Chiuzzelin, Antonio

Rođen: Zadar, 1839.
Umro: Rijeka, 1904.

13. lipnja 1869. tajnik Obrtničkog društva

Nakon dolaska iz Zadra u Rijeku, radi kao slagar u "Stabilimento tipolitografico di Emidio Mohovich".Tu stječe iskustvo u tiskarskom poslu.

1. listopada 1890. osniva "Stabilimento tipografico A. Chiuzzelin e Co.". Na temelju ugovora od 6. studenoga 1889. Chiuzzelin je sklopio partnerstvo s Riječkim poduzetnikom Stafanom Aranyosom koji je od 1867. bio zaposlen u tipografiji "Mohovich". Dvojica ortaka otkupljuju strojeve "Tiskarskog zavoda" Mate Glavana na Sušaku koji je izdavao "La Voce del Popolo", i u siječnju 1890. prenio ih u Rijeku. Uz opremu kupljene su i novine. Naime, izdanjem "La Voce del Popolo" od petka 3. siječnja 1890., "La Voce del Popolo" mijenja logo, a mjesto izlaženja je iz Sušaka premješteno u Rijeku.

Uz objavljivanje "La Voce del Popolo" u svojoj tiskari, Antonio Chiuzzelin tiskao je i časopis "Vita Fiumana" (1896.-?) i propagandno glasilo autonomaša Fiume "La Difesa" (1900.-1903.).
Na talijanskom je također objavio nekoliko svezaka, uključujući "Učenje elementarnog brojanja" (1890.) Cosima Battestina, "Vittiime dell'Amore" (izvorne priče, 1890.) Carla Schlemmera i "Govorni program grofa Batthànyja" kandidata za zastupnika u mađarskom parlamentu održan god. dvorana hotela Deak u nedjelju 24. siječnja 1892. (1892.) Teodora Batthànyja.

Antonio Chiuzzelin umro je u Rijeci 1904. U osmrtnici koja se pojavila u "La Voce del Popolo" opisan je kao "aktivan, pošten čovjek, snažnog karaktera, uravnoteženog uma, dobro poznat i cijenjen u našem gradu. Došavši u posjed naših novina, u prvim danima, borio se muževnom energijom, nesalomljivom postojanošću, za njezino postojanje, malo po malo, marljivim napredovanjem učinio ih iskrenim i stoga slušanim tumačem javnog mnijenja, pravim glasom. od naroda. Bio je jedan od onih ljudi koji sve duguju sami sebi; na njihovu inteligentnu i ustrajnu marljivost, na njihov prezir prema radu, na njihovu hrabru inicijativu u poduzimanju ozbiljnih pothvata koji zahtijevaju neustrašivu borbu, borbu koja mora završiti pobjedom ili smrću. Rad mu je bio ideal, davao mu je svega sebe, au svom mudrom radu dobivao je velika i lijepa zadovoljstva. Uzornih navika, parka, temperamenta, često stoički; bio je ponosan na neovisnost koju je tako hrabro postigao. Probus, uljudan, uživao je poštovanje i prijateljstvo mnogih građana koji nisu cijenili njegove neobične osobine."

Vodio je tipografiju 15 godina (tj. do smrti 1904.).

Izvor: PR-3, IX.5/1892 Chiuzzelin Antonio, proprietario di "La Voce del Popolo" <Tomsich 1886:594-95>

 

 

 

Kreirao ©: Nenad Labus
viši savjetnik konzervator-dokumentarist u mirovini,
Konzervatorski odjel Rijeka
Nadodao: SEAS

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice