Kobler, Ivan Giovanni
Rođen: 22. kolovoza 1811.
Umro: 02. srpnja 1893
Roditelji: Otac Marko (Marco) Valentinov, majka Terezija rođena Lusser
Ivan Giovanni Kobler, riječki odvjetnik, najznačajniji povjesničar i pisac, pravnik i patricijski vijećnik. Napisao je najvažniju knjigu o povijesti Rijeke. Njegovo djelo "Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, scritte da fiumano" objavljeno je 1896. godine u tri knjige, ali tek nakon njegove smrti.
Giovannijev otac, Marko (Marco) Valentinov Kobler, bio je rodom iz Eisnerna (danas Železniki) u Kranjskoj, a u Rijeku je stigao 1781. kao trgovac, 30 godina prije Giovanijevog rođenja. Služio je vojsku u našim krajevima, i 1801 godine traži državljanstvo u Rijeci za sebe i svoje nasljednike. Status punopravnog riječkoga građanina odobren mu je iste godine.
1795. godine oženio je riječanku Tereziju Lusser.
Giovanni je rođen u kući koja je stajala na mjestu današnje (bivše) "Robne kuće Varteks" na ondašnjoj adresi Vicolo dell'Erbe br. 223. Cijeli trg već stotinu godina nosi Koblerovo ime.
U Rijeci je završio tri razreda osnovne škole i šest razreda gimnazije. Gimnaziju je završio 1828., i nakon toga, u razdoblju od 1829. do 1832. godine, kreće na studij prava na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Pohađao je i dvogodišnji tečaj filozofije.
Nakon završetka školovanja, u dvadeset i drugoj godini života, vraća se u Rijeku i zapošljava se. Počeo je raditi 1833. pa sve do 1850. i vidi se kako je napredovao u karijeri. Radio je u riječkom poglavarstvu i sudstvu kao praktikant, namon toga kao općinski tajnik, sudski pisar, prečasni tajnik građanskog suca, sudac rektor i patricijski savjetnik.
1835. je dobio ovlaštenje da vrši advokatsku službu u građanskim i krivičnim sporovima.
Godine 1842. postaje općinski sudac rektor i patricij savjetnik. Za vrijeme svoga rada u Municipiju dobivao je često od grada počasne dužnosti.
Godine 1843. bio je izaslanik Rijeke u Ugarskom saboru.
U Pešti je 1846. položio državni specijalistički ispit iz pravno-financijskih predmeta. Nakon položenoga ispita vrši advokatsku službu i u mjeničnim sporovima.
Od 1850. do 1853. vrši dužnost kotarskog suca u Rijeci, a od 1853. je u Zagrebu pomoćni referent, a zatim i savjetnik Banskog Stola. Vrhunac karijere postigao je imenovanjem za predsjednika Banskog Stola 1861. i predsjednika Apelacijskoga suda za područje financija 1870.
Nakon što je uspješno završio sudačku karijeru i 18-godišnje službovanje u Zagrebu, Kobler se mogao posvetiti svojim istraživanjima. Umirovljen u šezdesetoj godini života, 1871. s počasnim naslovom ministerijalnoga savjetnika.
Vratio se iz Zagreba u Rijeku te se posvetio svojoj prvoj ljubavi - istraživanju povijesti Rijeke, Istre i drugih krajeva u okolici Rijeke. Živio je u kući u današnjoj Verdijevoj ulici 11.
Umirovljeničke dane je proveo u Rijeci marljivo prikupljajući građu za povijest grada i bliže okolice. Kraćim povijesnim člancima surađivao je u periodicima "L'Istria" (1849), "Almanacco fiumano" (1856) i "Bullettino di archeologia e storia dalmata" (1879). Skupljanjem podataka iz svih mogućih područja, uspjelo mu je sastaviti opću sliku o povijesnom razvoju Rijeke. Međutim, zbog velikog broja podataka, plašio pristupiti stvaranju tako opsežnog dijela kao što je izdavanje knjige.
Istraživao je u arhivima i knjižnicama u Veneciji, Udinama, Gorici, Ljubljani, Grazu, Beču, Kastvu, Pazinu, Puli, Rovinju i Poreču. Dopisivao se s B. Benussijem, Pietrom Kandlerom, Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, T. Lucianijem, J. Volčićem, a najviše s C. De Franceschijem, sve značajnim povjesničarima.
Njegovo vrijedno nedovršeno rukopisno djelo "MEMORIE PER LA STORIA DELLA LIBURNICA CITTÀ DI FIUME SCRITTE DAL FIUMANO", objavljeno je u tri knjige (slika gore), 846 stranica (vol. I – 302, vol. II – 240, vol. III – 304 stranice + index u svakoj knjizi), tek 1896. godine i do danas je ostalo nezaobilazno štivo svih onih koji se žele temeljitije upoznati s povješću Rijeke, ali isto tako i s poviješću Opatije, Kastva, Bakra, Veprinca, Mošćenica i drugih okolnih mjesta. Smatra se najdetaljnijim i najobjektivnijim prikazom riječke povijesti u kojem je kritički, mjestimice pozitivističkom metodom, obradio povijest riječkoga i okolnih područja od prapovijesti do polovice XIX. Stoljeća.
U slobodno vrijeme se bavio sakupljanjem minerala i starog novca. Njegove su knjige i rukopisi oporučno ostavljeni Gradskoj knjižnici, dok je zbirka staroga novca i minerala postala vlasništvom Gradskoga muzeja u Rijeci. Vrijednost obiju spomenutih zbirki iznosila je dvije stotine forinti.
Zanimljivo da je 1882. Kobler darovao Gradskoj knjižnici 240 svojih knjiga u 422 sveska. Jedan dio njegovih knjiga pohranjen je danas i u knjižnici Franjevačkoga samostana Blažene Djevice Marije na Trsatu. Spomenute su knjige potpisane jednostavno s "Kobler" te se tematski odnose na pravne znanosti i povijest.
Umro je 2. Srpnja 1893. godine Rijeci. Nije dočekao objavljvanje svoga djela. Sahranjen je u obiteljskoj grobnici na Kozali (slika desno), polje B-II-3.
Koblerovu je grobnicu, nakon što je bila prilično zapuštena, obnovio Grad iz sredstava spomeničke rente 2010. godine.
Premda je Koblerov rukopis ostao nedovršen nakon njegove smrti, općinsko vijeće Rijeke (Rappresentanza Municipale) je, na preporuku profesora Alfreda Festa, na zasjedanju 11. srpnja 1894. donijelo odluku da se djelo objavi. Stručna komisija u kojoj su bili Dr Nicolò Gelletich, Dr. Francesco barone Lettis, Dr. Francesco Polessi , prof. Alfredo Fest, prof. Pietro Zambra i prof. Artùro Dalmartello, sve redom riječki uglednici i povjesničari, je u travnju 1896. priredila rukopis za tisak. Koblerove "Memorie per la storia della liburnica città di Fiume scrite da Fiumano" tiskane su povodom proslave tisućite obljetnice postojanja Ugarskoga Kraljevstva. Gotovo 900 stranica riječke povijesti u tri knjige otisnuto je u tiskari "Stabilimenlo Tipo-lilografico Fiumano di Emidio Mohovich" 1896. godine. Zanimanje Riječana bilo je golemo te je djelo otisnuto u nakladi od 2000 primjeraka ubrzo rasprodano.
Koblerove "Memorie ...." objavljene su 1978. godine kao reprint, a pokušaj da se djelo objavi i na hrvatskom jeziku samo je polovično uspio 1996. godine. Naknadnik tog hrvatskog izdanja je bio "Preluk" Opatija, urednik Goran Moravček, a sa talijanskoga je preveo Oskar Kisić. Naslov djela je preveden kao: "KOBLER: POVIJEST RIJEKE". Knjiga je otisnuta uz potporu Grada Rijeke. Predgovore ovom izdanju su napisali Goran Moravček i Irvin Lukežić.
Zaslugom projekta "SVeVID digitalna knjižnica" Gradske knjižnice Rijeka, u online izdanju je moguće pročitati Koblerovo djelo.
- Prva knjiga sadrži povijest Rijeke od antičkog razdoblja do 1300., podatke o crkvama, samostanima i biskupijama na riječkom području, te o kvarnerskim mjestima o okolici Rijeke. (na talijanskom jeziku, na hrvatskom jeziku)
- Druga knjiga pokriva vremensko razdoblje od 1300. – 1776. godine. Sadrži podatke o staroj Rijeci, njenoj luci , trgovini i političkom ustroju. (na talijanskom jeziku, na hrvatskom jeziku)
- Treća knjiga pokriva vremensko razdoblje od 1776. do 1849. Sadrži razne informacije o gradu Rijeci (populacija, kazalište, bolnica, klima, Rijeka pod mađarskom vlašću…). (na talijanskom jeziku, na hrvatskom jeziku)
Cjelokupni sadržaj knjiga podjeljen je opet na pet djelova.
- U prvom djelu Kobler opisuje prošlost od antičkih dana do 1300. godine i političke ovisnost Rijeke i okolnih krajeva.
- U drugom dijelu opisuje eklesiastičku povijest našeg kraja, povijest i razvoj crkvenih vlasti, groblja i crkve. Piše o Augustincima i njihovoj gimnaziji.
-
U trećem dijelu opisuje povijest susjednih krajeva: Kastva, Veprinca, Voloskog, Lovrana, Mošćenica, Brseča, Opatije, Bakra, Senja, Vinodola, Sušaka, Trsata, Grobnika, Martinšćice, Bakarca, Hreljina i Kraljevice. Piše i o Frankopanima.
- U četvrtom djelu piše o dinastijama Duino i Walsee, feudalnim vlasnicima Rijeke, kao i o povijesti riječke političke autonomije sve do 1776. Opisuje izgled strog grada još opasanog zidinama i zazvoj "Novog grada" (Cita nuova), širenje van zidina. Također piše o industriji i ekonomiji grada do 1809. godine.
- U petom djelu je novija povijest Rijeke, razne vijesti, povijest riječkih patricijskih obitelji i kronologija najvažnijih događaja. Opisuje događaje oko uključivanja Rijeke u Ugarsku, autonomiju grada, francusku vlast od 1809 do 1813., i na kraju priključenje Rijeke Austriji.
16. lipnja 2015. Na zgradi bivše Robne kuće Varteks, na mjestu gdje se svojedobno nalazila kuća u kojoj je rođen Ivan Giovanni Kobler postavljena je spomen ploča (slika desno). Spomen ploču su na novouređenom Koblerovom trgu otkrili gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i vijećnik Gradskog vijeća Predrag Miletić.
Danas jedan od trgova u Rijeci nosi njegovo ime.
Giovanni Kobler: Memorie per la storia della Liburnica città di Fiume, scritte dal Fiumano Giovanni Kobler, Pubblicate per cura del municipio, Volumes 1-3, Stabilimento Tipo-litografico Fiumano di Emidio Mohovich, Fiume 1896
Kreirao: SEAS
Izvor:
- Fluminensia, Goran Moravček: Giovanni Kobler najznačajniji povjesničar Rijeke, 22. Kolovoza 2012,
- Irvin Lukežić, Ogledalo Bašćinsko, Izdavački centar Rijeka, 2006
- Uvod knjige, "STORIA DI LIBURNICA CITTÀ DI FIUME SCRITTE DAL FIUMANO", VOLUME PRIMO. Cenno biografico sull' autore, Il Municipio
- Jakov Jelinčić: Korespodencija Giovanni Kobler-Carlo de Franceschi
- LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA, KOBLER, Giovanni (Ivan)
- LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA, M. Bertoša: Kobler, Giovanni