Jurišić Nikola (Nikola barun Jurišić od Kisega, Miklós Jurisics)
Rođen: Senj, oko 1490.
Umro: Kiseg, 1545.
Supruga: ?? iz roda Držića
Djeca: Nikola
Hrvatski plemić, vojskovođa i diplomat, rodom Senjan, vrhovni zapovjednik postrojbi Ferdinanda Habsburškog i slavni junak u borbama s Turcima. Svojim junaštvom Jurišić se je proslavio god. 1532., kad je sa manje od 1000 Hrvata obranio Kiseg i tako zaustavio 240 000 Sulejmanovih vojnika na njihovom vojnom pohodu za Beč.
Za germanofone Austrijance bio je Slaven, za Mađare također, a za Hrvate i njima susjedne Slavene bio je "iseljenik", iako njegova bista danas krasi jedan od glavnih zagrebačkih parkova. Riječ je o zagrebačkome parku Zrinjevac, a Jurišićeva bista nalazi se na južnome dijelu, okrenuta prema zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bistu je izradio brački kipar Ivan Rendić, a na Zrinjevac je postavljena 1886. godine. Ispod biste stoji natpis "Nikola Jurišić, branitelj Kisega god. 1532". U samom centru Zagreba imenovana je ulica po Nikoli Jurišiću.
Mađari su po Nikoli Jurišiću nazvali dvorac i trg u Kisegu.
Nikola (Mikulica) Jurišić rođen je godine 1490. u Senju. Zna se i da je podrijetlom iz plemićke obitelji čiji je grb prikazivao vranu i škorpiona.
Podrijetlo njegove obitelji nije jasno, prema jednima roditelji su mu Senjani, prema drugima su mu iz Like, a prema trećima iz okolice Zadra te su u Senj došli bježeći pred Osmanlijama.
Govorio je hrvatski i njemački jezik, ali je znao pisati jedino hrvatskom ćirilicom. Njemački nije znao ni čitati ni pisati, iako ga je tečno govorio, što se može zaključiti s obzirom na mnoga pisma koje je na njemačkome diktirao svojim pisarima.
Posvetio se je vojničkoj službi te je već god. 1522. bio u službi kod nadvojvode Ferdinanda, koji je već tada držao svoje posade u nekim gradovima na Krajini. Svagdje se je pokazao kao uman vojskovođa i junak.
Žena mu je bila iz obitelji Držić. Imali su sina Nikolu. Pošto Nikola nije imao potomaka, s njim je izumro njegov rod.
Za vjernu službu Jurišić je od Ferdinanda dobio cijeli niz časti.
Bio je i upravitelj imanja pokojnog kneza Bernardina Frankopana i štitnikom njegove unučadi.
20. Ožujka 1528. postao je riječki kapetan i tu je dužnost obavljao do 1530. i član njezina izaslanstva na Cetinskom saboru (1526/27). U isto je vrijeme dobio na uživanje Postojnu i Novigrad Istarski.
Godine 1530. putovao je s grofom Lambergom i bilježnikom Benkom Kuripešićem kao carev poslanik u Carigrad k sultanu Sulejmanu II. Veličanstvenom gdje je održao govor na hrvatskom jeziku.
Proslavio se obranom grada Kisega (mađ. Kőszeg, njem. Güns), koji leži s mađarske strane današnje austrijsko-mađarske granice. Upravo se ondje Jurišić 1532. godine s manje od 1000 vojnika, od čega svega nekolicine profesionalnih, suprotstavio osmanskoj vojsci od skoro 250 000 vojnika. Zahvaljujući njemu, nakon tri tjedna borbe, 30. kolovoza 1532. razočarani Sulejman I. je sa svojom iscrpljenom vojskom napustio opsadu grada s izgovorom kako velikodušno daruje Jurišiću grad Kiseg. Sljedećih 150 godina nisu pokušali napasti Sveto Rimsko Carstvo, koje je ležalo u samome srcu Europe.
Sam Nikola Jurišić, nakon bitke, napisao je Ferdinandu kasnije: "Moj puščani prah bio je već posve potrošen; što je od mojih ljudi ostalo na životu, već je svu volju izgubilo, te se ne bi mogao ni jedan sat više braniti".
Nikolu je zbog zasluga car i kralj nagradio barunskom titulom i vlašću nad Kőszegom.
U srpnju 1543. zamolio je Ferdinanda da ga, zbog lošeg zdravlja, oslobodi dužnosti, tj. upravljanja Kranjskom.
Nažalost malo je toga poznato o njegovom životu, osim nekoliko dobro dokumentiranih epizoda. Malo se zna o njemu u godinama nakon bitke kod Kisega niti gdje je točno, kada i od čega umro. Pretpostavlja se da je umro 1543./1544. pošto je 1543., tražio razrješenje dužnosti zbog bolesti. Kad je umro i gdje je pokopan, ne zna se.
VOJNE DUŽNOSTI:
- 1519. – 1521. - vojnik na kranjsko-hrvatskoj granici
- 1521. – 1526. - član osoblja grofa Nikole od Salma (zapovjednika obrane)
- 1522. - spominje se kao kapetan obrane Senja, Klisa, Knina, Skradina, Like i još nekih mjesta
- 1526. – 1529. - zapovjednik obrane habsburške granice
- 1528. – 1531. - kapetan Rijeke i član njezina izaslanstva na Cetinskom saboru (1526/27)
- 1529. – 1531. - diplomat na dvije misije upućene sultanu Sulejmanu
- 1532. - imenovan zapovjednikom Kisega
- 1533. - imenovan barunom Kisega
- 1537. – 1540. - glavni zapovjednik svih habsburških austrijskih postrojbi
- 1538. – 1540. - diplomat na još jednoj (trećoj) misiji upućenoj sultanu Sulejmanu
- 1538. – 1543. - upravitelj Kranjske[14]
Kreirao: SEAS
Izvor:
- HISTORIJSKI ZBORNIK, Danilo Klen: STOLJEĆE I POL PRILIKA I NEPRILIKA U RIJECI I OKO NJE (1465—1627))
- Ante Sekulić: Senjanin Nikola Jurišić i obrana Kisega, Senj, zb. 17, str. 15-24
- dr. sc. Henry Delfiner: Nikola Jurišić, 1490 – 1543, vojnik diplomat