Margetić, Lujo

Rođen: Donja Stubica, 18. listopada 1920.
Umro: Rijeka, 17. svibnja 2010.

Roditelji: otac Tito i majka Zora rođena Turina

Hrvatski akademik, pravni povjesničar, romanist i arheograf, izvanredno plodan pisac velike erudicije i znanstvene znatiželje. U mnogim djelima podvrgnuo je kritici ustaljena historiografska gledišta, pa je njegova zasluga za razvoj povijesnih disciplina u nas neprijeporna. Autor je pedesetak monografija i više od 400 znanstvenih članaka objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu.
Važna su i njegova istraživanja antike i srednjega vijeka, crkvene povijesti, glagoljice, kritička izdanja pravnih zbornika i dr.

Porijeklom je iz ugledne grobničke obitelji. Otac Tito bio je podrijetlom s Grobnišćine, a majka Zora rođena Turina iz Bakarca.

Svojim podrijetlom Lujo Margetić je po ocu i po majci Primorac, ali je roden je u Donjoj Stubici u Hrvatskom zagorju.

U Zagrebu je završio Prvu klasičnu gimnaziju.
Pravni fakultet u Zagrebu upisao je 1939.

Tokom Drugog svjetskog rata sudjelovao je u narodno-oslobodilačkom pokretu u Primorju.

1945. godine u Zagrebu završava Pravni fakultet.
Na Pravnome fakultetu u Zagrebu je i diplomirao 1945 i doktorirao 1946. godine.

Nakon doktorata radio je u Ministarstvu industrije Narodne Republike Hrvatske u Zagrebu.

1948. dolazi u Rijeku gdje živi i radi i ostaje do kraja života. Prvi dio radnoga vijeka službenik je u državnim i gradskim institucijama te u privrednim poduzećima. Od 1948. do 1956. radi u Općini Rijeka, a nakon toga prelazi u "Elektroprimorje" gdje radi u periodu od 1956. do 1976. uspješno se baveći pravnom praksom.

Prvi znanstveni rad, "Pravo u Hesiodovu epu Erga hai hemerai", objavio je 1962. godine u uglednom skopskom časopisu "Živa antika".

1965. objavljuje i prvi rad u inozemstvu koji je izašao u poznatom "Revue international des Droits de l'Antiquité" iz Bruxellesa. Bila je to studija "The Judge-Affixer in the Judicial Procedure of Athens".

70.- ih godina prošlog stoljeća u potpunosti se posvećuje znanstvenom radu. U tom trenutku već je iza sebe imao gotovo tridesetak objavljenih radova.

1975. godine, još dok je radio u "Elektroprimorju", Lujo kao docent počinje raditi kao honorarni nastavnik.

1. rujna 1976. zapošljava se na Pravnom fakultetu u Rijeci, i temeljem dotadašnjeg rada iznimno brzo napreduje pa je početno bio nositelj kolegija "Rimskoga prava" na Pravnome fakultetu u Rijeci.

1977. godine stekao je zvanje izvanrednog profesora.

1980. godine stiče zvanje redovnog profesora.

Od 1983. nositelj je i dodatna dva kolegija "Opće povijesti prava i države", te "Povijesti države i prava naroda Jugoslavije", posao kojim se bavi sve do odlaska u mirovinu 30. rujna 1989. godine.

Od 1985. je izvanredni član JAZU.

Umirovljen je 1989. godine, ali je i dalje aktivno proučavao i pisao. Objavljivao je, recenzirao i pomagao svojim kolegama gotovo sve do samoga kraja.

Od 1991. godine redoviti član HAZU.

1992. godine je bio prisutan na osnivačkoj skupštini "Sušačke revije". Kao vrstan znalac ukazivao je na pravne i povijesne izvore te davao savjete pojedinim suradnicima "Sušačke revije", a sve u zajedničkom nastojanju da časopis bude ne samo zanimljiv čitateljima već i vjerodostojan.

Godine 1995., zbog svog predanog rada, Sveučilište u Rijeci dodijeljuje mu prvi počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci (zajedno s akademikom Milanom Mogušem), a već sljedeće godine, 1996., postaje i professor emeritus Sveučilišta u Rijeci.

Preminuo je nakon duge bolesti u Rijeci 2010. godine, u 90. godini. Posljednji ispraćaj akademika Luje Margetića bo je 21. svibnja u 14 sati na groblju Trsat, a sahranjen je u obiteljskoj grobnici na Trsatu. Obred sahrane predvodio je fra Emanuel Hoško.

Znanstveni doprinos akademika Margetića je gotovo nemjerljiv. Temelji se na proučavanju izvora. To je za njega bila bit ozbiljnog znanstvenog rada. Njegovi radovi pokrivaju ogromno vremensko razdoblje i prostor. Proučavao je starogrčku, rimsku, kasnoantičku i ranosrednjovjekovnu, kao i hrvatsku, slavensku, mletačku, bizantsku, langobardsku i ugarsku pravnu povijest.
Veliku je pozornost posvetio sjevernome hrvatskome jadranskom primorju, pa tako i temeljnim općehrvatskim spomenicima - Bašćanskoj ploči (po njemu - 1105. god.) i Vinodolskome zakonu (1288.).
U okvirima hrvatske pravne povijesti teško se može nadmašiti opus koji minuciozno istražuje hrvatsko srednjovjekovno statutarno pravo pri čemu se ističu proučavanje i prijevodi Vinodolskog zakona iz 1288., Senjskog i Krčkog (Vrbničkog) statuta iz 1388., Zakona Trsatskog, grobničkih urbara te opsežne monografije o pojedinim granama srednjovjekovnog prava (stvarno, obvezno, obiteljsko i nasljedno pravo).

Bio je glavni urednik Zbornika Pravnog fakulteta u Rijeci, tajnik Društva sveučilišnih nastavnika u Rijeci, urednik struke Opća povijest države i prava u Pravnoj enciklopediji te član uredništva nekoliko znanstvenih časopisa.

Dobitnik je nagrade za životno djelo Grada Rijeke 1991. i Državne nagrade za životno djelo 1998. godine.

Ukupni znanstveni rad ovoga iznimnog znanstvenika i autora doseže gotovo 600 bibliografskih jedinica. Objavio je 48 knjiga te više stotina znanstvenih rasprava i stručnih članaka na više jezika.
U svojoj dugoj i plodonosnoj karijeri objavio je čitav niz radova u Italiji, Francuskoj, Austriji, Grčkoj i Sloveniji.

 

DJELA:

• Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, Školska knjiga, Zagreb 1988.
• Vrela iz pravne povijesti naroda SFR Jugoslavije, Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1989
• Hrvatsko srednjovjekovno pravo, Zagreb: Narodne Novine, 1990 (monografija)
• Opća povijest prava i države, Rijeka: Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1997
• Hrvatsko srednjovjekovno pravo: vrela s komentarom, Zagreb: Narodne novine, 1999 (monografija)
• Veprinački sudski zapisnici 16. i 17. stoljeća, Opatija: Katedra čakavskog sabora Opatija, 1997 (monografija)
• Regnum Sclavoniae (1228.-1492.) Regnum Sclavoniae (1492. i dalje). Iločka pravna knjiga Privatno pravo u Slavoniji, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb; Vitagraf, Rijeka, 2000.
• Pravna osnova crkvene desetine na hrvatskim pravnim područjima; Zagrebački monasterij, Pravni Fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2000.
• Prikazi i diskusije, Split: Književni krug, 2002 (monografija)
• Statutum communis Arbae. Statut rapske komune iz 14. stoljeća, Rijeka: Adamić, d. o. o., 2004 (monografija)
• Srednjovjekovni zakoni i opći akti na Kvarneru, Knjiga prva, Mošćenički zakoni i statuti, Rijeka: Adamić, Zavod za kaznene znanosti Mošćenice, 2006 (monografija)
• Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu: studijsko gradivo / Čepulo, Dalibor (ur.). Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, 2006
• Krčki (vrbanski) statut iz 1388., Krk: Povijesno društvo otoka Krka, Društvo Krčana i prijatelja otoka Krka, 2008 (monografija)
  
  

 

Kreirao: - Nenad Labus
          - SEAS

 

Izvori:

• Wikipedia, Lujo Margetić
• Historiografija.hr, Preminuo akademik Lujo Margetić, Objavljeno: 23.05.2010.
• SUŠAČKA REVIJA broj 70/71, AKADEMIK LUJO MARGETIĆ
• HAZU, akademik Lujo Margetić

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice