Rijeka, Croatia
Loading





riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Agustinović, Đuro

Roditelji: Andrija i Anastazia, rođena Šubarić

Rođen: Glina, 13. travanj 1816.
Umro: Zagreb, 8. siječanj 1870.

Supruga: Rozalija Cicak

Đuro Agustinović, hrvatski liječnik i filolog, pionir izrade hrvatskoga medicinskog nazivlja.

Od 1833. do 1835. studirao je Filozofiju u Zagrebu.
1844. godine završio je Studij medicine na Josephinum (Jozefinskoj) vojnomedicinskoj akademiji u Beču disertacijom o topografskoj anatomiji. Doktorirao je 7. kolovoza 1844. Agustinovićeva disertacija o topografskoj anatomiji (Beč 1844.) prvi je pokušaj razrade "ilirske" medicinske tenminologije.

Kao vojni službenik u Beču premješten je 1847. u Zadar, a 1849. u Milano.

Umirovljen je 1860, a 1861. se preselio u Rijeku.

Svečanost posvete, održane 25. svibnja 1862. na Grobničkom polju25. svibnja 1862. bio je prisutan na činu svečanog blagoslova zastave županije riječke na Grobničkom polju (slika desno). Prisutni su bili i:

"Preuzvišeni, Presvetli i prečastni gospodin Josip Juraj Strossmayer, po božjoj i apoštolskoj milosti biskup Bosanski i Sremski ili Djakovački, njegova c. kr. veličanstva tajni savetnik itd. itd.
Vitez Smaich Veliki Župan Županie Riečke i Presvetla gospoja Anka Zmajićeva, vitezica Svetoivanska supruga gori rečenoga Presvetloga gospodina verhovnoga župana Rečkoga."

Osim njih, od poznatijih osoba prisutni su bili i Franjo Rački, kanonik, Venceslav Soić, Biskup Supomoćnik, Ivan Vončina, I. podžupan riječki, Ivan Kukuljević Sakcinski, Veliki Župan Zagrebački, Mattia Barone Vranijczanij de Dobrinović, Ivan Barun Vranyczany, Dr. Josip pl. Vranyczany, izaslanik Žup. Zagrebačke, Mate Volarić, Kanonik iz Krka, Franjo Žužel, Augustinović, Đuro : Misli o ilirskom pravopisuzastupnik Riječke Županije, Antun Mažuranić, ravnatelj gimnazije u Rijeci.

1867. odselio se u Zagreb i tamo živio do smrti.

Iako je bio po uvjerenju ilirac, zalagao se za dosljedni fonološki pravopis, ukidanje velikih slova i reformu latinice i ćirilice. Sam je pisao osebujnom grafijom. Djela "Misli o ilirskom pravopisu" (1846); "Glasovi i pismo slovinskoga jezika" (1850.) nisu utjecala na razvoj hrvatskoga slovopisa i pravopisa.

Pokrenuo je prvi hrvatski zdravstveni časopis "Slovinski prvenci o naravi i zdravlju" (Beč 1860.). Časopis u Rijeci izlazi između 1861. i 1862. pod nazivom "Rvacki prvenci o naravi i zdravlju", a izašlo je ukupno 17 brojeva.
Također je pokrenuo i književni, poučni i zabavni list "Vila sinjega morja" (1860.–62., 1864., 1867.–68).

Godine 1865.-1867. boravi u Glini. Prijateljevao je s književnicima – Ivanom Trnskim i Dragojlom Jarnević.

 

 

DJELA:Augustinović, Đuro : Misli o ilirskom pravopisu : s tablicom glagolski i ćirilski

 

SURAĐUJE U ČASOPISIMA:

 

 

 

Kreirali: - Nenad Labus
          - SEAS          

 

Izvor:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice