Rijeka, Croatia
Loading





riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Kopajtić Božena

Kopajtić BoženaRođena: Sv.Kuzam, Sušačka Draga, 25. siječnja 1923.
Umrla: Rijeka, 28. studeni 2012.

Roditelji: ??

Suprug: Zvane Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. - Zagreb, 26. veljače 1991.)
Djeca: Marin Črnja (Rijeka, 3. rujan. 1949. - .... ), odvjetnik

Božena Kopajtić bila je poznata i uspješna riječka liječnica i uvažena sveučilišna profesorica Medicinskog fakulteta u Rijeci. Tijekom bogate stručne, nastavne i znanstvene karijere, u više je navrata bila na usavršavanju u raznim centrima u zemlji i inozemstvu. Nezaobilazan je i njezin doprinos razvoju endokrinologije u Rijeci i Hrvatskoj. Bila je osnivač i dugogodišnji pročelnik Endokrinološkog odjela Interne klinike, vrlo aktivna u razvoju naše endokrinologije, istaknuta i počasna članica Udruženja endokrinologa Jugoslavije.
Značajan je njen stručni i znanstveni doprinos u otkrivanju mehanizama, ispravnoj prevenciji i liječenju slabokrvnosti u trudnoći, u suradnji s Ginekološkom klinikom sušačke bolnice, zatim u terenskim istraživanjima regionalno prisutnih endokrinih bolesti, posebno gušavosti na Grobinštini, hipertireoze u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru te nasljednog patuljastog rasta na otoku Krku, tzv. krčkih patuljaka. U medicinskoj edukaciji mladih sudjeluje od samog osnutka Medicinskog fakulteta uRijeci, u praktičnoj i teorijskoj nastavi za studente medicine i stomatologije. Pod njenim dugogodišnjim vodstvom Interna klinika brzo napreduje u organizacijskom, stručnom,nastavnom i znanstvenom smislu. Prof. Božena Kopajtić posebno razvija interdisciplinarnu i multidisciplinarnu suradnju Interne klinike s drugim klinikama.

Bila je vrlo stroga, ali poštena. Dok je ona "kolo vodila" doktori i medicinske sestre su se tresle "ko šibe" ali su i pacijenti živi i zdravi odlazili svojim kućama. Kompetetentna, kompletna intelektualka, rezolutna, stroga i karizmatična, vrhunska žena kod koje je vladao rad, red i disciplina.

Rođena je 1923. u Sušačkoj Dragi kraj Rijeke.

Gimnaziju je završila na Sušaku 1942.

Diplomirala je 1960. godine na studiju medicine Medicinskog fakulteta u Zagrebu .

Kopajtić Božena
Liječnici Klinike za internu medicinu Opće bolnice na Sušaku: dr. Zlatko Pavlin, dr. Milan Zgrablić, dr. Veljko Čabrijan,dr. Božena Kopajtić, dr. Branko Antonin i dr. Ivo Margan 1956. godine na krovu bolnice

Doktorirala 1967. na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Njezina doktorska teza "Učestalost i klinička slika hipertireoze u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru" o poremećaju rada štitnjače jedan je od prvih naučnih radova na ovom području u kojem uz Hrvatsko primorje obrađuje bolest hipertireozu u Gorskom kotaru kroz uzroke, simptome i liječenje.

Pripravnički liječnički staž odradila je u bolnici "Braća dr. Sobol" u Rijeci.

1951. počela je raditi na Internom odjelu bolnice na Sušaku i u toj bolnici radila je sve do umirovljenja 1990..

1955. odlazi na savršivalnje u Hamburg.

Specijalizaciju iz interne medicine završila je 1956.
Po završetku specijalizacije, do 1963. godine obnašala je dužnost docentice na novoosnovanom riječkom Medicinskom fakultetu.

Na novoosnovanoj Katedri za internu medicinu profesor Novak održava nastavu kolegija "Interna medicina", a 24. veljače 1956. dr. Božena Kopajtić je kao "klinički liječnik-specijalizant", primljena na Medicinski fakultet kao asistent i predavač Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci, pa time, sa primarijusom dr. Brankom Antoninijem postaje prvi asistent i njih dvoje vode praktičnu nastavu sa studentima. Kasnije postaje i redovna profesorica iz interne medicine.

1961 odlazi na usavršavanje Lyon.

Nakon habilitacije 1963. godine izabrana je za docenta iz predmeta Interna medicina.

Doktorsku disertaciju pod naslovom »Učestalost i klinička slika hipertireoze u Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru« obranila je 1967. na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Iste je godine na Sveučilištu u Zagrebu promovirana u doktora medicinskih znanosti iz područja interne medicine.

Nakon 20 godina rada u svojstvu liječnika specijalizanta, zatim liječnika specijalista, pročelnika Odjela i zamjenika predstojnika Klinike, nakon odlaska prof. dr. Silvija Novaka u mirovinu, 1971. postaje. predstojnica Interne klinike, posao koji radi do 1989.

1971. odlazi na usavršavanje u Stockholm.

Božena Kopajtić
Liječnici sušačkog Internog odjela u parku ispred glavne bolničke zgrade 1956. godine: s lijeva na desno: dr. Ivo Margan, dr. Milan Zgrablić, dr. Božena Kopajtić, dr. Branko Antonin, dr. Zlatko Pavlin i dr. Veljko Čabrijan

1972. postala je izvanredni profesor interne medicine na riječkom Medicinskom fakultetu.
Redoviti profesor postaje 1977. godine.

Bavila se endokrinologijom, ponajviše funkcijom i poremećajima štitnjače, te utemeljila endokrinološku službu u riječkoj regiji.
Od 1978. do 1990. voditeljica je poslijediplomskih studija.

Dužnost pročelnice Katedre za internu medicinu na Medicinskom fakultetu u Rijeci obnašala je sve do umirovljenja 1989., 18 godina.

U svojoj bogatoj karijeri bila je autor i koautor brojnih stručnih i znanstvenih publikacija u domaćoj i međunarodnoj medicinskoj literaturi. Objavila je više nastavnih tekstova i poglavlja u knjigama. Za svoj sveukupni stručni, nastavni i znanstveni doprinos višestruko je nagrađivana.

 

Znanstvene i stručne članke objavljivala je u časopisima:

Napisala je knjige:

Dobitnica Nagrade grada Rijeke 1972.

Njen Suprug Zvane Črnja je bio istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik. Jedno od najznačajnijih imena koje je Istra dala Hrvatskoj u 20. stoljeću. Početkom lipnja 1938. u Zagrebu je osnovao Istarsku revolucionarnu organizaciju Mlada Istra i uređivao njezino ilegalno glasilo "Sloboda". Godine 1940. upisuje se na Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu. Sudionik je Narodno-oslobodilačkog pokreta 1941.-1945. Tijekom rata u Istri i Gorskome kotaru uređuje "Goranski vjesnik" i "Hrvatski list", a nakon oslobođenja glavni je i odgovorni urednik "Glasa Istre", "Ilustriranog vjesnika" i "Vjesnika", te urednik "Epohe", "Dometa" i "Mosta".
Godine 1948. godine završio je na Golom otoku. Odatle je pušten nakon nekoliko mjeseci; poslije je uspio obnoviti društveni ugled, te se govorilo da je na Golom Otoku bio u istražnom zatvoru - što je bio način da ga se "pomiluje" od socijalno krajnje neugodne asocijacije za tzv. "informbiroovcima".
Godine 1969.a u Žminju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju Čakavski sabor, čiji je tajnik do 1977.

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvor:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice