Paravić, Josip Matija

Rođen: Bakar, 1753.
Umro: Rijeka 7. siječanj 1823.

Roditelji: Antun (1725-1780) i ??
Braća: ??

Supruga: ??
Djeca: Polikarp (?? - 1866.)

Josip Matija Paravić bio je istaknuti riječki patricij iz obitelji Paravić. Pripadao je bakarskoj plemićkoj obitelji kojoj je 1712. godine car Karlo VI dodijelio i grb i plemstvo za ratne zasluge.
Tri generacije Paravića (iz jedne od grana istoga prezimena i plemićkog statusa) službovalo je u Riječkom guberniju i to: Antun, sin mu Matija Josip, kao i njegov sin Polikarp.
Matija Josip Paravić isticao se i u društvenom životu Rijeke, pa je bio i Predsjednik prvoga riječkog Casina (čitaonice) - "Casino patriziale".

Obitelj Paravić potječe iz Bakra, a povijest obitelji seže do 1596. Obitelj je doselila u Bakar nakon pada Klisa 1596.. Ušli su u službu Zrinskih. Tada se spominje Juraj kao dvorski župan Zrinskih. Počeo se nazivati Paravya, a njegova su sina Mihovila zvali Paravijić (Paravigich). Mihovilovi su potomci skratili prezime u Paravić, a njegovom unuku Mihovilu i nećaku Vinku, 1712. godine podijeljeno je plemstvo.

Tijekom XVIII. stoljeća obitelj je sudjelovala u upravi grada Bakra, pri čemu se posebno istaknuo Antun, dugogodišnji kaštelan, patricij i predsjednik mjenbenog suda u Bakru.
Njegov sin bio je Matija Josip. Bio je poznat po svojoj ulozi u upravi grada Bakra i bio je jedan od ključnih članova te obitelji, a djelovao je i u Rijeci.

1778. Bakar postaje slobodna luka s upravom poput riječke. Time prestaje komorska uprava i gradom Bakrom više ne upravljaju carski kapetani, već grad dobiva svoj Magistrat, Kapetanatsko vijeće i gradski senat od 50 članova.
Mjesto civilnog kapetana po poziciji sljeduje guverneru primorja, pa je prvi civilni kapetan bio Josip grof Maylath, a vicekapetan Pavao Pal Almassy, gubernijalni podupravitelj.
Prvo zasjedanje Municipija održano je 5. svibnja 1778. a za tajnika je izabran Josip Matija Paravić.

Datum i razlozi preseljenja Josipa Matije Paravića u Rijeku nisu poznati.

Na poticaj grofa Jozsefa Maylátha von Székélya, 1779. je u Rijeci osnovana Trgovačka burza (La borsa mercantile) i Kasino (Casino), sa sjedištem u kući Anselma Perija.
Prema zapisniku sjednice Kapetanskog vijeća, održane 16. studenoga 1779., točka 4, odlučeno je: "..da se uredi Bursa i Casino kao zajednički objekt, odnosno mjesto za sastajanje trgovaca, na kojemu bi mogli raspravljati. Casino je mjesto u javnu korist građana, gdje bi časni ljudi, ovdašnji i strani mogli provoditi večernje sate zajedno, u zabavi i razgovoru prema običaju trgovaca u talijanskim gradovima. Velika dvorana bila bi zajednička, danju Bursa, a noću Casino".
Bio je to "Casino patriziale", a direktor mu je bio Matija Josip Paravić. Obližnja kavana "Grigioni" opskrbljivala ih je pićem i sladoledom. U "Casino patriziale" se posluživala kava i ostala kavanska pića, igrao bilijar i karte. Osvijetljen je bio uljnom rasvjetom i voštanicama.

Jedna grana obitelji ostala je u Bakru, gdje je poznat bio Romuald (1811-1863), liječnik i ravnatelj bolnice za liječenje "škriljevske bolesti" u Kraljevici.

Kada se prodavalo vlastelinstvo Čabar, nekadašnje frankapansko dobro, o kupnji je Paravić pregovarao tri godine.
Konačno je ušao u posjed carskim nalogom Franje II, a uz imanje dodijeljen mu je, kao i njegovu sinu Polikarpu, plemićki naslov "du Chubar" (Čabarski).
Darovnica je pisana 14. rujna 1798. godine, a u njoj se navode zasluge Matije Josipa Paravića i njegovih predaka u borbama protiv Turaka. Njegovi su potomci isticali pridjevak Čabarski, ali ta se loza davno utrnula u muškom koljenu. Matija Josip Paravić upravljao je imanjem do 1823. godine kada je preminuo u Rijeci.
Nasljednik, sin Polikarp nastavio je upravljati gotovo pola stoljeća. Poslije njegove smrti 1866. godine, mlada udovica Franciska de Terzi, s kojom nije imao potomaka, preudala se za mađarskog plemića Nikolu pl. Ghyczyja, pa tako i šume sa šumskim posjedima u čabarskom kraju dobivaju Mađari.

 

 

Kreirao: SEAS

Izvori:

• Stvaratelji, Obitelj Paravić
• DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA, Božičević: UZORAK ZA PISANJE 1 IZRADU ŠUMSKE KRONIKE ZA SVE ŠUMARIJE UPRAVE ŠUMA, Šumarski list br. 7-8, CXXV (2001). 443-450
• Klub Sušačana, Riječka kapitalistička oaza
• KATICA TADIĆ, Instrukcija za upravljanje dobitkom gospoštije Čabar Matije Josipa Paravića iz 1798. godine, Vjesnik DAR, 47-48./2006.-2007., str. 9-24
• Nenad Labus, Bakar kronologija kaštelanata

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice