Kukuljanovo 106 mm, Bakar 16 mm, a riječki aerodrom niti puni milimetar oborine, Tolika razlika na izuzetno malom području. Štete su velike diljem grada. (Izvor: Novi List, RIMETEO Portal)
2022. 01. listopad u auli Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci danas je otkrivena Hipokratova bista koju je doniralo Aristotelovo sveučilište u Solunu.
2022. 15. Studeni Izraelska "Brown Hotels Grupa" preuzela "Jadran hotele" i kreće u rebrendiranje. "Jadran hoteli" su u svom sastavu imali sedam hotela, dva restorana i kamp na području Rijeke, Kostrene i Kraljevice. Jadran hotela iz Rijeke, u čijem je sastavu sedam hotela, dva restorana i kamp na području Rijeke, Kostrene i Kraljevice. Prvi fokus novih vlasnika bit će usmjeren na tri hotela: Continental koji će biti preimenovan u Brown Continental Rijeka, Jadran koji postaje Brown Beach Jadran Rijeka i Neboder koji će postati Brown Lighthouse Rijeka. (Izvor: Poslovni dnevnik, Izraelska Brown Hotels Grupa preuzela Jadran hotele..., Izraelska Brown Hotels Grupa preuzela Jadran hotele)
2023. 01. siječnja nakon što je gotovo 29 godina bila nacionalna valuta i simbol hrvatske monetarne, ali i političke suverenosti, Hrvatska kuna odlazi u povijest, čime se zatvara jedno poglavlje u povijesti hrvatskog financijskog sustava, koji se sada pripaja eurosustavu i članstvu eurozone. Kuna je, kao papirnati i metalni novac, te lipa kao kovanica, uvedena 30. svibnja 1994. na Dan državnosti. Na ekonomskom i monetarnom planu nastojala se pak pozicionirati kao obrana od hiperinflacije koji je karakterizirao jugoslavenski monetarni sustav, s kojim se naravno htjelo u potpunosti raskrstiti, kao i sa samom bivšom državom. Od danas službena valuta Republike Hrvatske je Euro.
2023. 25. Siječanj Uprava riječkog 3. maja izvijestila je na Zagrebačkoj burzi da je Nadzorni odbor prihvatio program restrukturiranja. Aktiviraju neaktivnu tvrtku kćer "3. maj Rijeka 1905 d.o.o." osnovanu 2017., putem koje će se nastaviti brodograđevna djelatnost, ali bez starih tereta koji su uništili financijsku supstancu postojeće tvrtke. Stari "3. maj" ima temeljni kapital od 24 milijuna eura i preneseni gubitak koji premašuje 185 milijuna eura. Novi "3. maj 1905.", koji je kao projektnu tvrtku riječko brodogradilište osnovalo 2017. godine, ali ona do sada nije imala nikakvih aktivnosti i bila je u mirovanju, starta s kapitalom od 2.650 eura. Na novu tvrtku planiraju prebaciti radnike i potrebnu imovinu za proizvodnju. Sve po modelu čisti početak ili "clean start". Kako piše "Novi list", dokapitalizacija će se provesti unosom pokretne imovine brodogradilišta (sve ono što brodogradilište čini brodogradilištem - navozi, dizalice, alati, ...) neophodne da "3. maj 1905." može krenuti s radom. Neslužbene informacije upućuju da je riječ o vrijednosti od oko 10 milijuna eura. To je, ujedno, prvi operativni korak za prebacivanje djelatnosti na novo društvo u stopostotnom vlasništvu "3. maja".
2023. Veljača, Počeli radovi na Zdravstvenom centru Rujevica. Za projekt Zdravstveni centar – Rujevica Istok, izrađeno je idejno rješenje centralne zgrade Doma zdravlja, a novi riječki zdravstveni centar trebao bi objedinjavati resurse i djelovanje interventnih službi na području Primorsko-goranske županije, a u sklopu projekta planirana je izgradnja helidroma i objekta za potrebe HGSS-a i Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a. Centar se gradi na gradilištu površine 13.784 m2, a planira se izgradnja objekata za potrebe Hrvatske gorske službe spašavanja – HGSS, Stanice Rijeka i Zavoda za hitnu medicinu Primorsko- goranske županije. Projekt je usmjeren na objedinjavanje resursa i djelovanja interventnih službi na području Primorsko goranske županije. U Županiji su već raniji istaknuli da ovo područje ima povoljne meteorološke uvjete, ali i stratešku povezanost koja podrazumijeva dobru povezanost s Kliničkim bolničkim centrom Rijeka i drugim dijelovima grada. Lokacija ima mogućnost pokrivanja otoka, Istre, Gorskog kotara i područja Sjevernog Velebita. Naručitelj radova je HGSS, izvođač GP Krk d.d. a nadzor Apkall d.o.o iz Rijeke.
2023. 19. Ožujka U riječkoj luci je tijekom infrastrukturnih radova potkraj lipnja 2022. godine, unutar lukobrana, otkrivena protubrodska mina iz Drugog svjetskog rata, koja dosad nije bila uočena jer je većim dijelom bila ukopana u muljevito morsko dno gotovo 80 godina. Zbog karakteristika i lokacije na kojoj je pronađena, minu nije moguće uništiti na mjestu pronalaska pa se proveo plan izmještanja i neutralizacije, u kojemu su sudjelovali Stožer civilne zaštite Grada Rijeke, Policijska uprava primorsko-goranska, Regionalna protueksplozijska jedinica Rijeka, Hrvatska vojska, Grad Rijeka, komunalne i druge službe. Kako je i bilo najavljeno iz Stožera civilne zaštite Grada Rijeke, minu je trebalo plovilom prevesti na predviđenu lokaciju na moru u Riječkom zaljevu i neutralizirali. Područje uz riječku luku je radi sigurnosti bilo podijeljeno na "crvenu zonu" neposredne potencijalne opasnosti iz koje su evakuirani stanari i "žutu zonu." U subotu navečer 18. Ožujka su krenule pripreme koje su uključivale evakuaciju stanovništva iz "crvene zone", koja uključuje dijelove Adamićeve ulice (kućni brojevi 1, 3, 5, 7 i 13), Demetrove ulice 16, Ulice Ignazia Henckea 1, Ulice Ivana Zajca 7, 20 i 24, Krešimirove ulice 1, Ulice Riva 4, 20 i 22, Ulice Riva Boduli 3, 5 i 7, Splitske ulice 2, Trpimirove ulice 3 i 5, Uljarske ulice 2 i 4, Ulice Vatroslava Lisinskog 2, 4, 6 i 8, Verdijeve ulice 6, 8 i 17, Zagrebačke ulice 16, 18, 19, 19a i 21, Zanonove ulice 1 te Žabice 2 i 5. Trebala je ostati evakuirana do prestanka opasnosti u nedjelju 19 Ožujka. U "crvenoj zoni" onemogućen je sav promet pa se cestovni promet odvijao tzv. sjevernim koridorom grada. Stanarima u "žutoj zoni" koja je obuhvaćala dio Rijeke omeđen ulicama Wenzelova, Ribarska, Fiumara, Žrtava fašizma, Pomerio, Fiorella la Guardije, Viktora Cara Emina, Vukovarska, dio Čandekove, dio Rikarda Benčića i Podmurvice te akvatorij Riječkog zaljeva, preporučeno je da ne borave na otvorenom, niti uz staklene površine. Obustavljen je rad svih gospodarskih, poduzetničkih, ugostiteljskih i ostalih djelatnosti. Tijekom subote s parkirališta u zoni opasnosti premještena su parkirana vozila, s putničke obale u riječkoj luci privremeno su premještena i sva plovila, a Riječki zaljev zatvoren je za plovidbu.
Točno u 6.09 sati u nedijelju 19. Ožujka 2023. su sezačule sirene za početak opasnosti. Ovim je znakom upozorenja označen početak akcije vađenja i neutraliziranja mine. Mina je podignuta sa morskog dna i otegljena pod vodom prema otvorenom moru gdje je trebala biti sigurno neutralizirana. U nedijelju u 9.23 sati tegalj sa protubrodskom minom je prošao vrh Riječkog lukobrana i nastavio tegljenje prema mjestu neutralizacije u moru Riječkog zaljeva. Mina je podignuta balonima na dubinu od oko 7 metara i na taj je način brzinom od 2 milje na sat tegljena do lokacije uništenja.





U 13.15 mina je neutralizirana (detonirana) negdje na sredini Riječkog zaljeva. Prestanak opasnosti obilježile su sirene u 13.47 sati. Zapovjednik Jedinice specijalne i interventne policije Policijske uprave Primorsko-goranske Nenad Krasny rekao je da je mina zajedno s eksplozivom i aluminijskim kućištem bila teška 1100 kilograma. Riječ o protubrodskoj mini njemačke proizvodnje, LMB B3 (luftminebomb) ukupne dužine 298 cm i promjera 70 cm, ukupne težine 986 kilograma koja se mogla bacati i padobranom iz zrakoplova. Minsko-eksplozivna grdosija nosila je 690 kilograma eksploziva geksonit (što je jednako 1200 kila TNT-a), koji, zbog veće učinkovitosti, predstavlja mješavinu trotila, aluminija, magnezija i drugih sastojaka. Neutralizirana je metodom detonacije eksplozivom u vodi.
2023. 07. Lipanj na Senjskom pristaništu u Rijeci, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković uručio je Koncesijski ugovor za gradnju i korištenje luke nautičkog turizma – ACI marine Rijeka tvrtkia "ACI Gitone". Tvrtka "ACI Gitone", u zajedničkom vlasništvu ACI-ja i njemačke Lurssen grupacije, odabrana je, putem javnog natječaja provedenog prije dvije godine za koncesionara nove marine. Suradnjom dvaju regionalnih lidera, najvećeg lanca marina na Mediteranu – ACI d.d. i tvrtke GITONE Kvarner d.o.o., kao jednog od najeminentnijih domaćih aktera u području turističkih i hotelijerskih usluga, bit će ostvarena najveća investicija u nautički turizam u povijesti Republike Hrvatske – ACI marina Rijeka u luci Porto Baroš.

Projekt izgradnje ACI marine Rijeka podijeljen je, podjećamo, u dvije faze, zbog zahtjeva Konzervatorskog odjela u Rijeci za zaštitom dijela postojećih lučkih skladišta na Senjskom pristaništu. Radovi na prvoj fazi trebali bi biti završeni prije sezone 2025. godine, kada bi marina, prema planovima, trebala biti u funkciji. Radovi na drugoj fazi započet će 2024. godine, također najesen, a trebali bi biti završeni prije ljeta 2026. godine, kada će marina biti u cijelosti izgrađena i u funkciji. ACI Gitone je za ovo pomorsko dobro od gotovo 106 tisuća četvornih metara ostvario koncesiju na 30 godina, a riječ je o kapitalnom strateškom projektu koji će iznjedriti najluksuzniju i tehnološki najnapredniju marinu, ne samo na Jadranu, već i na Mediteranu, a ACI Gitone u marinu mora uložiti najmanje 363,7 milijuna kuna, odnosno gotovo 49 milijuna eura. Projekt izgradnje ACI marine Rijeka mijenja vizuru Rijeke i vraća Rijeku moru i otvara i više od 130 radnih mjesta.
2023. 07. Svibnja započinje sanacija jame Sovjak, crne točke, ekološke bombe u centru Viškova u koju je dugi niz godina, prema nekim izvorima od 1945., a prema drugima od 1956. godine, pa do 1990-ih odlagan industrijski otpad. Radovi trajat će pune tri godine, odnosno planirani završetak je dokolovoza 2026. godine, i odvijat će se u nekoliko faza. Otpad se planira spaljivati na 4 lokacije na području Republike Austrije, točnije otpad će se spaljivati u postrojenjima Kirchdorfer Zementwerke Hoffmann GmbH te Wien Energie, zatim u Mađarskoj, postrojenje SARPI Dorg Kft. te u Njemačkoj u postrojenju MUEG GmbH. O karakteristikama pojedinih pošiljkiotpada ovisi gdje će biti zbrinute. (Izvori: Novi List, Crna jama u Viškovu. Sve je spremno za uklanjanje..., Jakov Kršovnik 03. lipanj 2023)
2023. 25. Lipnja preminuo je Igor Willheim (slika ljevo), jedan osnivača banda "Idejni nemiri" čija je glazba obilježila riječki novi val, a najpoznatija je bila po velikom hitu "Bombe i bomboni". Preminuo je nakon duge bitke s teškom bolesti. Idejni nemiri nastali su 1982. godine, a njezini su članovi bili: Igor Willheim (vokal, gitara), Davor Oreb (vokal, bas) i Saša Tumara (bubanj), a godinu dana kasnije priključio im se klavijaturist Goran Troha. Zadužili su "Idejni nemiri" scenu s nekoliko bezvremenskih pjesama, osim hita koji je pokorio čitavu tadašnju jugoslavensku pozornicu, tu su i "Ja sam narkoman" kao i "Mala mala", tako da su se našli na najznačajnijoj gazbenoj kompilaciji hrvatskih osamdesetih: "Rijeka-Paris-Texas". Glazbenik s dugogodišnjim stažem na našom sceni, posljednje je desetljeće sudjelovao u radu riječke country bluegrass grupe Sarah & The Romans.
2023. 02. Srpanj U riječku luku uplovio "Norwegian Getaway", ploveći hotel s oko 4.000 turista i 1.600 članova posade, ujedno i najveći putnički brod koji je ikada uplovio u riječku luku. Brod je izgrađen 2014. godine za kompaniju "Norwegian Cruise Line" u brodogradilištu Meyer Werft, u Papenburgu u Njemačkoj. Dugačak je 326, a širok 51 metar. Najveća brzina muje 22 čvora. Kapacitet mu je 3.963 putnika i 1.646 članova posade. Ima 18 paluba, od kojih je 14 dostupno gostima, a njih deset namijenjeno je za njihov smještaj organiziran u 2.014 kabina podijeljenih u 42 razreda, od kojih je najveći apartman "The Haven Deluxe Owners Suite" koji ima površinu 70 kvadratnih metara, uz terasu koja okružuje apartman površine 18 kvadratnih metara. Kruzer je inače stigao iz Splita, a putovanje će nastaviti prema Trstu.
2023. 07. Srpanj Nakon šest godina borbe s rakom prostate preminuo je nekadašnji bubnjar "Termita", Berislav Dumenčić Bero ili Kiko (slika desno). Preminuo je u dobi od 64 godine, ostavljajući dubok trag u povijesti riječke glazbene scene. Od travnja ove godine, Dumenčić je bio smješten u riječkom hospiciju radi bolesti u terminalnoj fazi. Termiti su ostavili neizbrisiv trag na riječkoj glazbenoj sceni i općenito glazbenoj kulturi krajem 1970-ih i prvom polovicom 1980-ih godina. Sastav je činilo pet talentiranih glazbenika: Predrag Kraljević Kralj, Robert Tičić, Berislav Dumenčić, Damir Martinović Mrle i Josip Krošnjak. Termiti su stekli reputaciju kao najluđi bend svog vremena, a Berislav Dumenčić Bero, izvanredan bubnjar i neizostavna figura u povijesti Termita, ostat će zapamćen po svojoj strasti prema glazbi i iznimnom doprinosu riječkoj glazbenoj sceni.Berislav Dumenčić Bero, izvanredan bubnjar i neizostavna figura u povijesti Termita, ostat će zapamćen po svojoj strasti prema glazbi i iznimnom doprinosu riječkoj glazbenoj sceni. Prvi nastup Termita održan je u riječkom klubu "Modra", 23. listopada 1978. godine.
2023. 29. Srpanj Rijeku je u 19:34 pogodio potres magnitud 4,3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru procijenjen je na V-VI stupnja EMS ljestvice. Epicentar je bio 7 km sjever-sjeveroistočno od Klane u Sloveniji, 20 kilometara od Rijeke, 14 kilometara od Ilirske bistrice na dubini od oko 8,9 kilometara. Potres se jako osjetio i na Krku i okolici Rijeke. Nije prijavljena nikakva šteta.
2023. 31. Srpanj "Novi list"d.o.o. mijenja vlasnika. "Media Solutions", tvrtka u vlasništvu Olega Uskokovića i Bojana Divjaka i "JOJ Media House", a.s., slovački medijski holding i dosadašnji vlasnik "Novog Lista"d.o.o., dogovorili su transakciju kojom će "Media Solutions" preuzeti "Novi list"d.o.o., izdavača dnevnih novina "Novi List", "Glas Istre" i "Zadarski list". Cilj ovog preuzimanja i budućeg spajanja s "Glasom Slavonije" jest konsolidirati regionalne dnevne novine nakon prolaska kroz više kriznih situacija koje su snažno utjecale na njihovo poslovanje unatrag nekoliko godina, od Covid krize 2020., iznimnog povećanja cijene papira tijekom 2021. i konačno snažnog rasta cijene energenata u 2022., te osigurati njihovu gospodarsku budućnost u visoko konkurentnom okruženju', naglasio je Oleg Uskoković iz "Media Solutions". Richard Flimel, predsjednik uprave "JOJ Media House" u izjavi je istakao kako mu je bila privilegija biti dio ponosne povijesti Novog lista. Transakcija je u postupku prijave Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja i provode se procesi određeni kupoprodajnim Ugovorom.
2023. 29. Kolovoza Grad Ljubljana i Gradska knjižnica Ljubljana donirali su svoje dosadašnje bibliobusno vozilo Gradu Rijeci i Gradskoj knjižnici Rijeka koje će se nakon potrebnih dorada koristiti kao Županijski bibliobus kojemu će biti obuhvatiti knjižničnim uslugama mjesta Primorsko-goranske županije bez drugog oblika djelatnosti narodne knjižnice kao i rubna područja gradova i općina u brdsko-planinskom području koja imaju knjižnicu samo u svom središtu pa tako obilazi Vinodol, dijelove otoke Krka, zaleđe Rijeke i niz mjesta u Gorskom kotaru. Ovaj bibliobus zamijenit će onaj stari koji je Gradska knjižnica Rijeka do sada koristila i koji odlazi u zasluženu mirovinu. Riječki gradonačelnik Marko Filipović zahvalio je Gradu Ljubljani, najstarijem gradu prijatelju Grada Rijeke i Gradskoj knjižnici Ljubljana na ovoj vrijednoj donaciji. Županijski bibliobus Gradske knjižnice Rijeka s 17.948 knjiga trenutno ima 1.241 člana te obilazi 52 stanice u 41 naselju diljem Primorsko-goranske županije. Kroz 2022. godinu ostvareno je 12.898 posudbi i 8.350 posjeta. (Izvor: Novi List, Donacijom iz Ljubljane, Gradska knjižnica Rijeka bogatija za novi bibliobus, 01. rujan 2023)
2023. Kolovoz Rijeka je na Kantridi dobila novi park čije je uređenje započelo Planinarsko društvo Kamenjak u sklopu projekta Zeleni val Europske prijestolnice kulture, a nastavilo se kroz Riječki program lokalnog partnerstva, program Grada Rijeke kojim je omogućeno da se neposrednim sudjelovanjem građana, udruga i mjesnih odbora u suradnji s Gradom Rijekom brže i ekonomičnije riješi dio potreba stanovnika uređenjem manjih javnih površina kao što su dječja igrališta, drvoredi, neuređene zelene površine, manji divlji deponiji… Projektom je uređen "Park lovora" i šetnica između Dječje bolnice Kantrida i Doma umirovljenika na Kantridi, odnosno uređena je površina od oko 30.000 m2, što je približna veličine parka na Mlaki, te su stvoreni preduvjeti za novi atraktivni gradski park s autentičnim karakterom autohtone mediteranske šume u kojoj prevladavaju lovor, hrast crnika, cedar, zelenika, veprina i drugo.
2023. 15. Rujan probijena druga cijev tunela Učka duljine 5630 metara. Svečanost obilježavanja proboja održana je 3 dana kasnije.

                                             
2023. 18. Rujan u tunelu Učka održana je svečanost obilježavanja proboja druge cijevi tunela Učka duljine 5630 metara, trenutno najvećeg infrastrukturnog zahvata na području Primorsko-goranske županije, vrijednom 200 milijuna eura. Prva cijev je izgrađena još u doba Jugoslavije. U sklopu projekta će se izgraditi osam kilometara dionice, što uključuje drugi trak od čvora Vranja do portala Kvarner te 5,63 km druge cijevi tunela Učka. Tunel ima i 24 poprečna tunela, 12 pješačkih i 12 za vozila, čime je sigurnost podignuta na visoku razinu. Na izgradnji tunela sudjelovalo je 400-tinjak radnika, utrošeno je 1 000 tona tekućeg eksploziva, 3 tisuća tona čelika, iskopano je 1,3 milijuna tona materijala. Gradnja tunela započela je krajem 2020. godine. Radnicima je za probijanje druge cijevi tunela trebalo točno dvije godine i osam mjeseci i to neprekidnog rada u tri smjene sedam dana tjedno i 24 sata dnevno. Status glavnog izvođača radova na Istarskom ipsilonu, uključujući drugu cijev tunela Učka, ima građevinska tvrtka "Bouygues Travaux Publics" specijalizirana za infrastrukturne radove. Svečanosti je prisustvovao premijer Andrej Plenković sa suradnicima, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, župani Boris Miletić i Zlatko Komadina, gradonačelnici i načelnici općina Kvarnera i Istre.
2023. 29. Rujan "Jadran hoteli" preuzeli su jedan od najstarijih riječkih hotela – "Bonaviju". Očekivano zaključenje transakcije je u studenom ove godine, a preuzimanjem hotela "Bonavia" novi će vlasnik, kako najavljuje, preuzeti ugovore o radu svih radnika zaposlenih u hotelu. Kako je objavljeno na "Zagrebačkoj burzi" Plava laguna je Bonaviju prodala za 8,1 milijuna eura. Ovime je izraelska grupacija "Brown" proširila svoj portfelj hotelskih objekata u Rijeci, ali i Hrvatskoj. Grupacija "Brown" je "Jadran" hotele preuzela krajem prošle godine, nakon što su na hrvatsko tržište ušli akvizicijom hotela u Trogiru. Većinski udio u tvrtki, kako je poznato, prodali su Ivan Franolić i Zoran Luštica, koji je ostao u tvrtki kao savjetnik. (Izvor: Novi List, Prodana Bonavia! Jedan od najstarijih riječkih hotela...., Alenka Juričić Bukarica)
2023. 18. Listopad svečano je otvorena nova državna cesta D403. Riječ je o prometnici koja spaja čvor Škurinje na riječkoj zaobilaznici s kontejnerskim terminalom na Zagrebačkoj obali, odnosno sa središtem grada i integralni je dio Rijeka Gateway projekta. Izgradnja je stajala 70 milijuna eura za samo 2.977 metara (456 milijuna kuna). Ne računajući Pelješki most, to je najskuplja cesta u Hrvatskoj. Cesta prolazi ispod zapadnog dijela grada i rasteretit će umnogome riječki promet. Izgradnju ceste s 85 posto vrijednosti bespovratnim je sredstvima sufinancirala Europska unija, budući da je ona u funkciji luke i prometnog pravca koji su dio glavne europske TEN-T prometne mreže. Najavljeno je i produljenje trase D403 od lučkih skladišta Metropolis do Trga Žabica, čime bi centar Rijeke bio izravno povezan s autocestama na istočnoj strani putem postojeće ceste D404 i D403 na zapadu. Na trasi ceste D403 izgrađen je niz zahtjevnih objekata, zbog čega se pak također isticalo da je ova cesta mahom ili pod zemljom ili u zraku. Najzahtjevniji je trotračni tunel Podmurvice, probijen ispod jednog od najgušće naseljenih dijelova Rijeke, dug 1.250 metara, koji se proteže od Škurinja do zgrade Zapadnog trgovačkog centra, gdje izlazi na kružni tok. Pored glavnog tunela izgrađen je i 850 metara dug evakuacijski tunel, zajedno s nekoliko pješačkih izlaza na površinu. Osim tunela, izgrađena su i dva vijadukta – Pioppi, duljine 316 metara kojim se cesta spaja s kontejnerskim terminalom i Baračevom ulicom, te Mlaka, duljine 144 metra kojim se spaja s mrežom gradskih prometnica. Kad bude izgrađen nastavak do Žabice, u roku od dvije do tri godine, Rijeka će dobiti prsten brzih prometnica oko centra grada, s izravnim pristupom autocestama na istočnoj i zapadnoj strani, državnim cestama D 403 i D 404. (Izvor: RiPortal, Zašto su 3 kilometra ceste u Rijeci koštala 60 milijuna eura?, 19.10.2023.)
2023. Studeni Jedan od dva novoopisana roda riba iz porodice glavoča, Marcelogobius, dobio je ime po biologu Marcelu Kovačiću, zaposleniku Prirodoslovnog muzeja Rijeka i vodećem aktivnom stručnjaku za glavoče Istočnog Atlantika, Mediterana i Pontokaspijske regije, ističu iz županije. Objavili su to njemački znanstvenici u časopisu "Spixiana". Iz Primorsko-goranske županije naveli su kako je prošlog tjedna izašao iz tiska znanstveni članak njemačkih znanstvenika "Didogobius lanceolatus sp. nov., a new goby species from Mauritania, with diagnoses for two new gobiine genera". Znanstveni rad objavili su Ulrich K. Schliewen, Alexander Hans Knorrn, Robin Böhmer, Lydia Beuck, Moritz Sonnewald i André Freiwald s nekoliko uglednih znanstvenih ustanova u Njemačkoj, a objavljen je u časopisu "Spixiana".
2023. 20. Prosinac Na igralištu nogometnog kluba "Orijent" započela montaža i postavljanje modernog semafora, vrijednost oko 50 tisuća eura, dara Grada i Županije za sto godina Orijentova stadiona. Novi semafor ima moderan LED displej od 30 metara kvadratnih i bit će u pogonu za proljetni dio prvoligaške sezone. Novost je da neće, kao do sada, biti na sredini igrališta već iza gola u smjeru sjevera.
2023. 21. Prosinac povijesni dan za "Gradsku knjižnicu" Rijeka i njezine korisnike, jer nakon desetljeća dogovaranja, mijenjanja lokacija i projekata, ta će javna ustanova sutra napokon otvoriti vrata svojeg novog doma u Art-kvartu "Benčić". Otvorenje "Gradske knjižnice" na novoj lokaciji bio je višesatni događaj koji je započeo u 13 sati formiranjem lanca ljudi, od sadašnje lokacije knjižnice u "Filodrammatice" do nove zgrade Knjižnice u "Art-kvartu", kojim je, simbolično, posljednja knjiga prenesena na novu lokaciju "Gradske knjižnice", čime je započeo i protokol službenog otvorenja. Knjigu će unijeti vjerna korisnica stručne književne građe i publicistike, Mirna Potkovac Endrighetti i vjerna korisnica Dječje kuće i odjela Stribor Gradske knjižnice Rijeka, djevojčica Noemi Janjatović. 
2024. 02. Veljača otvorena je nova bolnica za ženu i dijete na Sušaku, a u ovom velikom modernom kompleksu preseljena je kompletna pedijatrijska skrb – Klinika za ginekologiju i porodništvo, kao i popratni bolnički segmenti, što medicinski, što logistički. Novi kompleks na Sušaku objedinit će sve bolničke sadržaje trenutno smještene na lokalitetu Kantrida i Klinici za ginekologiju i porodništvo, ali i osigurati neke druge, zajedničke djelatnosti važne za unapređenje rada cijelog Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Uz sastavnice KBC-a koje se trenutačno nalaze na lokalitetu Kantrida u ovu će se zgradu useliti i ambulante za dječju otorinolaringologiju, oftalmologiju i stomatologiju, a svi zahvati na djetetu odvijat će se pod istim krovom. Velik prostor predviđen je za razne usko specifične ambulante koje će pokrivati sve uže specijalnosti unutar ginekologije i perinatologije. Zavod za humanu reprodukciju u Novoj bolnici na Sušaku bit će opremljen najsuvremenijom opremom iz područja medicinski pomognute oplodnje, što će omogućiti pružanje zdravstvene usluge liječenja neplodnosti koja zadovoljava najviše svjetske i europske standarde. Prostor novog Laboratorija za biologiju reprodukcije, koji je sastavni dio zavoda, tehnološki će ispunjavati sve standarde koje Europska unija propisuje za rad s krvi. Tako će u novoj zgradi svoje mjesto naći objedinjeni svi centralni laboratorijski prostori, oni Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku, Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu, uključujući prostore za dobrovoljne darivatelje krvi te prostore Kliničkog zavoda za mikrobiologiju i Kliničkog zavoda za patologiju.

Kompleks se prostire na ukupno 70.000 četvornih metara korisne površine, a sastoji se od dvije građevine. Velika bolnička zgrada ima šest nadzemnih katova i dvije podzemne parkirne etaže s oko 400 parkirnih mjesta, namijenjena korisnicima usluga, dakle, pacijentima i njihovoj pratnji, te ukupno 40.000 četvornih metara namijenjenih medicinskim sadržajima. Druga, obližnja je manja tehnološko-ekonomska zgrada i u njoj je smještena kotlovnica i drugi servisni sadržaji i službe poput centralne kuhinje, praonice rublja i sterilizacije koji će svojim kapacitetima zadovoljavati potrebe cijele ustanove, s višeetažnom garažom te parkingom na krovu s ukupnim brojem od oko 180 parkirnih mjesta.

Ukupna vrijednost investicije je 158 milijuna eura ili 1,19 milijardi kuna. Ukupnu je investiciju za ovaj projekt u iznosu od oko 1,17 milijardi kuna osigurao državni proračun Republike Hrvatske, kao i posljednju tranšu u iznosu od 200 milijuna kuna koja je također došla direktno iz državnog proračuna. (Izvor: Novi List, Barbara Čalušić: Provjerili smo u kojoj je fazi Bolnica za ženu i dijete..., 09. ožujak 2023, Također: Novi List, Danas otvorena nova bolnica za ženu i dijete na Sušaku, 02. veljača 2024, Također: Kvarner Health, Klinički bolnički centar Rijeka)
2024. 01. Ožujak u Dalmontovom brodogradilištu u Kraljevici je održana svečnost krštenja nove brodice u floti "Rijeka plova", tvrtke koja pruža usluge priveza i odvoza brodova za potrebe Janafovog i LNG terminala u Omišlju te u luci Bakar. Riječ je o mini remorkeru s obzirom na instaliranu snagu pogona, ali i privezivačke kuke uz pomoć koje ova brodica može "povući" 700 tona težak plovni objekt. Nova i najjača brodica u floti prozvana je "Ante", u spomen na osnivača tvrtke i idejnog pokretača Antu Marasa koji je preminuo prošle jeseni. Troškovi gradnje i opremanja nove brodice Rijeka plova iznose oko 450.000 eura. Ugovor za izgradnju potpisan je u ljeto 2022., a riječ je o značajnom ulaganju Rijeka plova s obzirom na to da sama visina investicije premašuje godišnji prihod tvrtke.
2024. 01. Ožujak nakon pogona proizvodnje kolača, nakon riječke mljekare "Tonka" i pogoni riječkog PIK-a "Paštarije", riječke tjestenine, u Krešimirovoj 26, zatvoreni su. Uprava PIK-a izdala je sljedeće objašnjenje: "Uslijed značajnih nepovoljnih okolnosti vezanih za pogon za proizvodnju tjestenine koji se odnose na zastarjelu opremu i nemogućnost nabavka nove moderne opreme, upitne dugoročne profitabilnosti i cjenovne konkurentnosti u odnosu na etablirane marke kao i značajnog gubitka tržišta, Društvo je donijelo odluku o zatvaranju pogona s danom 1. ožujka 2024. godine, navodi se u zadnjem revizorskom izvješću PIK-ove bilance te računa dobiti i gubitka za prošlu godinu." Sa time se je nekadašnja moćna riječka prehrambena tvrtka u proteklih nekoliko godina sada svela na pekaru, i sve zahvaljujući Gini Pastorčiću i Igoru Borovcu. (Izvor: Novi List, PIK zauvijek zatvorio pogone Paštarije u Krešimirovoj. Što više uopće i proizvode?, Orjana Antešić 06. srpanj 2024 )
2024. 15. Ožujak Objavljen je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju 100-postotnog udjela u trećemajskoj tvrtki kćeri "3.maj Rijeka 1905", kojomje zamišljeno da se nastavi brodograđevna djelatnost u Rijeci, ali bez financijskihtereta koje na svojim leđima nosi stari "3.maj". Nakon dva domaća glasila, javni poziv danas bi trebao biti objavljen i u "Financial Timesu", a rok za iskazivanje interesa je 15. Travnja. Javnim pozivom definirano je i da bi se potom, u razdoblju od sredine do kraja travnja zainteresiranim investitorima omogućio uvid u poslovne knjige, odnosno postupak "due diligence"-a.
2024. 02. Travnja Na helidromu na Delti (slika ljevo) održano je službeno predstavljanje početka rada Helikopterske hitne medicinske službe u Hrvatskoj! Tom prilikom održana i pokazna vježba spašavanja te je prisutnim uzvanicima i predstavnicima medija prikazan i objašnjen cijeli put odo dojave o zdravstveno ugroženimosobama do njihova zbrinjavanja i prevoženja u bolnicu. Helikopterska hitna medicinska služba zasad ima četiri helikoptera na četiri lokacije i to na otoku Krku, u Zagrebu, Osijeku i Splitu. U pripremi su nove baze u Slavonskom Brodu, Puli i Zadru. Do sad je uloženo nešto više od 60 milijuna eura, od čega je deset osigurala Europska unija. Za novi vid hitne medicinske pomoćiobučilo se 50 liječnika i isto toliko medicinskih sestara i tehničara. Helikopter u upotrebi je "Airbus H145", najnoviji član tvrtke. Kompaktna veličina i velika, fleksibilna kabina čine ga zrakoplovom po izboru za razne civilne i vojne misije. U ovom je trenutku H145 najuspješniji helikopter za civilnu službu i nadmašuje sve konkurente u svojoj klasi.
2024. 03. Travnja od osam ujutro s radom je započela nova "Bolnica za ženu i dijete" na Sušaku vrijedna 158 milijuna eura. Paralelno, odvijat će se preseljenje već hospitaliziranih pacijenata s Kantride, kao i iz dosadašnje zgrade Klinike za ginekologiju i porodništvo. U slučaju preseljenja bolnica postoje međunarodna iskustva koja smo slijedili, poput preseljenja poznate štokholmske bolnice Karolinska. Na temelju broja pacijenata koji se nalaze na klinikama koje se sele u novu bolnicu, kako dodaje, danas će biti učinjena prilagodba selidbe. Pritom se prvi premještaju najteži pacijenti, a to su ovom slučaju pacijenti s Odjela intenzivne njege Klinike za pedijatriju i pacijenti s Odjela za neonatologiju na Klinici za ginekologiju. Potom slijede djeca s onkološkim oboljenjima, a zatim se na Sušak sele lakši pacijenti. U veliki moderan kompleks preseljena je kompletna pedijatrijska skrb – Klinika za ginekologiju i porodništvo, kao i popratni bolnički segmenti, što medicinski, što logistički. U ovu će se zgradu useliti i ambulante za dječju otorinolaringologiju, oftalmologiju i stomatologiju, a svi zahvati na djetetu odvijat će se pod istim krovom. Drugim riječima, velik prostor predviđen je za razne usko specifične ambulante koje će pokrivati sve uže specijalnosti unutar ginekologije i perinatologije. Istovremeno, operacijske sale bit će integrirane i opremljene na razini da se pacijenticama koje boluju od benigne ili maligne ginekološke bolesti može pružiti jednaka razina zdravstvene zaštite kao i u najboljim europskim i svjetskim centrima. Riječkom KBC-u gravitira oko 600.000 građana Primorsko-goranske, Istarske te Ličko-senjske županije, kao i turisti. Nova Bolnica pružat će zdravstvene usluge primarno ženama i djeci, ali ćeč se pod istim krovom naći i druge klinike i zavodi te nemedicinske službe koje su od vitalne važnosti za funkcioniranje cijelog KBC-a Rijeka.
2024. 03. Travnja u novoj "Bolnici za ženu i dijete" na Sušaku u koju su se danas premjestili pacijenti sa starih lokacija u KBC-u Rijeka, u 14.53 sati gospođa Ana Novak rodila je muško dijete, bebu koja je nakon poroda težila 2650 grama! Sretnoj majci i bebi (slika ljevo) s posebnim veseljem čestitali su svi djelatnici koji su bili u medicinskom timu na porodu, a uime Uprave KBC-a Rijeka ravnatelj prof. dr. Alen Ružić, predstojnik Klinike za ginekologiju i porodništvo doc. dr. Marko Klarić te v. d. pročelnika Zavoda za ginekologiju izv. prof. prim. dr. Alemka Brnčić Fisher, uz čestitke uručili su prvoj rodilji prigodne darove, košaru sa zdravim namirnicama iz primorsko-goranskog kraja i buket bijelih ruža, zaželjevši dobrodošlicu prvoj bebi koja je na svijet stigla u rađaoni novog bolničkog kompleksa namijenjenog za pružanje usluga ženama i djeci na lokalitetu Sušak KBC-a Rijeka, koji je danas počeo s radom u punom pogonu. (Izvor: Portal Novi list, Rođena prva beba u novoj bolnici na Sušaku!, 03. travanj 2024)
2024. 16. Veljača Predstavnici tvrtke MKM Yachts, podružnice australske grupacije Scenic, i 3. maja Rijeka 1905, tvrtke-kćeri Brodogradilišta 3. maj potpisali su jučer ugovor o gradnji trupa i djelomično opremanje još jednog polarnog kruzera, luksuzne megajahte Scenic Eclipse. Riječ o skupom projektu, vrijednom oko 250 milijuna eura. Nastavak je to suradnje riječkog brodogradilišta i grupacije Scenic. Ugovor su potpisali predsjednica Uprave 3. maja 1905 Vjera Marić, direktor MKM Yachtsa Saša Čokljat i vlasnik Scenica Glen Moroney. Luksuzni polarni kruzer zajedno će graditi tvrtka MKM Yachts i3.maj kao podugovaratelj.
2024. 25. Travanj Renovirani hotel "Jadran" na Pećinama postaje dijelom brenda "Tribute Portfolio" super luksuznog lanca hotela "Marriott". Glavni projekt obnove izradio je ugledni riječki arhitekt Saša Randić, dok dizajn interijera potpisuje studio Saar Zafirr Design, što je također svjetski vrh. Ugovor su potpisali Kristian Šustar, jedan od najuglednijih hrvatskih hotelskih managera, inače direktor i član Uprave Jadran Hotela i s Mariottove strane Silvija Lovreta, potpredsjednica razvoja za Srednju i Jugoistočnu Europu Marriott Internationala.
2024. 27. Travanj u Rijeci na adresi Zametska 13 (slika desno) otvorena je poliklinika za potpomognutu oplodnju, reproduktivnu medicinu, perinatologiju i opću ginekologiju. Otvorili su je gradonačelnik Marko Filipović i prof. dr. Sanja Sibinčić, regionalni menadžer češke grupacije "Pronatal", u čijem sastavu poliklinika posluje. Riječ je o drugoj poliklinici ove grupacije u Hrvatskoj, nakon one otvorene u Zagrebu, a prvenstveno će se baviti medicinski potpomognutom oplodnjom, ali i drugim područjima medicine, poput opće ginekologije. Osim sedam klinika u Češkoj, "Pronatal" ima klinike u Zagrebu, Beogradu, Banjoj Luci te od sada i u Rijeci, gdje će, vjeruju u vodstvu grupacije, osim parova iz Rijeke i okolice, usluge pružati i onima iz susjednih županija, kao i iz okolnih država, u prvom redu Italije.
2024. ugledni hrvatski znanstvenik, molekularni biolog Nenad Ban, inače član Međunarodnog znanstvenog savjeta Sveučilišta u Rijeci postao član American Academy of Arts and Sciences (Američka akademija umjetnosti i znanosti). Prof. dr. sc. Nenad Ban od 2000. godine vodi istraživačku grupu na Institutu za molekularnu biologiju i biofiziku Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich), gdje je od 2007. redoviti profesor strukturne molekularne biologije. Prije tri godine primljen je i u američku Nacionalnu akademiju znanosti, a član je i Njemačke akademije znanosti, dok je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti dopisni član. Biti član Američke akademije umjetnosti i znanosti veliki je profesionalni uspjeh, pogotovo jer Akademija okuplja samo uglednike iz SAD-a i drugih svjetskih država. Tomu u prilog ide i činjenica da su se među novoizabranim članovima ove godine našli i izvršni direktor Applea Tim Cook, glumac George Clooney, izvršna direktorica General Motorsa Mary T. Barra, a u Akademijinu prestižnom društvu od ranije se nalaze Ivan Đikić i Miroslav Radman.
2024. 28. Travanj u nedjeljnom izdanju HTV-ovog kviza "Superpotjera", Riječanka Ana Brusić Batistić pobijedila je svih petero lovaca, a prednost na "štoperici" od 20 sekundi dobro je iskoristila i na koncu u kvizu osvojila 20 tisuća eura. Brzim i točnim odgovorima Ana je svoje vrijeme uspjela uštedjeti.
2024. 30. Travnja na Viškovu otvorena vrata "Kuće halubajskog zvončara", kulturne institucije koja će pod svojim krovom čuvati tradiciju i pusne običaje na jednome mjestu! Smješten na adresi Dovičići 1b na Viškovu, u ovom nadasve jedinstvenom objektu svi će posjetitelji, od starijih pa do onih najmlađih, imati priliku naučiti više o samoj tradiciji Halubajskih zvončara, kao i o mnogim drugim dijelovima naše zaštićene baštine, kao što su Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Umijeće suhozidne gradnje iMediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, obali, otocima i dijelu zaleđa. Brojni su uzvanici došli na otvorenje, među njima i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je danas boravio u Čakovcu, a nakon Viškova odlazi u Lipu na obilježavanju sjećanja na žrtve u Lipi. Za Kuću halubajskega zvončara kaže da je impresivna.
2024. 06. Lipanj Riječka firma "JGL" je dobila Nagradu "Lider Invest" za najbolju veliku investiciju u Hrvatskoj. Kompanija "JGL" nagradu za najbolju veliku investiciju, veću od 19,9 milijuna eura, dobila je temeljem završetka projekta "Integra". Direktor korporativnih financija "JGL"-a Anton Barbirje isaknuo da se radi o 53 milijuna eura ulaganja u istraživanje i razvoj, o ulaganju u pilot pogon, sterilnu proizvodnju i robotizirani logističko-distribucijski centar. Ta će investicija omogućiti nova radna mjesta i iznimno je značajna za globalnu konkurentnost kao i daljnji rast ključnih brendova "Aqua Maris", "Meralys", "Vizol S", "Aknekutan" i "Dramina" na globalnom tržištu.
2024. 03. Lipnja Hrvatske autoceste (HAC) potpisale su ugovor o projektiranju novog Krčkog mosta sa zajednicom ponuđača koju čine jedna hrvatska i pet slovenskih tvrtki. Vrijednost ugovora je 478.750 eura bez PDV-a, odnosno 598.437,50 eura s uključenim PDV-om, a novi most kojim će prolaziti cesta i željeznička pruga projektirat će zajednica ponuđača koju čine tvrtke "Rencon" iz Osijeka, te slovenske tvrtke "Lineal", "Irgo Consulting", "Ponting inženirski biro", "Gradis BP Maribor" te "Pipenbaher Inženirji", tvrtka Marjana Pipenbahera, glavnog projektanta Pelješkog mosta.
2024. Lipanj Potpisani su ugovori o radovima na izgradnji Dječjeg vrtića "Fiume", zajedničkog projekta Grada Rijeke, Zajednice Talijana Rijeka i Talijanske unije. Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović ugovor o izvođenju radova potpisao je s Tomislavom Bolotinom, direktorom tvrtke MagnumSupra d.o.o.. Budući vrtić Fiume bit će područni vrtić u sastavu Dječjeg vrtića Rijeka, a gradit će se na granici Zameta i Krnjeva, odnosno između Nove ceste i Ulice Braće Monjac te Becićeve ulice. Izgradnjom i opremanjem novog vrtića Fiume kapaciteti riječkih gradskih vrtića povećat će se za 84 mjesta. Ugovorna vrijednost radova iznosi 3.747.818,75 eura (s PDV-om). Pri tome je 907.824,01 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Mehanizma oporavka i otpornosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta EU, Talijanska Unija je osigurala sufinanciranje projekta u iznosu od 796,336,86 eura, dok će preostala sredstva osigurati Grad Rijeka.
2024. Lipanj započeta izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, koji bi u naredne dvije godine, do konca 2027. godine trebao niknuti na Delti, tik uz postojeći. Novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda bit će drugog stupnja pročišćavanja što u ovom slučaju znači da će se otpadne vode s područja grada Rijeke i Kastva te općina Čavle, Jeljenja i Viškova pročišćavati primjenom aerobnog biološkog tretmana, takozvane BAF tehnologije. Kapacitet novog uređaja, a zapravo cijelog jednog bloka od pet objekata odgovarat će ekvivalentu od 200.000 stanovnika, uz maksimalni dotok od 1.000 litara u sekundi. Ugovor za novi UPOV, koji je dio još većeg projekta "Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka", potpisan je krajem 2021. godine i to s kineskim izvođačima – "China Energy engineering Group Jiangsu Power Design Institute", zajedno sa svojom podružnicom u Zagrebu i "Sumec complete Equipment and Engineering Co. Ltd.", koji su odabrani kao najpovoljniji ponuditelji. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 69.360.939,73 EUR, plus PDV. Osim biloške obrade otpadnih voda, novi kompleks UPOV-a sadržavat će i stanicu za prihvat sadržaja septičkih jama dok će se iz kanalizacijskog mulja, koji bude preostao nakon biloške obrade, proizvoditi bioplin za potrebe novog postrojenja. Svi dijelovi uređaja bit će u zatvorenim objektima.
2024. 06. Srpanj V.B.Z. je na riječkom Korzu, na adresi Korzo 9 u zgradi Karoline Riječke, otvorio najveću knjižaru u Hrvatskoj. Nova knjižara V.B.Z.-a prostire se na dvije etaže i 1200 četvornih metara te nudi više od 25.000 naslova. Osim širokog izbora domaćih i stranih naslova, posjetitelji mogu pronaći ploče za ljubitelje glazbe te suvenire i rukotvorine lokalnih umjetnika i obrtnika. Prostor knjižare predviđen je i za izložbe, književna događanja te dječje radionice i predstavljanja, što ga čini kulturnim centrom u samom srcu Rijeke.
2024. Srpanj u centru Rijeke, na fasadi zgrade u Ulici Erazma Bračića, pojavio se novi mural. Motiv papirnatog origami slona koji stoji na Molo Longu podno Učke predstavlja industrijski procvat koji su između ostalih povele tvornica kakaa i čokolade Elephant te tvornica papira Hartera. Mural je rezultat suradnje "Iskona" i akademskog umjetnika Vladimira Tomića – Moska, uz podršku kolektiva "Graffiti na gradele". U Rijeci je 1897. godine osnovana "Tvornica čokolade i kakaa Elephant", što je bio prvi pogon za industrijsku proizvodnju takvih namirnica na Balkanu. Početkom 19. stoljeća osnovana je i tvornica papira Rijeka, koja je u to vrijeme bila pravi gigant. Tvornica čokolade i kakaa prvi put se spominje 1896. godine. U riječke i opatijske hotele i trgovine isporučivala je čokoladne table, čokoladne bombone, kakao u prahu, tortice, šnite i ostale slatke zalogaje brendova Slon i Jadran. Pokrenuo ju je bečki ogranak obitelji Rothschild, a godišnje se u tvornici proizvodilo i do 300 tona čokoladnih bombona, 155 tona čokolade, 1.750 tona kakaa, 120 tona kakao-mase i 150 tona džema.
2024. 21. Srpanj u "KBC Rijeka" isporučen je prvi od ukupno tri nova linearna akceleratora, za čiju nabavu su sredstva osigurana u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Novi linearni akcelerator vrijedan preko 3 milijuna eura potpuno je digitalan uređaj i predstavlja tehnološki napredan radioterapijski sustav. Omogućit će visoko učinkovito liječenje karcinoma zračenjem. Uređaj je instaliran u novoizgrađenom prostoru Klinike za tumore KBC Rijeka u čiju gradnju je uloženo 1,4 milijuna eura. Slijedi proces integriranja svih komponenti uređaja, njihovog povezivanja, usklađivanja i testiranja te stavljanja u punu funkciju. KBC Rijeka očekuje još dva linearna akceleratora financiranih iz NPOO-a.
2024. 03. Kolovoz u kasnim poslijepodnevnim satima u riječku luku su stigle prve, u potpunosti električne dizalice za kontejnerski terminal Rijeka Gateway, na Zagrebačkoj obali. Riječ je o takozvanim RTG (Rubber tyred gantry crane - mostne dizalice na gumenim kotačima) i RMG (Rail-Mounted Gantry Cranes - mostne dizalice na tračnicama) dizalicama, od kojih su prve (RTG) namijenjene manipulaciji kontejnera unutar samog terminala, dok su druge (RMG) namijenjene prekrcaju kontejnera na vlakove i s njih. Dizalice su proizvedene u Irskoj, u tamošnjim pogonima poznatog svjetskog proizvođača Liebherr, a u Rijeku dolaze u dijelovima, u ovoj prvoj isporuci za pet cijelih dizalica te djelomično za njih još deset. Drugi dio isporuke RTG i RMG dizalica u Rijeka Gatewayu očekuju sredinom ovog mjeseca, dok bi prva dva kontejnerska STS mosta (Ship to Shore Container Cranes), za prekrcaj kontejnera između broda i operativne obale, na terminal trebala stići u prvoj polovici listopada. Sve će dizalice biti u prepoznatljivoj plavoj boji, a sastavljanje RTG i RMG dizalica iz prve isporuke potrajat će, prema informacijama iz Rijeka Gatewaya, oko mjesec i pol dana. (Izvor: Novi List, Marinko Glavan: Stižu prve dizalice..., 03. kolovoz 2024)
2024. 29. Kolovoz HNK "RIJEKA" je doživjela potop u Ljubljani od NK "OLIMPIJE" i debaklom završili put po Europi. Treći put ispali su korak do cilja, skupine Konferencijske lige. Odigrali su katastrofalnih, sramotnih prvih 45 minuta, u kojima su inkasirali četiri gola. Bila je to utakmica koja će ostati upisana kao jedna od najsramotnijih u povijesti kluba. Bijeli su šokirani već u drugoj minuti, točnije poslije minutu i 22 sekunde igre. U 12. minuti već je bilo – 2:0. Utakmica je završila sa Sramotnih 5:0. Nakon Riječkih 1:1, ukupni rezultat je bio 6:1. Ono što se događalo od 60. minute bilo je još sramotnije. Krenulo je s bakljadom Armade, a završilo divljaštvom, razbijanjem stolica i gađanjem policije. Gostujuću tribinu morali su isprazniti. Prekid je trajao pola sata. Rijeku tako uz težak poraz kojim će završiti svoje sudjelovanje u eurokupovima ove sezone očekuje i visoka financijska kazna UEFA-e.
2024. 12. Rujna radi velikog nevremena odgođeno otvaranje druge cijevi tunela Učka. Predviđa se da će svečanost otvorenja biti prebačena na sutrašnji dan, petak 13. Rujna.
2024. 13. Rujna Otvorena druga cijev tunela Učka. Ceremonija otvaranja je započela državnom himnom u izvedbi Radojke Šverko. Šverko je izvela i glazbeni broj "Ljubim te do bola" uz prelet Krila Oluje. Violončelistica Ana Rucner također je glazbeno pratila svečanost, a izvela je i numere "Krasna zemljo, Istro mila" i "Zavičaju tebi". A nakon otvaranja slijedio je kulturno-umjetnički program, iz novootvorene cijevi, među ostalima, izašle su plesne i folklorne skupine, Halubajski zvončari, provezli su se automobili iz Liburnija classic kluba Opatija, a sve je završilo vatrometom. Na otvaranju su govorili predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjetnik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, generalni direktor Bina Istre Dario Silić te čelnici Istarske i Primorsko-goranske županije. Tunel podrazumijeva izgradnju nove cijevi tunela Učka ukupne dužine 5,6 km, koja ima 24 poprečna tunela na svakih 250 metara, od kojih 12 pješačkih i 12 za vozila, što ukupno čini 6,5 kilometara tunela i čini ga sa spojnim tunelima najduljim podzemnim iskopom u Hrvatskoj. Bilo je tu puno izazova. Jako loša geologija, puno lošija nego u postojećoj cijevi, miniranje pod prometom, 1,3 milijuna tona iskopa koju je trebalo deponirati i riješiti. Utrošeno je preko 6000 tona čelika. Radovi su trajali tri godine. U probijanju druge cijevi jedan od najizazovnijih trenutaka bilo je miniranje. Utrošeno je više od tisuću tona tekućeg eksploziva, a jedan od većih izazova bilo je više od 30 jama i pukotina na koje su radnici naišli probijajući drugu cijev. Tijekom proboja druge nove cijevi tunela iskopano je 1,2 milijuna tona stijena i drugog materijala. Nakon otvorenja prometovat će se kroz obje cijevi deset dana, a potom slijedi zatvaranje stare cijevi koja kreće u rekonstrukciju. Paralelno s radovima na Tunelu Učka zatvorena je financijska konstrukcija i započeti su radovi na dionici autoceste od deset kilometara koja će spojiti Učku i Matulje. Ta dionica, zajedno s dupliranjem mosta Mirna i vijadukta Limska draga, dodatno će poboljšati prometnu povezanost Istre s ostatkom Hrvatske. Planirani završetak radova je unutar tri godine, što će omogućiti putovanje od Pule do Zagreba za dva i pol sata, bez zaustavljanja.
2024. 11. Listopad vodećom dalmatinskom maloprodajnom lancu "Tommy" odobreno je preuzimanje riječke  "Brodokomerc Nove", primjedbi nije bilo. Preuzimanjem "Brodokomerc Nove" vidljiva je namjera lanca trgovina "Tommy" u smjeru daljnjeg jačanja svoje pozicije na području Primorsko-goranske županije i ulazak u segment manjih formata maloprodaje, čime se dodatno jača konkurentski pritisak na vodeće tržišne takmace kako na području PGŽ, tako i promatrano na nacionalnoj razini Republike Hrvatske. Tommy značajnim investicijama planira revitalizirati "Brodokomerc Novu", a samo u Rijeci su 33 prodajna mjesta. Iz Korporativnih komunikacija "Tommyja" ističu kako je ovo preuzimanje "Brodokomerc Nove" za njih strateški važna akvizicija koju će integrirati u svoj poslovni sustav. Vrijednost transakcije je oko 7,5 milijuna eura. Na slici desno supermarket Brodokomerca na Donjoj Vežici, klikni za veću rezoluciju.
2024. 16. Listopad Prvi paviljon na glavnoj riječkoj tržnici na idućih 20 godina izlicitirala je riječka tvrtka Parve d.o.o, koja je za taj prostor od ukupno 943 kvadratna metra spremna plaćati mjesečnu najamninu od 15.276,60 eura, plus PDV. S ponuđenih 16,20 eura po četvornom metru direktor i jedan od suvlasnika ove tvrtke Matija Blažević, pobijedio je u pripetavanju Damira Čargonju Čarlija koji mu je, s tvrtkom Novi turizam bio jedini konkurent na licitaciji za taj prostor. U roku od 15 dana trebao bi biti potpisan ugovor o zakupu, a sama predaja u posjed prostora Paviljona I i početak plaćanja zakupnine javnim je natječajem definirano da će se provesti najkasnije za šest mjeseci. U 15 iskličnih krugova Parve d.o.o je "pobijedio" Damira Čarlija Čargonju i njegovu tvrtku Novi turizam, koji su odustali nakon ponuđenih 16 eura za četvorni metar Paviljona I. Treća tvrtka koja se prijavila za licitaciju bila je Plejada projekt j.d.o.o, no tročlano Povjerenstvo Rijeka plusa odlučilo je da njihova prijava nije uredna odnosno da ne sadrži sve tražene dokumente. (Novi List)
2024. 18. Listopad U KBC-u Rijeka pušten je u rad prvi od tri linearna akceleratora iz ciklusa obnove radioterapijske opreme u KBC-u Rijeka u vrijednosti od više od 3 milijuna eura osiguranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Za onkološke pacijente to znači dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu skrb sukladno Nacionalnom strateškom okviru borbe protiv raka, za djelatnike bolje uvjete rada i veće zadovoljstvo kao rezultat boljih ishoda liječenja pacijenata. Pored svih standardnih opcija ove kategorije medicinske opreme, prvi novi linearni akcelerator u KBC-u Rijeka sadrži i stereotaksijsku radioterapiju (SBRT) s priborom te osigurava izrazito preciznu, slikovno vođenu terapiju zračenjem najnovije generacije za liječenje tumora i lezija u različitim dijelovima tijela.

Linearni akcelerator smješten je u novoizgrađenom prostoru, tzv. bunkeru, koji je projektiran i izgrađen u ekstenziji prostora Klinike za tumore KBC-a Rijeka. To je prvi od tri linearna akceleratora iz ciklusa obnove radioterapijske opreme u KBC-u Rijeka koji je u tijeku i koji osim iznimno velike materijalne vrijednosti donosi i mjerljive nove funkcionalne iskorake. Cijela investicija financirana iz NPOO-a u KBC Rijeka je više od 12 milijuna eura osiguranih bespovratnih europskih sredstava, a uključuje: 3 nova linearna akceleratora i CT simulator, komplet dozimetrijske opreme i 4 kompleta fiksacijske opreme.
2024. 30. listopad – 2. studeni na Europskom prvenstvu za boćarice i mješovitu štafetu, riječanka Nives Jelovica treći je put osvojila europsko zlato, klasičnom pojedinačnom i parovima dodala je zlato u disciplini bližanje i izbijanje u krug. Bilo je to jedino hrvatsko zlato na prvenstvu. U polufinalu Nives je s tijesnih 17:16 pobijedila Milicu Kolundžija iz Srbije, uzvrativši za poraz u finalu prošlog EP-a prije dvije godine u Ljubljani. U finalu je Nives s najboljim rezultatom prvenstva s uvjerljivih 26:16 svladala Slovenku Polonu Premru. Nives je 1998. godine prvi put stala na jog i bacila boću, a prvu medalju na velikim natjecanjima osvojila već na premijeri 2000. godine, i to zlato u krugu u Francuskoj. U tih 26 godina Nives je triput bila svjetska prvakinja, triput se penjala na vrh postolja na europskim prvenstvima, dok doma ima čak 51 državnu krunu. Ima zlato sa Svjetskih igara 2022. iz američkog Birminghama u preciznom izbijanju, bila je klupska prvakinja Europe, državne ekipne krune uglavnom su osvajale ekipe u kojima je igrala, zlatna na Mediteranskim igrama u paru. Riječanka Nives Jelovica najtrofejnija je hrvatska boćarica.
2024. 20. Studeni Riječki Muzej računala "Peek&Poke" je u New Yorku osvojio "Anthem Awards", brončanu nagradu u kategoriji Obrazovanje, umjetnost i kultura za serijal kratkih priča iz domene tehnološke fantastike "Alternativna stvarnost: računalna povijest oko 1890. godine". Naime, "Peek&Poke" je ljetos objavio zanimljiv serijal kratkih priča iz domene tehnološke fantastike. Radi se o serijalu "Alternativna stvarnost: računalna povijest oko 1890. godine" koji je realiziran uz pomoć stvaralačke moći umjetne inteligencije, ali kojom upravljaju maštoviti kreativci. Nagradu su zaslužili za "najbolju, najinovativniju ili najučinkovitiju upotrebu umjetne inteligencije i/ili strojnog učenja za podizanje svijesti o programu ili projektu obrazovanja, umjetnosti i kulture".

2024. 13. Prosinca Nakon bronce iz New Yorka riječki muzej računala "Peek&Poke" osvojio je i srebro u Parizu, na "Epica Awards" za serijal kratkih priča iz domene tehnološke fantastike "Alternativna stvarnost: računalna povijest oko 1890. godine". Riječ je o globalnoj kreativnoj nagradi, utemeljenoj 1987. godine koju dodjeljuje žiri sastavljen od pisaca i novinara. Osnivači Epica Awards sebe opisuju kao "tragače za epskim djelom", a nagrađeni projekt riječkog Peek&Pokea doista se može opisati u tim okvirima.

Natrag na vrh stranice