Agustinović, Đuro
Roditelji: Andrija i Anastazia, rođena Šubarić
Rođen: Glina, 13. travanj 1816.
Umro: Zagreb, 8. siječanj 1870.
Supruga: Rozalija Cicak
Đuro Agustinović, hrvatski liječnik i filolog, pionir izrade hrvatskoga medicinskog nazivlja.
Od 1833. do 1835. studirao je Filozofiju u Zagrebu.
1844. godine završio je Studij medicine na Josephinum (Jozefinskoj) vojnomedicinskoj akademiji u Beču disertacijom o topografskoj anatomiji. Doktorirao je 7. kolovoza 1844. Agustinovićeva disertacija o topografskoj anatomiji (Beč 1844.) prvi je pokušaj razrade "ilirske" medicinske tenminologije.
Kao vojni službenik u Beču premješten je 1847. u Zadar, a 1849. u Milano.
Umirovljen je 1860, a 1861. se preselio u Rijeku.
25. svibnja 1862. bio je prisutan na činu svečanog blagoslova zastave županije riječke na Grobničkom polju (slika desno). Prisutni su bili i:
"Preuzvišeni, Presvetli i prečastni gospodin Josip Juraj Strossmayer, po božjoj i apoštolskoj milosti biskup Bosanski i Sremski ili Djakovački, njegova c. kr. veličanstva tajni savetnik itd. itd.
Vitez Smaich Veliki Župan Županie Riečke i Presvetla gospoja Anka Zmajićeva, vitezica Svetoivanska supruga gori rečenoga Presvetloga gospodina verhovnoga župana Rečkoga."
Osim njih, od poznatijih osoba prisutni su bili i Franjo Rački, kanonik, Venceslav Soić, Biskup Supomoćnik, Ivan Vončina, I. podžupan riječki, Ivan Kukuljević Sakcinski, Veliki Župan Zagrebački, Mattia Barone Vranijczanij de Dobrinović, Ivan Barun Vranyczany, Dr. Josip pl. Vranyczany, izaslanik Žup. Zagrebačke, Mate Volarić, Kanonik iz Krka, Franjo Žužel, zastupnik Riječke Županije, Antun Mažuranić, ravnatelj gimnazije u Rijeci.
1867. odselio se u Zagreb i tamo živio do smrti.
Iako je bio po uvjerenju ilirac, zalagao se za dosljedni fonološki pravopis, ukidanje velikih slova i reformu latinice i ćirilice. Sam je pisao osebujnom grafijom. Djela "Misli o ilirskom pravopisu" (1846); "Glasovi i pismo slovinskoga jezika" (1850.) nisu utjecala na razvoj hrvatskoga slovopisa i pravopisa.
Pokrenuo je prvi hrvatski zdravstveni časopis "Slovinski prvenci o naravi i zdravlju" (Beč 1860.). Časopis u Rijeci izlazi između 1861. i 1862. pod nazivom "Rvacki prvenci o naravi i zdravlju", a izašlo je ukupno 17 brojeva.
Također je pokrenuo i
književni, poučni i zabavni list "Vila sinjega morja" (1860.–62., 1864., 1867.–68).
Godine 1865.-1867. boravi u Glini. Prijateljevao je s književnicima – Ivanom Trnskim i Dragojlom Jarnević.
- "Kurzgefasste topographische Anatomie und Versuch einer illirischen Terminologie der Anatomie" (kao disertacija objavljeno pod naslovom: "Dissertatio inauguralis sistens Brevem conspectum anatomiae topographicae cum adnexa terminologia anatomiae illyrica"), Beč 1844.
- "Misli o ilirskom pravopisu s tablicom glagolski i ćirilski slova", Beč 1846. (tablica slika desno)
- "Poziv dalmatincima na poslovanje u svom materinskom jeziku", Beč 1848.
- "Odziv poziva na dalmatine upravljenoga", 1–2. Milano 1849–1850.
- "Glasovi i pismo slovinskoga jezika", Beč 1850.
SURAĐUJE U ČASOPISIMA:
- "Zora dalmatinska", samo jedan članak (3/1847; br. 49)
- "Slovinski prvenci o naravi i zdravlju" (najprije u Beču (prvo godište 1860. i 1. br. 1861), a zatim u Rijeci pod naslovom "Rvacki prvenci o naravi i zdravlju" (1861. i 1862))
- "Vila sinjega mora", u Beču (1860. i 1. br. 1861), a zatim u Rijeci (1861, 1862. i 1. br. 1864.)
Kreirali: - Nenad Labus
- SEAS
Izvor:
- Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Agustinović, Đuro
- Hrvatska enciklopedija, Augustinović, Đuro
- GROBNIČKI ZBORNIK SV. 7, I. Širola: Na Grobničkom polju dne 25. svibnja 1862., str:307-309