Raunach (Raunacher) Ravenski Martin

Rođen: negdje oko 1370.
Umro: Rijeka, nakon 1452.

Njegovi roditelji: ??

Supruga: Margaritha rođena Lamberg (negdje oko 1370. - ??)
Njeni roditelji: Willhelm II. Plemeniti Lamberg, rođen oko 1340, umro: 1398. i Dimuta Plemenita Podwein Podvinska (?? - ??)
Margherita Lamberg je bila udana dva puta. Prvi suprug je bio Johann Plemeniti Zobelsberg (negdje oko 1370. - ??). Martin Raunach je bio njen drugi suprug.

Djeca i potomci:

• Jacob RAUNACH, oženio 1464. Barnis (?? - 1430) (uz ostale funkcije bio kapetan Rijeke, Pazinske grofovije i Kastavske gospoštije)
• Georg RAUNACH (negdje oko 1480. - ??) oženio Katarinu der Aelt (negdje oko 1480. - ??)
• Anna Caterina Von RAUNACH (negdje oko 1630. - ??) udana za Giovannia Vincenza Coroninia (Reifenberg, 26. veljača 1620. - negdje oko 1667.)
• Salome Von RAUNACH, (?? - ??) bila je udana za Lorenza Khuenberga
• Jacob RAUNACH (negdje oko 1650. - ??) oženio Katharinu Barbo (negdje oko 1650. - ??)
• Franz Josef (Janez) RAUNACH (negdje oko 1700. - ??) oženio 25 siječnja 1728. Mariu Maximilianu Rosetti (1708. - 1. ožujak 1773.)

Obitelj Raunacher pripada kraškom (kranjskom) plemstvu koje se razvija u kasnom srednjem vijeku, a potječe iz mjesta Ravne (njem. Raunach), po kojemu su dobili ime. Svoje je alodije (alodij - nasljedno slobodno vlasništvo, nasljedno imanje slobodno od svih stega, davanja i dužnosti. U ranosrednjovjekovnom (franačkom) pravu, potpuno vlasništvo na pokretnini.) imala u mjestima Ravne i Švarceneg prema kojima dobijaju svoje grbove.
Obitelj Raunacher istakla se kao naručitelj umjetnina.

U srednjovjekovnoj Rijeci i okolici zabilježeno je djelovanje dvaju članova obitelji Raunacher, koji su obnašali uloge riječkih kapetana. Jakov (Giacomo) je bio kapetan u Pazinu (1474.) i Rijeci u dva navrata (1437. - 1451. i 31. svibnja 1468. - 1477.), Bernard je bio vicedomus Kranjske (1519.), Balthasar načelnik Salzburga (1580.), njegov nećak Andrej biskup u Pićnu, a drugi nećak, Martin, kapetan u Trstu. Posljednji muški član obitelji bio je Janez Raunach, kojemu je austrijski car 1684. dodijelio titulu baruna.

Prvi spomen ove obitelji datira iz 1313. godine, kada se spominje njihova utvrda Rannachia Arx. U 15. stoljeću u Rijeci žive dva od tri najpoznatija pripadnika ove obitelji: Martin, koji podiže kapelu sv. Trojstva, i njegov brat Jakov, koji je uz ostale funkcije bio kapetan Rijeke, Pazinske grofovije i Kastavske gospoštije.

Prvi značajniji pripadnik obitelji, Martin Raunacher, od goričkog grofa Henrika IV. dobija gospodstvo Schvarzenegg, od kojeg potječe drugi grb obitelji (krug u štitu).

Martinova supruga Margaritha pripadala je obitelji Lamberger iz koje potječe Sigismund (slov. Žiga Lambergar), prvi biskup ljubljanske biskupije (od 1463. do 1488.), koju je 1461. godine osnovao car Fridrik III. Margareta je bila Sigismundova teta, tj. sestra njegovog oca Georga.

Pretpostavka je da je upravo on ili njegov brat Andrija, koji je bio kapetan Rijeke nakon Jakova Raunachera, bio oženjen za jednu od Martinovih kćeri. Druga kćer, za koju znamo da se zvala Salome, bila je udana za Lorenza Khuenberga, koji je upravljao dvorcem Grünburg u ime Katarine rođ. Gara, žene goričkog grofa Henrika VI. Iz obitelji Khuenberg potječe niz visokih crkvenih dostojanstvenika među kojima ima i salzburških nadbiskupa. Vidimo da se radi o visokim slojevima društva Svetog Rimskog Carstva, kojemu tada pripada i Rijeka. Martin i njegov brat Jakov pripadali su lokalnom kraškom i istarskom plemstvu te su obnašali važne uloge u komunalnom životu Rijeke u prvoj polovini 15. stoljeća, ali i na širem području Istre, Krasa i Kranjske.

Od grofova Goričkih 1426. (1430.?) Martin Raunacher kupuje Dvorac Schwarzenegg (Završnik) za 200 dukata kao najam od grofa Henrika IV. Ravnikari su vlastelinstvo zadržali sve do izumiranja goriških grofova 1500. godine, kada je cjelokupna imovina goriških grofova nasljednim ugovorom prešla u Habsburge.

Vitez Martin Raunacher je imao vinograd na Kozali, koji je 1446. dao kao zalog za posuđenu 31 libru.

Votivne kapele Presvetog Trojstva i Bezgrešnog začeća najveći su i najvažniji gotički spomenici u Rijeci. Kapelu Presvetog Trojstva u sklopu kompleksa augustinskog samostana sv. Jeronima, danas sakristiju, smještenu uz istočni krak klaustra, podigli su 1450. godine Martin Raunacher i supruga Margaretha Lamberger kao svoj mauzolej, a grbove nalazimo na konzolama na ulazu u kapelu, a ostatke fresaka na gotičkom rebrastom svodu. Ono što ih čini iznimnim njihova je rijetka i neuobičajena ikonografija. To sve svjedoči o utjecaju goričkoga kulturnog kruga. U Kapeli sv. Trojstva, danas sakristiji crkve sv. Jeronima, postoji osamnaest grbova, od čega dvanaest obitelji Raunacher.

Uz grbove ovih dviju obitelji u kapeli se nalaze još grbovi obitelji Khuenberg i Luegher, koji pripadaju Martinovim zetovima. Iz potonje obitelji potječe Nikola koji je bio zadnji Walseeovski kapetan Devina i čitavog Krasa.

Nadgrobna ploča na Martinovoj i Margharitinoj grobnici (slika ljevo) je ne samo umjetnina vrhunske klesarske izvedbe, već i heraldički posebna. Jedno je od najljepših ostvarenja ove vrste u Hrvatskoj. Osim što Martin jednakovrijedno koristi dva obiteljska grba, na vrhu ploče, sa svake strane rogova nalazi se po jedna viteška ogrlica. Desna je prepoznata kao ogrlica reda Sv. Antona, koju je sredinom prve polovine 15. st. osnovao vojvoda Adolf u Vojvodstvu Cleve, u samom susjedstvu grada Achena. Najmlađi umjetnički prikazi ogrlice ovog reda datiraju se oko 70-ih godina 15. st.

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvori:

• G. Kobler, Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, sv.1. , Fiume, 1896., str.145
• G. Kobler, Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, sv.3. , Fiume, 1896., str.176–177.
• L. M. Torcoletti, La chiesa e il convento degli Agostiniani di Fiume, Fiume, 1944., str. 36.;
• Radmila Matejčić: Kako čitati grad, ICR, Rijeka, 1990., str. 46;
• Nenad Labus, D. Oštrić: Inventar crkve sv. Jerolima i Dominikanskog samostana (br. elaborata 638), Konzervatorski odjel u Rijeci, 2004., br. 97.
• Zgodovinsko društvo za južno Primorsko - Koper Società storica del Litorale - Capodistria, ACTA HISTRIAE 22, 2014, 3, KOPER 2014, str:560

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice