Uzelac Mile (Miloš)
Rođen: Crna Vlast, kod Otočca, 1. prosinac 1913.
Umro: Rijeka, 29. lipnja 1987.
Roditelji: Jovan i ??
Antifašistički borac, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, narodni heroj i general zrakoplovstva, general-potpukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije. Službovao je u raznim garnizonima. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1965.
Rođen je u zemljoradničkoj porodici u Lici.
Poslje završetka osnovne škole, počeo se je školovati za trgovca, ali je to napustio i upisao "Pješadijsku podoficirsku školu" u Bileći, koju je završio 1931. godine. U školi i tokom školovanja postao je simpatizer Komunističke Partije Jugoslavije.
1939. godine završava Tečaj za intruktora padobranstva.
Godine 1940. završio je "Vazduhoplovnu padobransku školu" u Pančevu koja je 1. listopada 1939. započela sa radom kao prva padobranska škola u Jugoslaviji.
Tadašnji padobranski kurs je trajao godinu dana, a klasu su činili isključivo oficiri i podoficiri dobrovoljci. Prvu klasu padobranske škole završilo je 20. srpnja 1940. godine 28 polaznika, koji su stekli zvanje "padobranac" i dobili prve padobranske oznake. Oznake su činili motivi orla sa puškom. Škola je, nakon što je odškolovala dve klase padobranaca premiještena u Novi Sad. Komandant škole do okupacije u travnju 1941, bio je kapetan I klase Dragutin Dolanski.
(
Dolanski je nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije pristupio domobranima NDH i obavljao dužnosti komandira Padobranske lovačke satnije (srpske čete), a kasnije i dužnosti u komandama hrvatskog vazduhoplovstva. Treba spomenuti da je taj isti Dragutin Dolanski bio prvi jugosloven koji je 2. rujna 1926. godine izveo individualni padobranski skok na tlu Jugoslavije na aerodromu u Novom Sadu. Skok je izveden padobranom tipa "BLANQUIER" sa visine od 650 m, iz aviona tipa "Anrio".
Izbegavši zarobljavanje u Beogradu tokom Travanjskog rata 1941., vratča se u rodno selo i tu se uključuje u rad na pripremama za oružani ustanak i obranu Jugoslavije.
Nakon izbijanja ustanka u Lici, seljani su ga izabrali za komandanta sela.
Uskoro je postao zapovjednika partizanskog odreda "Ognjen Prica".
U rujnu 1941, učestvovao je u nekoliko napada na italijanske jedinice, što su bili i prvi napadi na italijanske fašiste u Lici.
U studenome 1941, odred je prebačen u Kosinj, gde je uništio pilanu koja je radila za okupatora, a njegovi borci su zatim učestvovali u rušenju željezničke kompozicije na pruzi između Vrhovina i Gospića.
6. veljače 1942. Druga četa bataljona "Ognjen Prica", 5. četa 2. bataljona 1. ličkog NOP odreda "Velebit" i "Lapačka četa" zauzele su Čanak (kod Gospića), iz koga su se ustaše i žandarmi izvukli u pravcu Jurković-Dola.
u prosincu 1941. glavni štab NOPO Hrvatske, postavio je Uzelca za operativnog oficira Štaba grupe NOP odreda za Liku. Prilikom napada na italijanske vojnike u Korenici, početkom 1942, jurišajući u streljačkom vodu jedne čete bataljona "Krbava", biva teško ranjen.
1942. godine primljen je i u članstvo KPJ.
Krajem 1942. GŠ (General-Štab) NOV i PO Hrvatske postavio ga je za zapovjednika 2. brigade 6. ličke divizije.
Od početka siječnja do 13. lipnja 1943. godine postao je načelnik Štaba Šeste ličke divizije i rukovodio borbama jedinicama ove divizije na području Like i istočne Bosne.
Krajem veljače 1944. Vrhovni štab NOV i POJ postavlja Uzelca za zapovjednika 20. Dalmatinske divizije. Pod njegovimzapovjedništvom divizija je učestvovala u završnim borbama za oslobođenje Dalmacije.
1945. postaje načelnik načelnik Štaba Jedanaestog hrvatskog korpusa.
Početkom ožujka 1945. ukida se 8. korpus NOVH, a njegove divizije (9., 19., 20. i 26.) ulaze u sastav novoosnovane 4. Jugoslavenske armije (JA). Njezinim zapovjednikom postaje Petar Drapšin, a političkim komesarom Boško Šiljegović, dotadašnji komesar 8. korpusa. Armija je brojala 70 000 vojnika, a taj je broj do početka svibnja porastao na 110 000. U operativnom pogledu bili su joj podčinjeni 4., 8. i 11. korpus NOVH. Štab 11. korpusa NOVH sačinjavali su: zapovjednik general-major Mićun Šakić, politički komesar pukovnik Šime Balen i načelnik štaba pukovnik Mile Uzelac. Pod zapovjedništvom korpusa nalazile su se 13. primorsko-goranska, 35. lička i 43. istarska divizija, 1. tenkovska, Artiljerijska, Inženjerijska i Dopunska brigada i Kvarnerski odred mornaričke pješadije.
U periodu od 1946. do 1948. se školuje pa završava Višu vojnu akademiju "M. V. Frunze" u SSSR-u i Kurs operative Više vojne akademije JNA u Beogradu. Akademija je u svom sastavu imala šest univerziteta i operativnu školu.
Tokom svoje posljeratne karijere bio je na čelu divizija u Osijeku, Nišu, Rijeci, Kragujevcu, Bjelovaru ... Bio je komandant divizije i korpusa, a izvesno je vreme radio i u Generalštabu JNA.
27. studenog 1953. godine odlikovan je Ordenom narodnog heroja.
1966. godine odlazi u penziju sa činom general-potpukovnika JNA.
Nosilac je partizanske spomenice i ordena partizanske zvijezde.
Umro je 29. lipnja 1987. godine u Rijeci. Pokopan je na groblju Trsat, polje C-I-95c.
ORDENI:
- Partizanska spomenica 1941.
- Orden ratne zastave
- Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vjencem
- Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom
- Orden partizanske zvijezde sa srebrnim vjencem
- Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima
- dva Ordena za hrabrost
- Partizanski križ (orden dodjeljen od republike Poljske)
- Orden narodnog heroja
Kreirao: SEAS
Izvori:
- STAREŠINSKI SASTAV ŠTABA DRUGE LIČKE BRIGADE I ŠTABOVA NJENIH BATALJONA OD STVARANJA BRIGADE DO KRAJA RATA
- Jugoslavenski narodni heroji, U
- PASIONSKA BAŠTINA LIKE, Blanka Matković: Ratni zločini počinjeni tijekom i nakon Ličkoprimorske operacije od postrojbi Jugoslavenske armije i ustanova nove vlasti, str: 69
- LPR, Spomenici iz razdoblja komunizma, Autor: gost (Iliria)
- specijalne-jedinice.com, Padobranci Kraljevine Jugoslavije
Background picture copyright: 