Prager, Andrija (Andreas, Andrej)
Rođen: Zagreb, 17. ožujak 1935.
Umro: Rijeka, 4. svibnja 2015.
Roditelji: otac Karl (Dragutin) Prager (Beč, 1896. - ??), majka Amalija (Ljubljana, ?? - ??)
Supruga: Jasna
Profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci. Tijekom svoje sveučilišne karijere bio je projektant brojnih složenih projekata među kojima se posebno ističe automotodrom Grobnik iz 1978.
Andrija Preger je bio jedino dijete u braku Amalije i Karla koji je sklopljen nedugo nakon upoznavanja i početka zajedničkog rada. Otac je tokom drugog svijetskog rata, zbog svojih godina bio samo čuvar skladišta čizama u Zagrebu. Pri pokušaju bijega u Austriju na kraju rata pretrpio je stradanja Blaiburga i završio u zatvoru gdje je proveo godinu dana.
U to je doba mali Andrija zajedno s majkom živio u Austriji kod strica Hansa, vlasnika manje građevinske tvrtke u gradiću Kindbergu u sjevernoj Štajerskoj i polazio gimnaziju u obližnjem gradiću Bruck an der Mur. U Zagreb su se vratili već 1946., odmah nakon što je otac pušten.
Profesor emeritus dr. sc. Andrija Prager, diplomirani inženjer građevinarstva rođen je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i završio gimnaziju. Godine 1953. upisao je Građevinski odsjek na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1960., sada već na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, diplomirao na općem smjeru. U Austriji je obavljao i studentsku praksu.
Nakon školovanja zaposlio se u poduzeću "Hidrotehna", uglavnom na hidromelioracijskim radovima.
1962. godine, u Karlovcu je završio vojni rok u školi za "rezervne oficire" i dobio ponudu za posao u Rijeci, a imao je mogućnost da dobije i stan.
Zaposlio se kao voditelj tehničke službe u Zavodu za komunalnu djelatnost u Rijeci, gdje je radio do 1965., a u međuvremenu je položio stručni ispit.
1966. zaposlio se u "Rijeka-projektu" gdje je radio 12 godina u prometnom odjelu. Tu je kao glavni projektant za kopneni promet bio uključen u mnoge ondašnje velike projekte. Radio je na projektu podvožnjaka u Krešimirovoj ulici u Rijeci, luke za rasute terete u Bakru, idejnog projekta autoceste Rijeka – Trst koji nažalost nikada nije ostvaren. Radio je i na projektu riječke zaobilaznice, dionice Orehovica – Jurdani, s čvorištima Orehovica, Škurinje, Diračje i Matulji.
1969. nakon osnivanja "Više tehničke građevinske škole", započinje i njegova karijera predavača u dopunskom radnom odnosu.
Od 1972. do 1976. radi kao predavač na Građevinskom odsjeku Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, s tim što je od 1989. pa do umirovljenja 2004. po pola radnog vremena radio na Građevinskom fakultetu u Rijeci i na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
1978. stiče zvanje magistra tehničkih znanosti.
Jedan ga je projekt ipak obilježio za cijeli život, a riječ je dakako o automotodromu na Grobniku. Projektant je autodroma postao gotovo slučajno jer je pomagao kolegi u prevođenju propisa FIM-a za motociklističke staze koji su uglavnom svi bili na njemačkom jeziku.
1978. glavni je projektant automotodroma Grobnik koji je trebao zamjeniti stazu na Preluku. Na stazi na Preluku je zbog sigurnosti natjecatelja i gledatelja sredinom 1977. FIM (Fédération Internationale de Motocyclisme – Međunarodni motociklistički savez) zabranio utrke, a tome je vjerojatno pridonijela i pogibija slavnoga britanskoga motociklističkog asa Billija Nelsona.
Prager je u projektu predstavio vozno-dinamički proračun toga jedinstvenog objekta, što je bio preduvjet za njegovo projektiranje jer detaljnih uputstava za projektiranje motodroma nije bilo. ing. Andrija je putovao Europom i upoznavao se sa karakteristikama najpoznatijih evropskih staza kako bi uspio projektirati najbolju stazu na ovim prostorima. Nova je staza izgrađena za rekordnih šest mjeseci. Dovoljan rok da 13. rujna u park vozača primi svjetske nomade na dva kotača.
Zanimljivo je to da je prof. Prager na temelju usvojene geometrije trase izračunao prosječnu brzinu kruga za motocikl od 500 ccm od 151,1 km/h, a ona izmjerena na prvoj utrci u rujnu 1978. bila je veća za samo 1,6 posto i iznosila je 153,1 km/h.
17. rujna 1978. godine svečano je otvoren "Automotodrom Grobnik", kada je održana i prva Velika nagrada - utrka Svjetskog prvenstva u brzinskom motociklizmu. U to vrijeme staza koja je jedina udovoljavala svjetskim kriterijima, dugačka je 4168,75 metara, u najužem djelu široka je deset, na startnom pravcu 17 metara, a nalazi se na 320 metara nadmorske visine. Svjetski su brzinski asovi isticali da je za pobjedu na Grobniku uz tehničku perfekciju motocikla ključan i ljudski faktor.
Utrke su na Automotodromu održavane neprekidno do 1990. godine, a na svakoj je bilo nazočno oko sto tisuća posjetitelja. Od Domovinskog rata na automotodromu se održavaju različite utrke Alpe adria prvenstva, Europska prvenstva i Svjetskog prvenstva.
1984. Andrija je doktorirao obranom disertacije "Istraživanje krutih nosivih struktura u sastavu prometnica".
Na sjednici Gradskog vijeća održanoj 19. travnja 1993. godine, izabran je za zamjenika predsjednika Odbora za statutarno-pravna pitanja Gradskog vijeća Grada Rijeke.
Objavio je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima te sudjelovao na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima, a bio je autor ili koautor u šest knjiga. Bio je i voditelj znanstvenog projekta Studija riječkih gradskih prometnih prostora (1989.-1993.) i suradnik na projektu Istraživanje mogućnosti izvedbe betonskih kolnika (1989.-1990.).
Prof. Prager je dobro govorio njemački jezik, dobro je poznavao slovenski i engleski, a služio se i ruskim i talijanskim jezikom.
Autor je Trojezičnog rječnika građevinarstva koji se sastoji od hrvatsko - englesko - njemačkog, englesko - hrvatsko - njemačkog i njemačko - hrvatsko - engleskog dijela. Sadrži približno 20.000 riječi odnosno hrvatskih, engleskih i njemačkih termina iz građevinarstva i pratećih područja poput arhitekture, matematike, geologije, informatike, ekologije, ekonomije i prava, a namijenjen je građevinskim stručnjacima i prevoditeljima, studentima i nastavnicima građevinskih studija.
Prof. Prager dobio je 2012. godine nagradu "Kolos" za životno djelo Hrvatske komore inženjera građevinarstva.
VEĆI PROJEKTI NA KOJIMA JE SUDJELOVAO:
- 1966. podvožnjak ispod željezničke pruge u Krešimirovoj ulici u Rijeci
- 1967.– 1969. projekt luke za rasute terete u Bakru
- 1971. idejni projekt autoceste Rijeka – Trst
- 1975.– 1977. projekt riječke zaobilaznice, dionice Orehovica – Jurdani, s čvorištima Orehovica, Škurinje, Diračje i Matulji
- 1978. projekt automotodroma Grobnik
- 1983. projekt za denivelaciju čvorišta na Jadranskoj turističkoj cesti za Krk
- 1987. projekt sanacije Lujzinske ceste u kanjonu Rječine
- 1995. vanjske autocestovne obilaznice Rijeke
- 1997. projekt sanacije stajanke Zračne luke Split
- 1997. rekonstrukcije jedne rulne staze u Zračnoj luci Zagreb
ZNANSTVENO - NASTAVNA ZVANJA:
- 1972. predavač
- 1981.-1985. prodekan na Građevinskom fakultetu u Rijeci
- 1985. docent na Građevinskom fakultetu u Rijeci
- 1985.-1989. dekan na Građevinskom fakultetu u Rijeci
- 1986. izvanrednI profesor
- 1989. počeo predavati na Građevinskom fakultetu u Zagrebu kolegij Aerodromi
- 1993. redovitI profesor
- 2000. redovitog profesora u trajnom zvanju
- 2006. professor emeritus Sveučilišta u Rijeci
DJELA:
- Andrija Prager: TROJEZIČNI GRAĐEVINSKI RJEČNIK, Masmedia, Zagreb, 2003
- Andrija Prager: Prilog optimizaciji betonskih kolničkih konstrukcija aerodroma, Građevinar, 43, 4, str. 181-184
- Babić, Branimir; Prager, Andrija: Projektiranje kolničkih konstrukcija cesta, Građevinski godišnjak '97, Zagreb : Hrvatsko društvo građevinskih inženjera, 1997. Str. 111-238.
- Babić, Branimir; Jašarević, Ibrahim; Kvasnička, Predrag; Prager, Andrija; Schwabe, Željko; Šimetin, Vladimir: Načela projektiranja u svjetlu zakona o građenju i Eurokoda, Zagreb : Hrvatsko društvo građevinskih inženjera, 1995. Str. 69-144.
- Babić, Branimir; Prager, Andrija; Rukavina, Tatjana: Effects of fine particles on some characteristics of granular base courses, Materials and structures, 33 (2000) , 231; 419-424
- Babić, Branimir; Rukavina, Tatjana; Prager, Andrija: Naprezanja i deformacije u sustavima "inverznih" kolničkih konstrukcija, Građevinar: časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. 56 (2004) , 4; 207-213
- Deluka-Tibljaš, Aleksandra; Prager, Andrija; Rukavina, Tatjana: Utjecaj povezanosti ploča dilatiranog betonskog kolnika, Građevinar : časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. 54 (2002) , 2; 87-92
- Domandžić, Dražen; Prager, Andrija; Rukavina, Tatjana: An unconventional approach to forming transition curves on transport routes, Slovak journal of civil engineering. VII (1999) , 2-3; 9-15
- Deluka, Aleksandra; Prager, Andrija; Rukavina, Tatjana: Betonski kolnik na defektnoj podlozi, Građevinar : časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. 50 (1998) , 7; 409-412
- Prager, Andrija; Rukavina, Tatjana: Utjecaj nevezanog nosivog sloja na ploču kolnika, Građevinar : časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. 50 (1998) , 3; 139-143
- Babić, Branimir; Prager, Andrija; Rukavina, Tatjana: Proračun dvoslojnog betonskog cestovnog kolnika, Građevinar : časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. 49 (1997) , 7; 359-365
- Prager, Andrija; Rukavina, Tatjana: Dopuna metode dimenzioniranja kolnika zračnih luka, Građevinar : časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. 48 (1996) , 6; 365-374
- Andrija Prager; Branimir Babić, gradbenik.; Zdravko Joksić; Kruno Tonković; Franjo Verić: Istraživanja krutih nosivih struktura u sastavu prometnica, Zagreb
Kreirao: SEAS
Izvori:
- Automotodrom, REVIJA ZA LJUBITELJE AUTO-MOTO SPORTA • Broj 22, godina V., veljača 2009
- Branko Nadilo: Nenametljivo i urođeno dostojanstvo, Građevinar 3/2014
- Prof. emer. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. (1935. – 2015.), IN MEMORIAM, Građevinar 6/2016
- Formula 1 Dictionary, Preluka
Background picture copyright: 