Novac, mjere, vrijednosti i davanja
Otprilike ovakav članak sam objavio na LPR-u 19.7.2011., a u međuvremenu sam izbačen sa toga foruma, kao i mnogi drugi vrijedni članovi, (sada smo, većina izbačenih, članovi Foruma Croinfo.net portala). Članak je sada, nakon toliko godina nešto proširen, dodani su novi podaci i mislim da je sada vrijeme da ga objavim i na mom sajtu. Najvjerovatnije će ponovo završiti na LPR-u kao Copy-Paste, ali nema veze. Dečki, barem objavite link na moj sajt.
Pošto se tokom povijesti, ali i u našim raspravama na forumima koji se bave Rijekom često spominju razne mjere, vrijednosti i novci, a teško je shvatiti njihovu pravu vrijednost, odlučio sam da nama svima malo olakšam snalaženje u svemu tome.
Probati ću što vjernije povezati sve što sam uspio skupiti i staviti neki red u sve to.
U mnogim starim i suvremenim nazivima novčanih jedinica očuvan je spomen na razvojnu fazu kada se je svaka vrijednos koja se prodaje morala ponovo vagati da bi se ustanovila njena vrijednost. Od tuda i neki nazivi za novac kao što su "talent" od starogrčki τάλαντον: tezulja; "lira" od latinski libra: vaga; "funta" od latinski pondus: uteg, težina.
Ako Kobler ili neko drugi ima koju ideju ili podatak više, neka nadopuni. Moj mail je ljevo!
Neznam i ne vjerujem da ću sve to uspjeti posložiti baš kronološki, ali sve su te mjere iz vremena od oko 1500. do 1650. ali i nešto dalje.
Trebamo znati da su vrijednosti svih tih moneta bile u stalnom mijenjanju vrijednosti i zbog toga se mogu vidjeti neke blage razlke u obračunavanju.
Isto tako postoje blage razlike i sa različitim izvorima tih podataka. Nemojte me odmah napasti jer pretvaranje jednog u drugo nije uvijek jednako.
Isto tako, u ovom opisu nedostaju neke monete koje su se pojavile kasnije sa Austrijom ili Ugarskom vladavinom.
Pa hajde da to sada probamo posložiti:
Mjera za vino:
- Spud (bakarski spud) = 24 Massa (Spud = cca 51 litra)
- Massa = cca 2,1 litra
- Spud = 6 Libara (Prema Trsatskom Urbaru 1682.)
- Kanjić (Kadnić, Bokal) = cca 1,5 litara
- Ludro (mješina) = Spud (bakarski spud)
- Firtl (viertl wein) = oko 1,5 litra (po nekin izvorima 16 litara ili 20 litara)
- Polovnik = 2,5 Firtla
- Polovnik = Polovica Venecijanskog Stara = oko 40 litara (prema ovome bi Firtl bio oko 16 litara)
- Venecijanski Star = oko 80 litara
- Riječki (ili Bakarski) Star = 38 litara (možda između 38 do 39 litara kao i za žito)
- Prosječni Trsaćan je godišnje proizveo 5 Spudi vina, od toga 3 za prodaju (oko 150 litara).
- U XVII stoljeću kmet je na prodaji vina na malo zaradio 1500 soldina tj. 75 Libara.
- Kanjić (Kadnić, Bokal) od cca 1,5 litara se prodavao za 15 soldina.
-
1670. cijena je izgleda pala jer sam našao podatak da je Kanjić koštao samo 5-6 soldina.
Mjera za žito:
- Star = na području Rijeke i Vinodola iznosilo 38 do 39 litara
- Star = 8 Libara (Prema Trsatskom Urbaru 1682.)
- Starić = 10,83 litara (današnjih)
- Libar = prema izračunu ovoga ranije - 4.8 litara
- Vencijanski star = 80 litara
- Mali Bakarski Star = 19 bakarskih mazana (mali bakarski star = 40 litara, mazan = 2,1 litra)
- Firtl (viertl wein) = oko 1,5 litara (po nekin izvorima16 ili 20 litara)
- 1 mezan = 52 libre
Mjera za težinu:
U cijelom srednjem vijeku, pa sve do 1876. godine, osnovna mjera za težinu u Hrvatskoj bila je funta, koja je iznosila oko 560 grama
- Librica = 0,30 kilograma
- Libra = cca 0,5 kilograma
- Kabao = cca 52 litre/kilograma
Novci (Rijeka i Trsat):
U najstarije doba našega kraja dok su još ovuda šetali rimljani, koristio se i njihov novac. Rimska je država relativno kasno počela kovati svoj bakreni "as" (aes). Osim njega kovali su se "uncia" (1/12 asa), "semis" (6 uncija), "triens" (4 uncije), "quadriens" (3 uncije) i "sextans" (2 uncije).
Oko polovice III. stoljeća prije Krista javlja se u njih već i srebrni novac "denarius" = 10 asa; "quinarius" = 5 asa; "sestertius" = 2,50 asa), a potkraj Republike i zlatan novac "aureus" = 25 denara.
Na razvoj srednjovjekovnog novca u hrvatskim krajevima znatno su utjecali novčani sustavi Njemačke i Austrije i s njom povezane Ugarske, Venecije i Bizanta. Bizantski je novac kolao u Hrvatskoj sve do unije s Ugarskom.
- "Idealni" "obračunski" novac na koji se je svodio efektivni novac u opticaju:
- Venecijanski (Mletački): 1 Solad = 12 Bagatina
Kasnije:
- Tri beča = 1 denar (oko 1500-te godine)
- 100 denara = 1 ugarski forint ili dukat (oko 1500-te godine)
- Libra = 20 Soldina (zlatni novac) (Soldin još zovu i ORLJAK jer je na njemu lik orla)
- Libra = 240 Denara
- Soldin = 2 Beča
- Soldin = 12 Denara
- Dukat = 6 Libara (prema Trsatskom Zakoniku, 1460.)
- Dukat = 5 Libara (prema Urbaru 1682)
- Marka = 5 Libara
- Krajcar = 1,8 Soldina
- Ripar = 4 Krajcara
- Osmak = 6,8 Soldina
Pitanje stvarne vrijednosti Ripara i Osmaka nije baš jako jasno, čak ni po Trsatskom zakoniku jer je razlika u vrijednosti između te dvije novčanice jako mala.
- Na Trsatu se spominje Mučenig, mletački novac (nazvan po mletačkom duždu Pietru Mocenigu (1406.–1476.) = 1 Libra i 4 Soldina tj. 24 Soldina.
- Bagatin, mletački novac = 1/12 mletačkoga groša
- Floren = 5,33 Libre (1 Libra = 0,188 Florena)
- Floren = 80 Denara
- Dukat = 1 Floren i 10 Denara
- Dukat = 90 Denara
- Forint = 100 fillera (U Zagrebu je 1343. određena vrijednost toga ugarskoga dukata na 72 banska denara)
- Isto se spominje i novčana jedinica "Orljak". Njegova je obračunska vrijednost 1 Soldin (latinski - SOLIDUS, Konstantin Veliki je za zlatni novac (solidus) odredio masu 1/72 funte.
- U dokumentu iz 1582 i 1609 u kojemu se Gašparu Knežiću dalo na upravljanje Trsat, spominju se još neke novčane jedinice. To su Guldeni (1582) i Floreni (1609). To su srebrni novci jednake vrijednosti od 15 Beča odnosno 60 Krajcara.
- Floren = 16 Libara, a sadržavali su 60 Krajcara, odnosno 80 Denara.
- U XVI stoleću u Hrvatskoj postoji i Groš i vrijedio je 4 Denara.
- U doba Napoleona, Libra i Franak su imali jednaku vrijednost, odnosno 1 Franak = 1 libra, ali u primorju je taj odnos bio 1 Franak = 5 Libri
- 1 Forint = 100 fillera
- 1896. - srebrni fiorin (fiorino d'argento) fl, sastoji se od 100 kreutzera
- 1 fiorin vrijedi: 1,70 njemačkih maraka, 2,10 francuskih franaka, 1 šiling i 7 penija engleskih, 52 ruske kopejke, 40,5 centi američkog dolara.
- srebrni fiorin zamjenjen sa Corona (Kruna), Kr, (vrijedi oko polovice srebrnog Fiorina) sastoji se od 100 hellera
- za talijansku liru se moglo kupiti 1 gram zlata, isto kao i za 1 marku i za 1 franak
U doba prije Hrvatsko-ugarske nagodbe (njem. Kroatisch-Ungarischer Ausgleich), tj. prije srpnja 1868. u Rijeci je na snazi računska novčana jedinica koja se zove "Fjorin", koja se dijelila na 60 novčića.
Manje-više isti sustav bio je u upotrebi na cijelom području od Rijeke, Istre, Trsta, Furlanije pa sve do Gorice. Taj novac nikad nije postojao, bio je isključivo računski, za lakše razumijevanje / prikazivanje vrijednosti.
I na koncu: u Austriji je Fjorin bio službeno stvaran novac (novčanica) u periodu od 1848. do 1892.
Osim toga, postojala su i "paušalna podavanja" vlasti (porezi). To je išlo sa konkretnim stvarima a ne sa lovom. Tako su postojala podavanja u vinu (naprimjer od 15 proizvedenih vjedara jedno ide vlasti), žitu, ovcama, kokošima, panjevima (drvo).
Materijalna vrijednost: (objavio Nikola na LPR-u)
- U 15. vijeku 5 jaja košta cca 1 soldin, kao i 1 Libra (pola kile) govedine ili teletine.
- 1 vol košta 8 dukata ( manji i slabiji vol 6, čak 4 dukata)
- Osrednja kuća košta 400 dukata
- Osrednji vinograd košta 400 dukata (Godine 1690. godine kupljen osrednji vinograd za 200 dukata, 1711.g. za 220 dukata, 1706.g. na Vežici kupljen vinograd za 206 dukata, 1712. godine na Vrlijama (Sušak-Krimeja) 310 dukata.)
- 1715. godine konj košta 8 škuda, 1770 g. 12 cekina, a 1796.g. 17 forinti
- 1743. godine zlatni prsten košta 8 dukata
- 1776. godine par cipela košta 1 dukat
- 1770. godine vol košta 13 dukata, odojak 12 libara
- 1801. godine krava košta 9 dukata
- 1694. godine kuća na Trsatu prodana za 180 dukata, iste godine na Strmici 143 dukata (kuća sa zahodom). Kasnije su cijene kuća na Sušaku porasle, tako je na jednoj dražbi prodana kuća za 6000 forinti (uz kuću je išao i posijed), a uz komercijalnu ugarsku cestu (valjda Karolinsku cestu) 1805.g. prodana je kuća za 8500 forinti.
Evo, da bi mogli donekle procijeniti i vrijednost love, ima i nekoliko konkretnih podataka o cijeni rada.
Vrijednost rada:
- Prema popisu prihoda iz 1568. trsatska je gospoština primala godišnje od prijevoza na Rječini, ribarenja i mlina 150 – 160 Dukata (prema Urbaru iz iz 1682. 249 Dukata i 4 Libre)
- 8 kosaca za dvije sjenokoše na Grobniku su bili plaćeni jedan Mučenig, odnosno oko 24 soldina.
- Prebacivanje toga sjena u Trsatski kaštel je bio plaćen doručkom ("južina").
- Pomoć kod trganja 5 vinograda u Martinšćici je plaćeno doručkom ("južina").
- Prijenos mošta iz tih vinograda se plača sa 2 Soldina.
- Prilikom krštenja župnik je dobivao 2 kolača, svaki u vrijednosti od 6 Soldina, a ministrant 1 Soldin (1 Orljak).
- "Kaštelad" (upravitelj crkvene imovine) dobiva za zvonjenje za mrtvoga 4 Soldina.
- 1686. slobodni građani Novog Vinodolskog (slobodnjaci, "knapi") "služe gospodinu milostivom Zrinskim i vsaka stara kuća plaća po libar 6" ("knapšćina").
Globe za kaznene prekršaje (iz knjige Luje Margetića i Milana Moguša "Zakon Trsatski"):
- 100 Libara globe za:
- Agresivno ubojstvo
- Vračanje bez vraga
- Noćna galama
- Naknada u slučaju ubojstva napadača na kuću
- Zlonamjerni palež kuća
- Za ubojstvo kmeta (za ubojstvo plemenitaša knez smije uzeti koliko god bude htio)
- 50 Libara globe za:
- Nepomaganje kod poziva u pomoć
- Neuspjeh dokazivanja velike krađe torturom
- Prikrivanje kradljivca
- Nasilna provala u kuću
- Međusobno vrijeđanje
- Krađa stvari male vrijednosti u crkvi
- Satnik koji nije prijavio veliku krađu u crkvi
- Kriva zakletva
- Kleveta suda
- Nasilje na cesti
- Lažne tvrdnje pri silovanju tuđe žene
- Silovanje bludnice
- Ubojstvo iz nepažnje djeteta u zipci
- Prostitucija
- Neovlaštena sječa na području Svetog Križa
- 25 Libara globe za:
- Bezrazložno vrijeđanje člana opčinskog vijeća
- Utaja
- Nasilje nad pastirima
- Nepoštovanje međa
- 20 Libara globe za:
- Krađa košnice
- 12 Libara globe za:
- Pučanu za nedolazak na držanje straže na gradskim vratima
- 8 Libara globe za:
- Neodazivanje sudskom pozivu
- 6 Libara globe za:
- Neprijavljivanje poljske štete
- Ranjavanje do krvi
- 2 Libara globe za:
- Nepružanje pomoći na povik po danu
- Svjedočenje bez sudskog poziva
- Poljska šteta krupnom stokom
- 40 soldina globe za:
- dobija žrtva tučnjave i knez
- 4 Soldina globe za:
- Poljska šteta sitnom stokom
- Pretpovijest današnjega hrvatskog novca završava regionalnim nizovima Riječke države 1920–24. i Gospodarske banke za Istru, Rijeku i Hrvatsko primorje 1945.
- Za II. svjetskog rata NDH uvodi hrvatski novac "Kunu" (1 Kuna = 100 banica). Osim toga kovan je i neslužbeni zlatnik od 500 kuna.
- U objema Jugoslavijama novčani sustav na svim područjima bio je dinar (1 dinar = 100 para).
Objašnjenje osnovnih davanja prema državi (Podavanja) (iz knjige Luje Margetića i Milana Moguša "Zakon Trsatski"):
- "Bir" je bilo osnovno paušalno podavanje u novcu. Plaćala ga je općina kao cjelina, a satnik ga je ubirao od podanika i predavao gospodaru trsatske gospoštije. Bir je u stvari zakupnina kojom trsatski podanici priznaju da posjeduju i koriste tuđu zemlju.
- "Porezno davanje" (Perckhrecht) je paušalno podavanje u vinu koje je općina plačala kao cjelina. Mažuranić i Herkov tvrde da je trsatsko "porezno davanje" isto što i "potoka" u drugim vinodolskim gradovima. Ali između ta dva postoji bitna razlika:
- Potoka se daje srazmjerno količini proizvedenog vina, naprimjer od svakih 15 proizvedenih vjedara jedno, a u Bribiru na svakih jedanaest jedno.
- Porezno je paušalno davanje koje ne ovisi o količini proizvedenog vina. Značajka ove paušalnosti približava ovu vrstu davanja grobničkoj "permaniji", koja se je davala od vina, žita i ovaca.
- Paušalna davanja kao "porezno" na Trsatu i "permaniju" na Grobniku nemožemo naći u drugim vinodolskim gradovima. Ta vrsta paušalnosti je posljedica izvjesne kohezije u tim pograničnim i graničarskim gradovima koji su dugo vremena štitile frankopanske posjede od Njemačkog susjeda sa druge strane Rječine.
- "Počast". Kokoš i vino su tipična prastara paušalna podavanja koja obično zovu "počast". Na Trsatu je satnik u ime općine davao ovlaštenom gospodaru trsatske općine 3 kokoši na Božić i isto toliko na Mesopust. Usto je donosio i "firtl" vina. Razlog je tog podavanja koje je bilo jako rašireno u srednjovjekovnoj Europi, dokazivanje i simboličko izražavanje osobne podređenosti podanika gospodaru, odnosno u slučaju Trsata, općine kao cjeline. To je još jedan dokaz o velikom zajedništvu koje je vladalo u toj općini. U vinodolskim općinama je podavanje kokoši postojalo još samo na Grobniku, a davalo se po zaselcima.
- "Straževina" je podavanje vina po kućanstvima. Obveznik tog davanja je bila svaka nastanjena kuća ("oganj"), a to znači da je u jednoj kući moglo biti i više obveznika ako se obitelj podjelila i imala više ognjišta. Naziv obveze upućuje na to da su raniji trsatski obveznici bili obavezni obavljati dužnost stražarenja, i da su se kasnije oslobodili te obaveze pretvorivši je u fiksno podavanje po kući u vrijednosti od jednog spuda vina ili jednog dukata. Straževina odgovara otprilike davanjima koja su se davala u Driveniku, Bribiru i Grižanama,a zvala su se "ognjišćina" i bila određena u fiksnim količinama u žitu.
- "Rad" ili "Tlaka" za gospoštiju. Prema Urbaru iz 1610 radne obaveze Trsaćana su bile radovi na kaštelu, košenje, slaganje sjena, branje grožđa, rad na gospodskim brajdama itd.
- Davanje "Panja" je postojalo samo u trsatskoj općini (Urbar iz 1682). Svaka kuća daje jedan panj a vrijednost mu je procjenjena na 6 Soldina. U prijašnjim izvorima nema o tom davanju nikakvih vjesti, što bi značilo da je to nova obaveza. Objašnjenje te obaveze je vrlo jednostavno jer ukupna vrijednost svih panjeva je preko 20 Libara što je velika vrijednost i dobar način da trsatski kaštel bude opskrbljen drvima koja bi ga inače puno koštala.
- "Polovniki" ili "Firtli" je malo čudno i nejasno davanje. Ustanovljeno je zbog toga što (prema Urbaru iz 1682) mnogi rječani ispunjavaju svoje obaveze u davanjima, ali ne žele ni čuti za rad za gospoštiju ("Rad" ili "Tlaka"), što je na veliku štetu gospoštije. Davanje je ustanovljeno da bi se platitli radnici za obavljanje tog posla. Polovnik je polovica venecijanskog Stara koji ima 80 litara, dakle 40 litara. Veličinu Firtla je teže utvrditi, i po različitim izvorima i i izračunima kreće se od polovice polovnika (20 litara) pa do 1,5 litre. Polovnik je isključivo mjera za žito, dok je firtl mjera i za žito i za vino. Obaveza je fiksna, bez obzira na urod.
Iz: Grobnički zbornik, godina 9, broj 7, akademik Lujo Margetić: FRANKAPANSKO – ZRINSKI PATRIMONIUM
Grobničkog urbara iz 1610. - 1612.:
- grobnički kmet–podložnik davao vlastelinu godišnje 959 libara i 3 soldina na ime "Bira", to jest zakupnine zemljišta danog mu na korištenje (u isto vrijeme: u Bakru 600, Driveniku 350, Grižanama 500, ali – u Hreljinu 424, a u Bribiru 747 libara)
Naravno, bilo je i onih koji su bili oslobođeni od poreza.
- To je bio svaki doseljenik koji je sagradio kuću na području Trsata, i davanja je bio oslobođen kroz prvu godinu prebivanja.
- Od podavanja na kuću (straževinu) bila je oslobođena i svaka napuštena kuća.
- Od tog davanja bila je oslobođena i svaka kuća u varošu koja je pripadala crkvi, kao i 4 crkvena zemljišta.
- Od svih davanja bio je pošteđen i satnik tokom godine u kojoj je obavljao dužnost.
- Vojnici (soldati) su bili oslobođeni podavanja vina (straževina) i panja.
Kreirao: SEAS
Izvori:
- Milan Moguš, Lujo Margetić: ZAKON TRSATSKI
- VINODOLSKI ZAKONIK 1288. Tekst Vinodolskoga zakona u PDF-u
- Katedra ČSG - Nakladništvo 1992.-2018.
- NADA KLAIĆ, VINODOLSKO DRUŠTVO U POČETKU XVII STOLJEĆA
- LPR Forum, Numizmatika, autor Nikola
- Libero, comunedifiume, Valore delle monete
Background picture copyright: 