Auer Nada
Rođena: Beč (Zagreb ??), 5. srpanj 1908.
Umrla: Rijeka, 6. srpanj 1987.
Suprug: König oo1928.
Rebba
Javno dostupni biografski izvori ne daju potvrđene podatke da li je Nada Auer imala djecu, niti tko su bili njezini roditelji.
Operna pjevačica čije je pjevanje opisano kao profinjeno muzikalno i scenski uvjerljivo, s izraženim temperamentom i sposobnošću uživljavanja u likove. Njezina karijera pokazuje zanimljiv prijelaz od rano afirmiranog klavirskog čuda od djeteta, preko operetne primadone, do zrele operne mezzosopranistice.
Njezino rano umjetničko ime Auer-König potvrđuje brak s mužem prezimena König oko 1928., dok kasniji oblik Auer-Rebba upućuje na kasniji brak; međutim, ni ime jednog ni drugog supruga nije javno dokumentirano. Ali postoji i podatak da je imala i supruga prezimenom König i da su se oženili 1928. godine. Naime, oko 1928. Nada Auer se pojavljuje pod imenom Nada Auer-König (ponekad zapisano i Auer-Koeing), što upućuje na brak s mužem prezimena König. To znači da je Rebba vjerojatno bilo prezime iz kasnijeg braka, a ne prvog: hrvatski leksikoni je navode kao "udanu Rebbu", dok diskografski zapisi iz 1920-ih i 1930-ih koriste oblik Auer-König. Ipak, ime njezina supruga Königa i dalje nije potvrđeno u javno dostupnim biografijama — samo prezime se može pouzdano povezati s njezinim umjetničkim imenom tog razdoblja.
Dostupni biografski izvori samo navode da je Nada Auer bila udana Rebba — dakle da je prezime Rebba nosila po braku — ali ne navode suprugovo ime ni životopisne podatke. Postoji indicija da je u riječkom javnom životu djelovao Mijo
Rebba, no izvor ga spominje izdvajeno, u kontekstu bridža, i ne potvrđuje da je bio njezin suprug. Stoga bi najtočniji odgovor bio: suprug je nosio prezime Rebba, ali njegovo ime u standardnim biografijama nije navedeno.
Već sa 7 godina, 1915. počinje učiti svirati klavir.
Već 1916. nastupa u Zagrebu koncertom za klavir i orkestar u C-duru Wolfganga Amadeusa Mozarta u produkciji Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda u Zagrebu, kada svira solističku dionicu.
1918. nastupa u Pragu s Praškim filharmoničarima.
Karijeru i školovanje nastavlja 1920. na bečkoj Muzičkoj akademiji kod glasovitog austrijskog pijanista moravskog podrijetla Paula Weingartena (1886-1948), a od 1922. do 1924. u klasi E. Riemanna.
Nakon povratka u Zagreb studirala je pjevanje kod Nade Eder-Bertić. Ugledni zagrebački skladatelj i glazbeni kritičar Žiga Hirschler napisao je u Jutarnjem listu 22. prosinca članak s naslovom Grofica Marica. Gostovanje Nade Auer. Hiršler piše da se 1924. mlada pijanistica vratila sa svojih inozemnih studija, ostavila tipke i prihvatila pjevanja.
U HNK-u u Zagrebu bila je angažirana od 1927. do 1929. i od 1932. do 1934. kao operetna primadona.
U prosincu 1927. debitira u Narodnom kazalištu u Zagrebu na pozornici u Tuškancu u ulozi grofice Marice u istoimenoj opereti Emmericha Kálmána.
1934. prestaje s operetnom karijerom.
1942. studira pjevanje kod velike hrvatske umjetnice Ančice Mitrović usmjeravajući se usavršavanju mezzosopranskog opernog repertoara.

1947. dolazi u novoosnovanu Operu Narodnog kazalište na Rijeci kao prvi mezzosopran riječke Opere. Do umirovljenja 1961. bila je članica Narodnog kazališta "Ivana plemenitog Zajca" u Rijeci.
Kao mezzosopran pjevala je, među ostalim, Charlotte u Wertheru, Marinu u Borisu Godunovu, Amneris u Aidi, Azucenu u Trubaduru, Carmen, Dalilu u Samsonu i Dalili i Ortrudu u Lohengrinu.
Iz njezina "königovskog" razdoblja sačuvane su uglavnom šelak ploče od 78 okretaja, snimljene krajem 1920-ih i tijekom 1930-ih, a dio je kasnije digitalno objavljen na kompilaciji "Zlatne melodije 30-tih godina". Originali su vjerojatno bili šelak 78 rpm ploče, među kojima se posebno spominje Edisonova test-ploča; takve su ploče bile standardni medij za komercijalne snimke tog vremena. Kasnije su neke snimke uvrštene u Croatia Recordsinu kompilaciju Zlatne melodije 30-tih godina, pa su danas dostupne i kao digitalni zapisi. Neki njeni zapisi nestandardno su indeksirani ili su naslovi zapisani različito (König, Koeing, Auer-König).
Tu postoje njene snimke:
- "Bajna je noć" — najjasnije dokumentirana snimka; na ploči je navedena kao izvedba Nade Auer-König, uz Vlahu Paljetka i Anatola (Antala) Manoševskog. Traje oko 2 minute i 44 sekunde.
- "Ljubavna pjesma Poganina / Minaret" — Edisonova test-ploča od 10 inča, 78 okretaja, na kojoj sudjeluju Nada Auer-König, Vlaho Paljetak i Anatol Manoševski.
- "Peharček moj" — povezana je s njezinim imenom u digitalnim katalozima i modernim streaminzima, uz pjesmu "Bajna je noć".
- "Nocturno Velegrada" / "Španjolski Slavuj" - Vlaho Paljetak / N. Auer
- "Vojvotkinja Od Chicaga Ti Prerije Si Cvijet" / "L'ultima Serenata di Pierrot" - N. Auer* / V. Paljetak
- "Mali Ženski Stvor Trebaš Kraj Sebe" / "Tisuć Krasnih Ruža" - Robert Gilbert, Ralph Benatzky
Nisam pronašao javno objavljen, pouzdan podatak o tome na kojem je groblju Nada Auer pokopana. Zna se samo da je umrla u Rijeci 6. srpnja 1987., pa je najvjerojatnije pokopana na jednom od riječkih gradskih groblja, ali ni jedno biografski izvješće to ne potvrđuje.
Kreirao: SEAS
Izvori:
- Marija Barbieri, OPERA.hr, 2017.
- Hrvatski biografski leksikon, AUER, Nada
- Hrvatska enciklopedija, Auer-Rebba, Nada
- Discogs, Nada Auer-König



