Rijeka, Croatia
Loading





riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Tasca Cristoforo

Cristoforo Tasca
Tasca, Cristoforo - Austrian National Library, Austria - Public Domain. https://www.europeana.eu/item/92062/BibliographicResource_1000126144898

Rođen: Bergamo, oko 1667.
Umro: Venecija 1737.

Roditelji: otac Ambrogio, majka ??

Posebno mjesto u slikarstvu settecenta na našoj obali zauzima slikar Cristoforo Tasca koji količinom djela spada u skupinu najzastupljenijih venecijanskih umjetnika na našem prostoru. Opisivan je kao "manji mletački slikar", ali veći je dio karijere ostvaruje radeći za naručitelje izvan Venecije, uglavnom na Jadranskoj obali područja Austro-Ugarske. Bio je poznat po svojim religioznim slikama, koje su često prikazivale prizore iz Biblije i života svetaca. Njegov stil je bio pod utjecajem venecijanskog baroka, ali je također pokazivao zanimanje za svjetlo, boju i pokret. Bio je omiljeni slikar trsatskih franjevaca i njihovih donatora početkom 18. stoljeća. I za ostale naručitelje u regiji bio je tražen kao "glasovit venecijanski slikar", hvaljene invencije i slikarskog umijeća, slikar koji u periferijsku, lokalnu sredinu uvodi novi likovni izraz "povezan s uzorima venecijanskog slikarstva".

Premda likovno sazrijeva u radionicama Serenissime potkraj 17. stoljeća, Tasca na potpisanim djelima često ističe da je "bergamski slikar". Njegov stil slikanja smatra se naturalističkim i pripada tenebrističkom pokretu.

Početak školovanja ali i prve pouke u slikarstvu stekao u rodnom Bergamu, no vrlo brzo nakon toga odlazi u Veneciju.
Tu je oko 1691. izveo platno s prikazom "Čudo bilokacije svetog Lorenza Giustinianija" u svetištu nekadašnje katedrale San Pietro di Castello. U glavnom gradu Serenissime izradio je i četiri velike stropne slike s prikazima evanđelista za Scuola di San Pascale Baylon uz crkvu san Francesco della Vigna.

Nakon boravka u Veneciji slikar odlazi u Beč gdje traži novo tržište za svoje radove. Tasca se, slijedeći primjer istaknutih suvremenika poput Antonija Belluccija (19. veljače 1654. – 29. kolovoza 1726.), nastoji afirmirati i među pokroviteljima iz Habsburške Monarhije. Tu je naslikao i danas izgubljeni portret cara Leopolda I. Habsburga i njegove obitelji.

U to je vrijeme trsatski gvardijan Petar Francetić bio u izuzetno dobrim odnosima s dvorom Leopolda I. te je 1698. uspio od cara ishodovati i potvrdu o povratku imanja Grižane i Kotor (Crikvenica) trsatskom samostanu. Tih godina Tasca je na bečkom dvoru stekao zavidnu reputaciju izrađujući veliki broj portreta za aristokraciju. Stoga je najvjerojatnije baš iz Beča Francetić dobio preporuku da angažira venecijanskog slikara u opremanju Trsatskog samostana i velikog ljetnog refektorija. Na temelju oporuke Giovannija Michelea Androche iz 1728. (umire 3. studenog 1728.) prvi je put dokumentom potvrđena prisutnost slikara Cristofora Tasce u Rijeci.

Posredovanjem gvardijana trsatskog Petra Francetića i Habsburškog dvora Tasca je dobio i narudžbe u krčkoj katedrali i kapucinskom samostanu u Karlobagu. Tako je u prva je dva desetljeća 18. stoljeća ostavio brojna djela u Rijeci, Krku te Karlobagu.

U lipnju 1706. isplaćena mu je naknada za četiri velika platna "Posljednje večere", "Umnažanja kruha", "Kišu mane" i "Žrtvovanja Izaka" za svetište krčke stolnice.

Uspjehom među naručiteljima u regiji upućenoj na habsburšku Rijeku, mletački majstor postaje jedan od protagonista "lokalnoga" baroknog slikarstva.

Franjevci i Francesco Androcha, kanonik i član Zbornog kaptola, ponovno su angažirali Tascu 1714. za izradu reprezentativnog djela "Navještenje s prijenosom Nazaretske kućice na Trsat" na trijumfalnom luku trsatske franjevačke crkve.

Istraživanja su pokazala kako je majstor Tasca osim za franjevce, augustince te isusovce radio i za riječke benediktinke. Nekadašnje prostorije njihovog samostana ukrašavalo je 140 slika različitih dimenzija i vrijednosti. Tako je s Tascom povezana slika Navještenja koja se izvorno nalazila u samostanu, a danas je u zbirci samostana benediktinski San Daniele u mjesto Abano Terme pokraj Padove kamo su riječke koludrice otišle nakon 1945. godine.

Njegov se opus nadopunjuje potpisanom i datiranom palom iz 1725. godine na glavnom oltaru Zborne, danas župne crkve u Rijeci.

Za posljednju zasad poznatu Tascinu riječku narudžbu zaslužna je plemićka obitelj Orlando. Majstor je 1725. za prvi kat monumentalnog oltara izradio potpisanu i datiranu oltarnu palu s prikazom svetog Franje Ksaverskog i svete Barbare.

Tasca je ostao u dobrim odnosima s Androchama pa je tako zabilježen njegov boravak u Rijeci prilikom sastavljanja oporuke Giovannija Michelea Androche 5. rujna 1728. u njegovoj palači na predjelu Zagrad.

Francesco Maria Tassi (1716 in Bergamo – 1782) u svojoj knjizi "Vite de' pittori, scultori e architetti bergamaschi" (Životi slikara, kipara i arhitekata iz Bergama), piše da je Tasca u posljednja dva desetljeća 17. stoljeća djelovao u Veneciji. U Veneciji je i preminuo sa 70 godina.

 

POZNATA DJELA (Nekim djelima nije poznat datum nastanka)

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvor:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice