Lehmann Giulio
Rođen: 27. prosinac 1860. (1865.?)
Umro: Rijeka, 11. ožujka 1928.
Slikar. Intrigirao je svojim neobičnim životnim stilom. U mnogočemu karizmatičan i tajanstven lik.
Malo se zna o životu tog prvoga riječkoga boema i čudaka. A riječki je slikar Giulio Lehmann više spadao u čudake nego u boeme.
O njegovom se životu ne zna mnogo.
Ni danas se nezna njegovo porijeklo.
Rodio se 27. Prosinca 1860. (neki izvori kažu 27. Prosinca 1865.). O mjestu njegova rođenja i podrijetlu također ima mnogo pretpostavki, ali nijedna nije pouzdana i provjerena. Prema nekima rođen je u Ljubljani, prema nekima u Veneciji, Grazu, Trstu, Strasbourgu pa i u Rijeci. Njegova se porodica navodno doselila iz Ljubljane u Rijeku oko 1895. godine, nakon velikoga potresa. Čini se da je to bila imućna porodica.
U nekom školskom registru zabilježeno je da je školsku godinu 1871/72 završio u Rijeci gdje je bio učenik (navodno) prvoga razreda te da su roditelji bili Nijemci.
1880. godine školovao se na Likovnoj akademiji (?). Kojoj, nije poznato.
Od kraja devetnaestoga stoljeća do dvadesetih godina dvadesetog stoljeća kružio je ulicama u otrcanu kaputu i šeširu, a svoje je male, uglavnom rutinske i neambiciozne sličice, davao u bescijenje. Zbog siromaštva si nije 
mogao priuštiti veće formate slika ili mnogo boja. I ta neambicioznost potvrđuje da nije imao nimalo boemske samosvijesti i ponosa.
Hodao je pogrbljeno i plaho, za njim su godinama trčala djeca, gađala ga čime su stigla i izrugivala mu se. Bio je pravi siromašak, bez prijatelja, tek s ponekim milosrdnim zaštitnikom, koji bi ga katkad počastio tanjurom juhe.
Bio je vrlo povučen i razočaran, čovjek blage naravi ravnodušan prema vlastitom uspjehu, živeći boemski u krajnjoj neimaštini. Odbijao je milostinju i novac. U znak zahvalnosti zbog poklanjanja slika primao je novi pribor, a ponekad je slike mijenjao za tanjur juhe ili komad kruha. Neki izvori kažu da nije imao stana nego je živio po napuštenim tavanima i podrumima, da je živio s brojnim psima i mačkama, kao i da je bio iz bogate obitelji koja ga se sramila... I zato nije podnosio ni rodbinske veze ni bilo kakve obaveze.
Ali on je bio čovijek visoke kulture, širokoga obrazovanja i velikoga talenta. Mnogo je radio u olovci i ulju u maniri venecijanskih slikara Guglielma Ciardia i Pietra Fragiacoma. Specijalnost su mu bila romantična ulja zagasitih boja, sivih tonova s ponekim crvenim akcentom, pretežno malih formata s motivima laguna, marine s ribarskim barkama, bragocima, ratnim brodovljem te vedute Rijeke (Canale della Fiumara). Slikao je i portrete (portret Gabriele Jebačin, sestre slikara Antona Jebačina, Portret nepoznate (1889.), dva portreta Ivana i Marije Tadejević (1899.)).
Struktura njegovih platna produhovljena je njegovom sklonosti za ravnotežu boje i tona. Gotovo po pravilu nije upotrebljavao više od četiri boje. Sjeta koja zrači iz pojedinih njegovih slika istinski je odraz njegova srca i njegove povučene, tragične osobnosti.
Godine 1920. bila mu je u Zajednici Talijana (Circolo Patriottico) u Rijeci priređena izložba od stotinjak slika, koja je uvelike iznenadila sve one koji nisu poznavali kvalitetu i važnost Giulia Lehmanna za Rijeku. Budući da je bio veoma plodan umjetnik, i veoma brzo je slikao, nije mario za konačno oblikovanje slika od kojih je živio, pa u ponekim slikama (slabije kvalitete) nalazimo detalje koji su, promatrani zasebno, upravo izvanredni.
Njegove slike nalaze se u Pomorskom i povijesnom muzeju i Modernoj galeriji u Rijeci, Narodnoj galeriji u Ljubljani, te u mnogim privatnim zbirkama u Rijeci, Zagrebu, Ljubljani, Genovi, Milanu i Veneciji.
Neki izvori kažu da je umro iznenada ("improvvisamente cadeva a terra colto da malore improvviso") u Rijeci. Drugi izvori kažu da je umro nakon što ga je na njega naletio automobil. Budući da nije imao rodbine, pokopan je na trošak Društva umjetnika i novcem prikupljenim uz pomoć novina. Pošto nije točno ustanovljeno gdje se i kad rodio, njegov je pogreb morao dvaput biti odgođen.
Ovo je skulptura s likom slikara Giulio Lehmanna, koju je 1930. godine napravio riječki kipar Giuseppe Kovacich. Skulptura je visoka 55 cm i najvjerovatnije je rađena po fotografiji koju je uslikao slikar Carlo Ostrogovič, koja prikazuje Giulia Lahmanna kako hoda Korzom s mapom pod rukom (slika na vrhu stranice).
Kreirao: SEAS
Izvori:
- CROINFO.NET, GIULIO LEHMANN - jedna od najspornijih i najtragičnijih osoba riječkog umjetničkog života
- SVID radio, PRVI RIJEČKI BOEM- GIULIO LEHMANN, 01.02.2007.
- EDIT, La Voce del popolo, Gianfranco Miksa: Sulle tracce della pittura fiumana emerge a sorpresa una statua
Background picture copyright: 