Kornfeld, Sigmund (Zsigmond)

Rođen: Golčův Jeníkov, Bohemia, Austrijsko Carstvo, 27. ožujka 1852.
Umro: Budimpešta, 24. ožujka 1909.

Roditelji: Moritz (Markus) Kornfeld i Marie rođena Rosenbacher

Supruga: Betty rođena Frankfurter (1858 – 1938)
Djeca: Gyorgy (1880 – 1901), Marie (1881 – 1939), Moriz (1882 – 1967), Paul - Pal (1884 – 1958) i Franz (1897).

Mađarski bankar židovskog porijekla, ekonomist i barun rođen u Kraljevini Bohemiji (području današnje zapadne Češke Republike). Mladi Židov iz skromne obitelji, dvadeset i šest godina, mekog govora i malog stasa.
Došao je u Budimpeštu iz Beča 1878. godine, ne govoreći ni jednu mađarsku riječ. Ime mu je bilo Zigmund Kornfeld. Umro je 1909. godine u Budimpešti kao barun Zsigmond Kornfeld. Do tog trenutka već je tečno govorio mađarski, predsjedao je Burzom i bio član gornjeg doma Sabora.
Tijekom svog života transformirao je mađarski monetarni sustav, stabilizirao državni proračun i spasio ga od urušavanja u posljednji trenutak.

Sin Pal je naslijedio oca kao direktora "Mađarske opće kreditne banke", Moriz je bio direktor tvornice strojeva i brodogradilišta "Danubius", a Maria je bila udana za direktora "Royal River and Ocean Ship Company".

Kornfeld je rođen 1852. godine u češkom gradu Goltsch-Jenikau (danas: Golwerov Jenikov).
Njegov otac, koji je unajmio destileriju, želio je da se njegova djeca obrazuju: Zsigmondova braća postala su odvjetnici i liječnici. Ali kad je trebao doći red na Zigmunda, otac je izgubio vid i umro ubrzo nakon toga. Zigmund je morao napustiti srednju školu i potražiti posao.

Kornfeld je napustio školu kad mu je bilo šesnaest godina. Iste se je godine zaposlio "Torsch Bank" u Beču.

Nakon kratkog izleta u Pariz 1872. godine, počeo je raditi za banku "Borgazmische Bancverein" u Pragu kao generalni službenik. Zahvaljujući svojim vještinama brzo se popeo na ljestvici. U dobi od dvadeset godina bio je jedan od menadžera novoosnovanog "BDOSmischer Bankverein".
Četiri godine kasnije unaprijeđen je u potpredsjednika lokalne podružnice banke "Creditanstalt" iz Beča. Kornfeld je uspostavio bliske kontakte s obitelj Rothschild dok je radio u Beču.

1878. godine Albert Rothschild, vlasnik banke "Creditanstalt", imenovao ga je partnerom i šefom partnerske bankarske institucije "Mađarske Opće kreditne banke" (Magyar Altalános Hitelbank) u Budimpešti. 1878. Rothschildi su spasili "Mađarsku Opću kreditnu banku" od insolventnosti, a onda su 1900. Kornfelda imenovali za generalnog upravitelja. Predsjednik postaje 1905. Ovisnost banke o Beču postupno će se smanjivati ​​dolaskom iz Praga Sigmunda Kornfelda, novog i energičnog generalnog direktora. Kornfeld je trebao ostati vodeće svjetlo banke od svog dolaska 1878. do svoje smrti 1909. godine.

Pod njim se banka uključila u razvoj željeznica, brodarstva, mlinove i šećerane, kao i u razvoj luke Rijeka i širenje industrije "Ganz–Danubius". U vrijeme Kornfeldove smrti, industrijski udjeli mađarske opće kreditne banke premašili su 233 milijuna kruna.

1882. osnovao je rafineriju nafte u Rijeci, s upisanim kapitalom od milijun forinti. Mađarska opća kreditna banka u trenutku osnivanja Društva bila je vlasnikom 2.633 njegove dionice (cca 26 posto).
No, Banka se nalazila u vlasništvu bečkog ogranka obitelji Rothschild, koja ju je 1867. osnovala i bila njezin najveći dioničar. Povrh toga, 3.834 dionice Društva posjedovala je tvrtka "S. M. Rothschild", a 3.083 dionice "Austrijski kreditni zavod za trgovinu i obrt" (Österreichische Kreditanstalt für Handel und Gewerbe), koji je također bio u rukama obitelji Rothschild. Ta je obitelj, dakle, bila vlasnikom izrazito većinskog paketa dionica Društva, time ujedno vlasnikom buduće riječke Rafinerije.

Od prosinca 1901. godine postaje član gornjeg doma Sabora.

1923. - 1926. član je Upravnog vijeća Rafinerije (u ime Photogena)

Banka je zadržala dionica, a još 68 posto otišlo je u Bečku banku i kuću Rothschilda.

Istovremeno, Kornfeld je "Riječku Ljuštionice riže i tvornicu štirke" pretvorio u dioničko društvo s upisanim kapitalom od 800 000 forinti. Zadržao je više od jedne trećine dionica za sebe, čime si je zajamčio utjecaj u tvrtki.

12. siječnja 1879. godine, u 26. godini ženi se sa Betty Borbála von Frankfurter, djevojkom plemićkog porijekla.

Godine 1909., malo prije smrti, car Franz Joseph dodijelio mu je titulu baruna.

U vrijeme Kornfeldove smrti, industrijski udjeli mađarske opće kreditne banke premašili su 233 milijuna kruna.

 

 

Izvori:

• GENI, Baron Siegmund - Zsigmond Kornfeld
• Wikipedia, Zsigmond Kornfeld
• Hungarian Jewish Museum and Archives, Zsigmond Kornfeld

 

 

Kreirao: SEAS

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice