Rijeka, Croatia
Loading





riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Fabrio, Nedjeljko

Nedjeljko FabrioRođen: Split, 14. studenog 1937.
Umro: Rijeka, 04. kolovoza 2018.,

Roditelji: Ivan i Lina
Supruga: Nevenka
Djeca: Ariela
Unuke: Sara, Nora

Hrvatski prevoditelj, romanopisac, prozaik, dramatičar i esejist Nedjeljko Fabrio rođen je u Splitu 14. studenog 1937. od majke Line i oca Ivana koji je bio inženjer brodogradnje. Roditelji njegove majke bili su Talijani koji su u 19. stoljeću brodom iz Puglie došli u Split.
U Rijeku se doselio 1947. kao desetogodišnjak, gdje je otac, stručnjak za vađenje brodova, zajedno sa gotovo tri tisuće stručnjaka, od brodograđevnih inženjera do graditelja luka i pomoraca, bilo dekretom premješteno u Rijeku.

Rođenjem Splićanin, Nedjeljko Fabrio od djetinjstva je bio duboko ukorijenjen u Rijeku čiju je turbulentnu prošlost, kroz prikaz ljudskih i obiteljskih sudbina, obradio u svojim djelima, posebno u romanu "Vježbanje života", zbog kojeg ga se smatra jednim od začetnika manirističkog novopovijesnog romana u Hrvatskoj.

Nedjeljko FabrioŠkolovao se u Rijeci gdje je pohađao osmogodišnju školu. Nakon osnovne škole upisao je "Prvu riječku hrvatsku gimnaziju". Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu gdje je 1961. godine diplomirao talijanski jezik i književnost i Hrvatski jezik i južnoslavensku književnost. Do svoje 20-te godine živio je u Rijeci, ali je često putovao s ocem koji je imao međunarodnu propusnicu.
U svojoj je mladosti bio svjedokom bijega talijana od komunističkog uređenja što ga je i nagnalo na pisanje - kaotične slike posljeratne Rijeke i egzodus talijanskog stanovništva pred komunistima.

Nedjeljko FabrioGodine 1970. u Rijeci se je uz "Domete" pojavio još jedan časopis, mjesečnik, novinski koncipiran, pod programskim naslovom "Kamov", kojega je glavni urednik bio Nedjeljko Fabrio, koji je promicao "kulturnu kroatizaciju Hrvatske", što je Fabrio skupo platio. Morao je napustiti Rijeku. Kao što se vidi, rana faza "Dometa" i "Kamova" bile su pojave vezane uz hrvatsko proljeće, pa su oba nestala pod naletom političke sječe 1971.
Isto kao što je i Viktor Car Emin bio prognan od strane Talijana, zbog kojih je prisilno morao živjeti na Sušaku, i Fabrio je zbog hrvatstva na svojoj koži osjetio prognanstvo iz Rijeke. Otišao je u Zagreb. U Zagrebu se zaposlio kao urednik na televiziji i dramaturg na Dramskom programu Televizije gdje je radio od 1971. do 1995., a nakon toga kao dramaturg na Radio-Zagrebu od 1995. do 1996.
Sudjelovao je u studentskom pokretu za vrijeme Hrvatskog proljeća i to razdoblje je smatrao najljepšim danima svoje mladosti.

Nedjeljko Fabrio, Vježbanje ŽivotaAutor je brojnih eseja, pripovijesti, romana i drama. U Rijeci su mu postavljene gotovo sve drame, a teatarski vrhunac je doživio 1989. kad je roman "Vježbanje života" postavljen na scenu riječkoga HNK gdje je doživio ovacije. Bio je predavač u Narodnom sveučilištu, dramaturg u HNK "Ivana Zajca" – Rijeka, urednik u Dramskom programu Televizije, profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu do umirovljenja 2004, redovni član HAZU od 1997. i dopredsjednik MH u Zagrebu, predsjednik DHK u periodu od 1989 do 1995., član Društva hrvatskih književnih prevoditelja, kazališnih kritičara i teatrologa. Redovni sudionik Jadranskih književnih susreta. Sebe je smatrao "riječkim piscem u egzilu".

Prvu knjigu, zbirku novela "Partite za prozu" objavljuje 1966. godine, a slijede "Labilni položaj", te 1990. objavljuje zapažene romane "Vježbanje života", "Berenikina kosa" i "Triemeron" koji čine Fabrijevu tzv. "Jadransku trilogiju". Uskoro nakon objave romana "Vježbanje života", Riječko kazalište, u dramatizaciji Darka Gašparovića i u režiji Georgija Para, izvodi dramatizaciju tog djela, podnaslovljenog kao "dramska kronisterija", u kojem Fabrio opisuje zbivanja u Rijeci u vremenskom rasponu od gotovo stotinu i pedeset godina (1800.- 1956.) i hrvatsko-talijanske odnose u Rijeci i Istri. Bila je to jedna od najhvaljenijh i najgledanijih predstava ikada na daskama riječkog HNK ovjenčana brojnim nagradama i priznanjima. Praizvedena je 28. veljače 1990. godine, a do 1996. odigrana je čak 85 puta, uvijek pred punim gledalištem. Poslije nje isti su autori priredili roman "Berenikina kosa".
U riječkom Kazalištu su postavljene i dvije od najvažnijih Fabrijevih drama, "Reformatori" 1968 i "Čujete li svinje kako rokću u ljetnikovcu naših gospara?" 1970. godine.

Nedjeljko Fabrio na premjeri filma "Fabrio"Od ostalih djela ne treba zaboraviti na: "Magnificat", "Odora Talije", "Ruža vjetrova" i "Labilni položaj".
Adaptirao je sedam epizoda "Lovrakovih Prijatelja", TV dramu A. Cesarca "Sudite me" te deset priča i legendi V. Nazora.
S J. Vrkićem koautor šest nastavaka serija "Svjetionik" (1979), a s D. Jelčićem "Poglavlja iz života" Augusta Šenoe (1981).
Urednik je igranih TV serija "Kiklop" i "Zagrljaj" po djelima R. Marinkovića (obje u režiji A. Vrdoljaka), "Gruntovčani" M. Kerstnera i K. Golika, "Velo misto" M. Smoje i D. Marušića te TV drame "Bijeg" M. Cihlara Nehajeva.
Za TV Zagreb snimljena je TV prilagodba (redatelj B. Ivanda) kazališne adaptacije njegova romana "Vježbanje života".

Napisao je i prvi roman o Domovinskom ratu, "Smrt Vronskog", koji su neki, poput pisca Miljenka Jergovića, dočekali na nož, a drugi ga proglasili kapitalnim djelom.
Posljednje Fabrijevo kazališno djelo je libreto za balet "Maestro", inspiriran životom i djelom kompozitora Borisa Papandopula, a Nedjeljko Fabriopraizveden u zagrebačkom HNK 2006. godine.
Uz to, "Jadranska trilogija" mu je prevedena na talijanski njemački i mađarski jezik.

Za svoj rad Nedjeljko Fabrio dobio je mnoge nagrade među kojima su i "Ksaver Šandor Đalski", "Miroslav Krleža", "Vladimir Nazor" i Nagrada za životno djelo grada Rijeke te međunarodne "Bethlen Gábor Alapítvány" u Budimpešti za promicanje suživota u Europi, Herderovu nagradu u Beču i "Stella solidarieta Italiana" u Rimu. Pišući o Rijeci, gradu koji se u 19. i 20. stoljeću nalazio u sedam država i pod utjecajem slavenske, romanske, germanske i ugarske kulture, nudio je temu koju i Europa prepoznaje. Dobitnik je Godišnje nagrade grada Rijeke 1967., 1969. i Nagrada za životno djelo grada Rijeke 2007. za izniman doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa Grada.

Akademik Nedjeljko Fabrio preminuo je u svojem domu u Rijeci, nakon duge bolesti, u 81. godini života. Pokopan je na groblju Kozala, niše 26-1851.

Nedjeljko Fabrio, grob na groblju Kozala

 

Objavljena djela:

Eseji:

 

Romani:

 

Knjiga glazbene kritike:

 

Drame:

 

Novelističke zbirke:

 

Prijevodi s talijanskog jezika:

 

Izvedena djela:

 

Karijera:

 

Nagrade:

Domaće nagrade:

Međunarodne nagrade:

 

"Jer je sjećanje sve, a godine ne znače ništa…"
-Nedjeljko Fabrio

"Ali tko da se tome čudi kad su godine u životu čovjekovu kao maslačak! Začas ih otpuhneš na desetke! A što među prstima ostane, ožiljci su i opekotine Povijesti."
-Nedjeljko Fabrio

 

Kreirao: SEAS

 

Izvor:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice