Eckert Rudolf

Rođen: Travnik, 27. veljača 1889.
Umro: Rijeka, 12. ožujak 1915.

Novinar, publicist i pravnik. Dr. Rudolf Eckert je pripadao vrhu hrvatskoga sveučilišnog katoličkog pokreta koji je u otporu liberalizmu, materijalizmu i evolucionizmu te austrijskoj i ugarskoj politici nastojao u katoličanstvu i novoj socijalnoj politici pronaći hrvatske vrijednosti i sačuvati osobitosti hrvatskog društva i čovjeka, čovjek izvanrednih intelektualnih i moralnih kvaliteta, uzor vjernika, rodoljuba i javnog radnika.

Osnovno školovanje završio je u Travniku i Stocu, maturirao 1907. u sarajevskoj gimnaziji, a studij prava u Pragu i Zagrebu, gdje stjče doktorat na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1912. godine.
Studij socijalnih znanosti završava u Miinchenu i Louvainu, što je Eckerta učinio najobrazovanijim i praktički najzauzetijim promicateljem postignuća slovenskih, njemačkih i belgijskih (flamanskih) kršćanskih socijala.

Među osobama koje su utjecale na Eckertovo vjersko i kulturno oblikovanje, osim osoba iz njegovog obiteljskog kruga i kruga katolika laika u kojem se kretao (Petra Rogulje, Petra Grgeča, Milka Kelovića i dr.), tu su bili dijecezanski svećenici i redovnici isusovci Vrhbosanske nadbiskupije, idejni začetnik Hrvatskog Katoličkog Pokreta, krčki biskup Antun Mahnić (1850.- 1920.), te osobe iz riječkog kruga HKP-a, okupljene oko kapucinskog provincijala Bernardina Škrivanića (1855.-1932.) i tiskare u riječkom kapucinskom samostanu.

1909. s Velimir Deželićem ml. i M. Kelovićem pokreće list katoličke omladine "Luč", u kome je urednik društva, a iste je godine postao je i predsjednik omladinskog katoličkog društva "Domagoj".

U rujnu 1909. šesnaest hrvatskih sveučilištaraca – među njima Petar Rogulja, Rudolf Eckert, Velimir Deželić mlađi, putuju u Sloveniju, kao gosti slovenskog sociologa i političara dr. Janeza Kreka, pod čijim se utjecajem oduševljavaju za socijalni rad u narodu.
Posjećuju i Njemačku i Belgiju da bi upoznao društvene programe lijevo orijentiranih katolika.

Prvih godina 20. stoljeća osnovan je Hrvatski katolički pokret koji je organizirano djelovanje katoličkih laičkih udruga i inicijativa, a cilj im je bio duhovna i intelektualna izobrazba mladih, širenje prosvjete u pučanstvu, borba za socijalnu pravdu i pravednije društvo prožeto kršćanskim vrjednotama. Začetnik mu je bio krčki biskup Anton Mahnič.
Žarište pokreta u Rijeci je bilo u riječkom kapucinskom samostanu, kojim je tada upravljao Bernardin Nikola Škrivanić (1855.-1932.), podrijetlom iz Omiša. On je u samostanskom krugu utemeljio tiskaru i s književnikom Milanom Pavelićem (1879.-1939.) pokrenuo "Riječke novine" (1912.-1914.), prvi hrvatski katolički dnevni list s velikim vjerskim i političkim utjecajem. Eckert je bio jedan od urednika. Uredništvo se nalazilo u Ulici Franje Deaka 2, u sklopu kapucinskog samostana na Žabici. Bio je to prvi hrvatski katolički dnevnik velikog formata i dostigao je tiražu od 10.000 primjeraka, te je bio drugi najtiražniji dnevni list na hrvatskom jeziku u Hrvatskoj, odmah poslije "Novog lista".

Kad su u kolovozu 1914. odlukom vlasti "Riječke novine" obustavljene zbog naglašene hrvatske orijentacije, Eckert ih sa suradnicima premješta u Zagreb gdje nastavljaju redovito izlaziti pod nazivom "Novine" i njegovim glavnim uredništvom.
"Riječkim novinama" je bio urednik od 1912. do 1914. godine. "Riječke novine" su iskazivale političko stajalište Hrvatskog katoličkog pokreta koje je simpatiziralo ideju "narodnog jedinstva Hrvata, Slovenaca i Srba", ali je ujedinjenje trebalo biti u okviru Austro-Ugarske Monarhije, a to je list objavio još u prvim brojevima.
Naime, krajem 1912. objavili su "prvi politički", ali ne i političko-stranački "programni članak Hrvatskoga Katoličkog Pokreta". U njemu je izneseno stajalište "narodnog jedinstva Slovenaca, Hrvata i Srba". Iako taj "politički programni članak" nije imao nikakvu stranačku boju, neki su simpatizeri "Riječkih Novina" zaključili da je HKP "stupio u aktivnu politiku, kao neovisna i posebna grupa". 
Sukladno tome su i izvješćivale o Balkanskim ratovima, odnosno sa žarom su slavili i veličali srpske pobjede u tom ratu, jer su smatrali da je to ujedno i hrvatski uspjeh. Nakon što su velikosrbi organizirali ubojstvo prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, veličanje Srba u tisku je postala nepoželjna i opasna stvar. Objavom rata 1914. je riječko državno odvjetništvoodlukom zabranilo izlaženje ovog lista te je tako ovaj dnevnik prestao izlaziti.

1913. postaje član Hrvatskog katoličkog seniorata, čime je i formalno pripao vrhu hrvatskog katoličkog pokreta, gdje ostvaruje bližu suradnju s biskupom Antunom Mahnićem (1850.-1920.), rodom Slovenac, koji je 1903. pokrenuo HKP. U krugu seniorata Eckert je smatran budućim liderom HKP-a, ali su to onemogućile njegova teška bolest i prerana smrt.

Potkraj 1914. je uvojačen, ali zbog slaba zdravlja traži premještaj u Rijeku, gdje se razbolio i umro od leukemije. Eckert je imao 26 godina kad je umro - dakle vrlo mlad je postigao doktorat.
Petar Grgec je htio napisati opširnu biografiju Rudolfa Eckerta i u tu je svrhu sakupio mnogo materijala, no čitav jedan sanduk Eckertovih i Roguljinih rukopisa bio je uništen kad su komunisti uhapsili Grgeca i knjigovežu Jerolima Malinara.

Umro je 12. travnja 1915. Pokopan je 14. ožujka najprije na groblju Kozala, a 7. srpnja njegovi su posmrtni ostaci prenijeti na groblje Trsat, gdje je pokopan u blizini kapelice Sv. Mihovila, polje G-II-41.

 

Na stražnjoj strani spomenika piše:

27. I 1889. Travnik
12. III 1915 Rijeka
Mrtvi ostanci preneseni na Trsat
7. VIII 1935.
PUM

(PUM - Počivao U Miru)

 

 

 

Kreirali: - Nenad Labus
          - SEAS          

Izvori:

• Informativna Katolička Agencija, 100. godišnjica smrti dr. Rudolfa Eckerta, 12.03.2015.
• LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA, ECKERT, Rudolf
• Facebook, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka
• laudato.hr, 100. obljetnica smrti novinara i publicista dr. Rudolfa Eckerta, Autor: IKA/Laudato/M.P. Photo: IKA četvrtak, 12. ožujka 2015.

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice