Ciotti, Dragutin

Rođen: Sušak, 19.10.1905.
Umro: Rijeka, 17.03.1974.

Roditelji: Giuseppe (Sušak, 1830. – 1883.) i Albina riđena Blečić(Sušak, 1829. – 1901.)
Braća: Josip, Gemma, Lina, Marija, Božena, Luiza, Dragutin, Zorka, Ante i Josipa

Supruga: Marija (Mira) rođena Kurtini (Rijeka, 21. ožujak 1909. - Rijeka, 15. rujan 1983.)
Djeca: Neva, Mira

Bio je drugi hrvatski olimpijac i prvi Hrvat i osvajač olimpijske medalje - višeboj ekipno - koji je potekao iz hrvatskog kluba koji je olimpijsku medalju osvojio marljivo vježbajući gimnastiku u jednom hrvatskom klubu. Bio je član nezaboravne generacije, po mnogočemu nikad nadmašene sportske vrste Jugoslavenskog sokola pod vodstvom dr. Viktora Murnika.
Natjecao se u muškoj ekipi i osvojio brončanu medalju na Ljetnim olimpijskim igrama 1928 u Amsterdamu. Bio je jedan od rijetkih Hrvata tog vremena koji je na olimpijadi predstavljao Kraljevinu Jugoslaviju. Bio je jedini Hrvat u izabranoj vrsti gimnastičara među Slovencima, pa ga se pogrešno smatralo slovenskim športašem.

Obitelj Ciotti potječe iz zaseoka Sottocastello ispod mjesta Pieve di Cadoro u talijanskoj provinciji Belluno gdje je izvorno nastalo prezime Ciotti.

Sin je učitelja Giuseppea, i Albine. Giuseppe (Josip) Ciotti rođen je na Sušaku, 5. ožujka 1865. Školovao se za učitelja. Između njih dvoje dogodila se ljubav i 7.svibnja 1894. stupili su u brak. Njegova supruga Albina rođena Blečić rođena je na Sušaku, 8. ožujka 1876. Potekla je iz bogate obitelji sa Krimeje, koja je bila vlasnik vinograda i trgovala je vinom.

Dragurin je bio sedmo od desetero djece.

Albina je preminula prilikom poroda jedanaestog djeteta u 46. godini, 13. kolovoza 1921.

Dragutin je bio veliki ljubitelj sporta i gimnastike, a trenirao je u Hrvatskom sportskom društvu "Sokol Sušak".

Nakon navale talijanskog nacionalizma nakon prvog svjetskog rata, koja je dovela do pripojenja Rijeke Italiji, a grad Sušak je ostao u sastavu Jugoslavije pa samim time i Hrvatske, Ciotti je izabrao živjeti u Kraljevini SHS te nastupati za nju.
1922. godine primio je Jugoslavensko državljanstvo kako bi mogao nastupiti na Prvom jugoslavenskom sletu u Ljubljani.

Prigodom natjecanja triju župa "Rijeka", "Novo Mesto-Karlovac" i "Zagreb" održanog 1. lipnja 1925. u Karlovcu, osvojio je 1. mjesto u tzv. višem odjelu, a na Međusletskom natjecanju Jugoslavenskog sokolskog saveza u Beogradu 28. lipnja 1925., bio je osmi u višem odjelu.

Dragutin je u međuvremenu završio gimnaziju, ali zbog prerane smrti roditelja preuzeo je skrbništvo nad malodobnim bratom i sestrom, te se umjesto odlaska na studij, zaposlio u tvrtci za veletrgovinu drvom "Vilhar", čiji je vlasnik bio Dušan Vilhar, otac riječke slikarice Božene Vilhar.

1928. od Jugoslavenskog sokolskog saveza izabran za člana jugoslavenske olimpijske vrste koja će nastupati na OI u Amsterdamu. Na Olimpijske Igre te godine otputovalo je 8 gimnastičara. Sedam Slovenaca - Leon Štukelj, Josip Primožič, Edvard Antosijevič, Boris Gregorka, Anton Malej, Janez Porenta, Stane Derganc te jedan Hrvat - Dragutin Ciotti. Jugoslavenska reprezentacija bila je među tri najuspješnije reprezentacije na svijetu.

U momčadskom višeboju na kraju su zauzeli treće mjesto i osvojili brončanu medalju iza Švicarske i Čehoslovačke, a ispred Francuske, Finske, Italije, SAD i Nizozemske - tada vodećih gimnastičkih zemalja. inače, u pojedinačnom višeboju, Dragutin Ciotti zauzeo je 45. mjesto u konkurenciji 88 natjecatelja, a najbolji rezultat postigao je na krugovima (ručama) gdje je ostvario 37. mjesto.

Na povratku s olimpijskih igara priređen im je veličanstveni doček, a Dragutin Cioti vratio se na svoj Sušak.

Nakon sportske karijere radio je u šumsko-drvnoj industriji.
Od 1948. do 1950. radio je u "Jugodrvu", poduzeću za izvoz drva gdje je čak bio predstavnik u Milanu.

1950. godine, nakon što je u "Transjugu" osnovan odjel za trgovinu drvom, Dragutin mijenja firmu i prelazi u "Transjug".

1970. prelazi u "Exportdrvo" gdje je bio komercijalni direktor do mirovine 1970..

Do kraja života održavao je kontakte s poznanicima sportašima. Bio je blizak s roditeljima poznatog hrvatskog športaša Zdravka Ćire Kovačića (osvajač srebrne medalje u vaterpolu na OI 1952 u Helsinkiju i 1956 u Melbourneu) te sa supruzinim rođakom, hrvatskim vaterpolskim olimpijcem Ivanom Jobom Kurtinijem (osvajač srebrne medalje u vaterpolu na OI 1952 u Helsinkiju).

Imao je dvije kćeri - Miru rođ. 1932., udanu Laškarin, i Nevu rođ. 1939. godine udanu Razmilić - s kojima je sretno zajednički živio do smrti 17. ožujka 1974. godine.
Pokopan je na groblju Kozala, polje B-III-39

Olimpijski komitet Jugoslavije sjetio ga se 1969. povodom 50. godišnjice osnivanja, i dodijelio mu zlatnu plaketu i značku (slika desno).

 

REZULTATI NA LJETNIM OLIMPIJSKIM IGRAMA 1928, DRAGUTIN CIOTTI

Ljetne Olimpijske Igre	Disciplina	Nastupao za	Osvojeno mijesto	Medalja
Amsterdam 1928.	muškarci pojedinačno višeboj	Jugoslavija (Kraljevina SHS)	45
	muškarci ekipni višeboj		3	Brončana
	Muškarci - Presko		41
	Muškarci - Ruče		47
	Muškarci - Preča		52
	Muškarci - Karike		37
	Muškarci - Konj s hvataljkama		51

Sokoli spremni za odlazaku Amsterdam na Olimpijske Igre. Stoje s lijeva na desno Viktor Murnik (sokolski prednjak - vodnik), Boris Gregorka, Dragutin Ciotti, Stane Derganc, Josip Primožič, Anton Malej, Janez Porenta, Edvard Antosiewicz i Leon Štukelj O kakvoj je iznimnoj vrsti bilo riječ, govore podatci što su sve neki članovi te reprezentacije osvojili u svojim karijerama. - Najpoznatiji među njima, Leon Štukelj, proglašen je najznačajnijom osobom 20. stoljeća u Sloveniji. Osvojio je 6 olimpijskih i 14 svjetskih medalja. Bio je olimpijski pobjednik u pojedinačnom višeboju 1924. u Parizu, a samo zbog pravila da se na svjetskim prvenstvima (za razliku od olimpijskih igara) u višeboju gimnastičari natječu i u atletici i u plivanju gdje je bio nešto slabiji, nije osvojio i naslov pojedinačnog svjetskog prvaka u višeboju. - Josip Primožič - Tošo bio je pojedinačni svjetski prvak u višeboju 1930., nosilac dvije olimpijske medalje i četverostruki svjetski prvak u Luksemburgu 1930., što kasnije nije uspjelo niti jednom športašu sa ovih prostora. - Stane Derganc - Verigar osvojio je dvije olimpijske i 4 svjetske medalje i prvi je jugoslavenski športaš koji je zbog svojih iznimnih fizičkih predispozicija bio model za poštansku marku. - Boris Gregorka, tada najmlađi član reprezentacije, kasnije će kao trener otkriti Miroslava Cerara i biti do kraja života iznimni športski pedagog i povjesničar sokolstva. - Anton Toni Malej, standardni član reprezentacije na Svjetskom prvenstvu 1930., pao je sa sprave za vrijeme nastupa i od zadobivenih ozljeda umro. - Janez Porenta strijeljan je kao talac od Talijana za vrijeme Drugog svjetskog rata... Koliko je sokolstvo u Jugoslaviji, odnosno Sloveniji, bilo jako u to vrijeme govori i podatak da dvostruki svjetski prvak u pojedinačnom višeboju 1922. i 1926. i objektivno prvo veliko ime jugoslavenskog športa, Peter Šumi poduzetnik iz Kranja, koji je bio suosnivač čuvenog poduzeća "Sava", uopće nije otputovao u Amsterdam kao natjecatelj, nego samo kao sudac. Izabrana vrsta bi sa njime bila i ozbiljniji kandidat za zlatnu medalju...

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvor:

• Sports-Reference, Dragutin "Drago" Ciotti
• SUŠAČKA REVIJA broj 73, ZABORAVLJENI RIJEČKI OLIMPIJAC, Jelena Androić
• Wikipedia, Dragutin Ciotti

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice