Tasca Cristoforo
|
Rođen: Bergamo, oko 1667.
Umro: Venecija 1737.
Roditelji: otac Ambrogio, majka ??
Posebno mjesto u slikarstvu settecenta na našoj obali zauzima slikar Cristoforo Tasca koji količinom djela spada u skupinu najzastupljenijih venecijanskih umjetnika na našem prostoru. Opisivan je kao "manji mletački slikar", ali veći je dio karijere ostvaruje radeći za naručitelje izvan Venecije, uglavnom na Jadranskoj obali područja Austro-Ugarske. Bio je poznat po svojim religioznim slikama, koje su često prikazivale prizore iz Biblije i života svetaca. Njegov stil je bio pod utjecajem venecijanskog baroka, ali je također pokazivao zanimanje za svjetlo, boju i pokret. Bio je omiljeni slikar trsatskih franjevaca i njihovih donatora početkom 18. stoljeća. I za ostale naručitelje u regiji bio je tražen kao "glasovit venecijanski slikar", hvaljene invencije i slikarskog umijeća, slikar koji u periferijsku, lokalnu sredinu uvodi novi likovni izraz "povezan s uzorima venecijanskog slikarstva".
Premda likovno sazrijeva u radionicama Serenissime potkraj 17. stoljeća, Tasca na potpisanim djelima često ističe da je "bergamski slikar". Njegov stil slikanja smatra se naturalističkim i pripada tenebrističkom pokretu.
Početak školovanja ali i prve pouke u slikarstvu stekao u rodnom Bergamu, no vrlo brzo nakon toga odlazi u Veneciju.
Tu je oko 1691. izveo platno s prikazom "Čudo bilokacije svetog Lorenza Giustinianija" u svetištu nekadašnje katedrale San Pietro di Castello. U glavnom gradu Serenissime izradio je i četiri velike stropne slike s prikazima evanđelista za Scuola di San Pascale Baylon uz crkvu san Francesco della Vigna.
Nakon boravka u Veneciji slikar odlazi u Beč gdje traži novo tržište za svoje radove. Tasca se, slijedeći primjer istaknutih suvremenika poput Antonija Belluccija (19. veljače 1654. – 29. kolovoza 1726.), nastoji afirmirati i među pokroviteljima iz Habsburške Monarhije. Tu je naslikao i danas izgubljeni portret cara Leopolda I. Habsburga i njegove obitelji.
U to je vrijeme trsatski gvardijan Petar Francetić bio u izuzetno dobrim odnosima s dvorom Leopolda I. te je 1698. uspio od cara ishodovati i potvrdu o povratku imanja Grižane i Kotor (Crikvenica) trsatskom samostanu. Tih godina Tasca je na bečkom dvoru stekao zavidnu reputaciju izrađujući veliki broj portreta za aristokraciju. Stoga je najvjerojatnije baš iz Beča Francetić dobio preporuku da angažira venecijanskog slikara u opremanju Trsatskog samostana i velikog ljetnog refektorija. Na temelju oporuke Giovannija Michelea Androche iz 1728. (umire 3. studenog 1728.) prvi je put dokumentom potvrđena prisutnost slikara Cristofora Tasce u Rijeci.
Posredovanjem gvardijana trsatskog Petra Francetića i Habsburškog dvora Tasca je dobio i narudžbe u krčkoj katedrali i kapucinskom samostanu u Karlobagu. Tako je u prva je dva desetljeća 18. stoljeća ostavio brojna djela u Rijeci, Krku te Karlobagu.
U lipnju 1706. isplaćena mu je naknada za četiri velika platna "Posljednje večere", "Umnažanja kruha", "Kišu mane" i "Žrtvovanja Izaka" za svetište krčke stolnice.
Uspjehom među naručiteljima u regiji upućenoj na habsburšku Rijeku, mletački majstor postaje jedan od protagonista "lokalnoga" baroknog slikarstva.
Franjevci i Francesco Androcha, kanonik i član Zbornog kaptola, ponovno su angažirali Tascu 1714. za izradu reprezentativnog djela "Navještenje s prijenosom Nazaretske kućice na Trsat" na trijumfalnom luku trsatske franjevačke crkve.
Istraživanja su pokazala kako je majstor Tasca osim za franjevce, augustince te isusovce radio i za riječke benediktinke. Nekadašnje prostorije njihovog samostana ukrašavalo je 140 slika različitih dimenzija i vrijednosti. Tako je s Tascom povezana slika Navještenja koja se izvorno nalazila u samostanu, a danas je u zbirci samostana benediktinski San Daniele u mjesto Abano Terme pokraj Padove kamo su riječke koludrice otišle nakon 1945. godine.
Njegov se opus nadopunjuje potpisanom i datiranom palom iz 1725. godine na glavnom oltaru Zborne, danas župne crkve u Rijeci.
Za posljednju zasad poznatu Tascinu riječku narudžbu zaslužna je plemićka obitelj Orlando. Majstor je 1725. za prvi kat monumentalnog oltara izradio potpisanu i datiranu oltarnu palu s prikazom svetog Franje Ksaverskog i svete Barbare.
Tasca je ostao u dobrim odnosima s Androchama pa je tako zabilježen njegov boravak u Rijeci prilikom sastavljanja oporuke Giovannija Michelea Androche 5. rujna 1728. u njegovoj palači na predjelu Zagrad.
Francesco Maria Tassi (1716 in Bergamo – 1782) u svojoj knjizi "Vite de' pittori, scultori e architetti bergamaschi" (Životi slikara, kipara i arhitekata iz Bergama), piše da je Tasca u posljednja dva desetljeća 17. stoljeća djelovao u Veneciji. U Veneciji je i preminuo sa 70 godina.
POZNATA DJELA (Nekim djelima nije poznat datum nastanka)
- "Sveta Cecilija s anđelima" - slika nastala oko 1690. godine, kada je Tasca još bio mlad i pod utjecajem svog učitelja, Antonia Belluccija.
- "Čudo bilokacije sv. Lovre Giustinianija koji pričešćuje redovnicu", u svetištu nekadašnje katedrale San Pietro di Castello, Venecija, 1691.
- četiri stropne slike s prikazima evanđelista, Scuola di San Pasqale Baylon uz crkvu san Francesco della Vigna
- Portret cara Leopolda I. Habsburga i njegove obitelji, danas izgubljeni
- "Bogorodica s Djetetom i svecima", 1697., župna crkva Chiesa della Natività di Maria Vergine e Santi Fermo e Rustico, Sombreno
- "Crocifissione di Cristo", Chiesa della Natività di Maria Vergine e Santi Fermo e Rustico, Sombreno, 1697.
- "Sveta Obitelj s anđelima" - ova slika je nastala oko 1700. godine, a nalazi se u Crkva Majke Božje od zdravlja u gradu Krku i prikazuje Isusa, Mariju i Josipa okružene anđelima koji im donose cvijeće i voće. Slika je vrlo nježna i harmonična, a pokazuje Taskinu ljubav prema boji i svjetlu
- "Klanjanje Bezgrešno začetoj" još poznata i kao "Bezgrešna djevica kojoj se klanjaju sv. Franjo i sv. Antun", stropno platno u trsatskom franjevačkom samostanu, nastalo 1704.
- "Jakovljev san u Betelu", 1704., Trsat, refektorij franjevačkog samostana
- "Sveta Lucija" - ova slika je nastala oko 1705. godine, kada je Tasca radio za bratovštinu Svete Lucije u crkvi San Giacomo dall'Orio u Veneciji, koja je bila jedna od njegovih najstarijih narudžbi u Veneciji.
- "Sveti Josip", slika rađena za bratovštinu Gospe Žalosne, 1705., danas je ta slika izgubljena
- "Sveta Barbara" - ova slika je nastala oko 1705. godine, kada je Tasca radio za bratovštinu Svete Barbare u crkvi San Moisè u Veneciji, koja je bila jedna od njegovih najranijih narudžbi u Veneciji.
- "Blaženi Ivan Duns Scot", oko 1705., Trsat, franjevački samostan
- "San svete Monike", za nekadašnji augustinski samostan svetog Jeronima u Rijeci, 1706., danas na Trsatu
- "Umnažanje kruha", 1706., Krk, katedrala
- "Raspeće", 1706., župna crkva Uznesenja Marijina (Basilica di Santa Maria Assunta), Clusone
- "Abraham žrtvuje Izaka", 1706., Krk, katedrala
- "Kiša mane" i "Posljednja večera" - ove slike su nastale između 1705. i 1710. godine. Slike su vrlo dinamične i bogate detaljima, a pokazuju utjecaj slikara kao što su Tintoretto, Paolo Veronese i Giovanni Battista Tiepolo
- portret biskupa Jeronima Fonde (Piran, 26. V. 1686 — Trogir, 30. XI. 1754) u Umagu
- "Bogorodica s Djetetom i svecima", Krk, katedralna Zbirka
- "Krštenje Kristovo" iz župne crkve na Buranu
- Grb Francesca Ignatza Androche, franjevački crkva, Trsat
- "Bogorodica s Djetetom i svetcima" iz franjevačke crkve Svete Ane u Kopru, a koja se izvorno nalazila u Zadru
- oltarna pala "Bogorodica s Djetetom i svetcem" u Bakru
- "Bogorodica s Djetetom, malim Ivanom Krstiteljem, Elizabetom i Zaharijom, sv. Josipom, Anom i Joakimom", Franjevački samostan Košljun, zbirka franjevačkog samostana
- oko 1710. godine su nastale 4 velike slike i jedna stropna slika u refektoriju franjevačkog samostana na Trsatu. Slike prikazuju usporedne prizore iz Starog i Novog zavjeta. To su "Izgon iz raja i Kristovo rođenje", "Abrahamova žrtva i Kristovo raspeće", "Mojsije dobiva Deset zapovijedi i Krist predajem zakon", te "Davidov ples pred Kovčegom saveza i Kristov ulazak u Jeruzalem". Stropna slika prikazuje Krista kao kralja slave. Slike pokazuju Tascinu vještinu u stvaranju iluzionističkih efekata i dramatičnih kontrasta svjetla i sjene
- "Sveta Margareta Antiohijska" - ova slika je nastala oko 1710. godine, kada je Tasca radio za bratovštinu Svete Margarete u crkvi San Zaccaria, koja je bila jedna od njegovih najbogatijih i najuglednijih narudžbi u Veneciji.
- "Sveta Marija Magdalena" - ova slika je nastala oko 1710. godine, kada je Tasca radio za franjevce u crkvi San Francesco della Vigna, koja je bila jedna od njegovih najvažnijih crkvenih narudžbi u Veneciji.
- "Posljednja večera", 1712., Karlobag, refektorij kapucinskog samostana
- "Navještenje", 1712., Karlobag, glavni oltar kapucinske crkve sv. Josipa,
- "Navještenje s prijenosom Nazaretske kućice na Trsat" nastalo je 1714., Trsat, franjevačka crkva
- U Karlobagu je Tasca naslikao tri slike za crkvu Svete Marije Magdalene, koja je bila dio franjevačkog samostana. To su "Sveta Marija Magdalena u pustinji", "Sveta Marija Magdalena pred Kristom" i "Sveta Marija Magdalena u slavi". Ove slike su nastale oko 1715. godine i prikazuju različite epizode iz života ove svetice, koja je bila simbol pokajanja i milosti. Slike su vrlo dramatične i ekspresivne, a pokazuju Tascinu sposobnost da stvori iluziju prostora i dubine.
- "Navještenje" nacrtao je oko 1715. za glavni oltar nekadašnjeg riječkog benediktinskog samostana Svetog Roka, a danas se nalazi u benediktinskom samostanu San Daniele (Monastero di San Daniele) u Abano Terme pokraj Padove. Slika prikazuje trenutak kada je anđeo Gabrijel došao obavijestiti Mariju da će začeti i roditi Sina Božjega. Slika je vrlo svijetla i živopisna, a pokazuje Tascinu ljubav prema boji i svjetlu, kao i njegovu sposobnost da stvori harmonične kompozicije. Slika je dio triptiha, koji čine još dvije slike: "Rođenje Marijino" i "Uznesenje Marijino".
- "Sveta Katarina Aleksandrijska" - ova slika je nastala oko 1715. godine, kada je Tasca radio za opatiju San Giorgio Maggiore, koja je bila jedan od njegovih glavnih naručitelja u Veneciji.
- "Bogorodice sa svetim Augustinom i Monikom" iz 1717. godine, danas u samostanskoj zbirci u Širokom Brijegu
- "Sveta Terezija Avilska" - ova slika je nastala oko 1720. godine, kada je Tasca već bio stariji i zreliji slikar, koji je pratio nove trendove u venecijanskom slikarstvu.
- "Sveta Marija Egipatska" - ova slika je nastala oko 1720. godine, kada je Tasca radio za bratovštinu Svete Marije Egipatske u crkvi Santa Maria dei Miracoli, koja je bila jedna od njegovih posljednjih narudžbi u Veneciji.
- "Sveti Franjo Ksaverski i sveta Barbara", župna crkva Uznesenja Marijina (Zborna crkva), Rijeka, 1725.
Kreirao: SEAS
Izvor:
- Hrvatski restauratorski zavod, Višnja Bralić, Slikar Cristoforo Tasca između središtā i periferije, Izvorni znanstveni rad
- Slike Cristofora Tasce u krčkoj katedrali
- Sveto i profano slikarstvo talijanskog baroka u Hrvatskoj
- SCIENTIFIC PAPER - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER, Cristoforo Tasca i Giovanni Battista Augusti Pitteri: nepoznate slike i njihovi naručitelji na sjevernom Jadranu
- Kudiš Burić, Nina, Usporedni prizori iz Starog i Novog zavjeta u djelima Cristofora Tasche na Trsatu i u krčkoj katedrali