Glavan, Mate
Rođen: Sušak, Podvežica, 24. veljače 1846.
Umro: Sušak, 9. travnja 1905.
Roditelji: ?? - ??
Braća: ??
Supruga: Vinka rođena Šperac (Solin, 2. srpnja 1855. - Rijeka, 9. veljače 1931.)
Djeca: Mate i Vinka nisu imali djece
Podaci o godini rođenja i smrti koji su objavljeni na stranici Hrvatskog biografskog leksikona su pogrešni, a oni su to prepisali od Radmile Matejčić.
Vežičanka na stranicama LPR-a s pravom objašnjava:
"Radmila Matejčić piše na str 369 knjige "Kako čitati grad", (izdanje 2013):
"Mate Glavan je domaći sin, rođen na Podvežici 20. kolovoza 1836., a umro u Sušaku 3. srpnja 1914. Najprije je završio pučku školu u Rijeci 1860., zatim realku u Beču 1963., diplomirao je za inženjera na Johanneumu 1867. i od tada djeluje u Rijeci i Sušaku."
Dakle, u gornjem citatu - rođen 1836. - završio pučku školu 1860. - to bi značilo da je završio pučku (osnovnu) školu sa 24 godine??? Završio je realku u Beču 1963. - tu je očito da je trebalo stajati 1863., što bi značilo da je realku (srednju školu) završio s 27 godina što opet nije vjerojatno. Diplomirao 1867. sa 31 godinom - to bi nekako i moglo proći, mada ne vjerujem.
Ili se radi o dva različita Sušačana, oba imenom Mate Glavan i oba civilna (građevinska) inžinjera ili Radmila Matejčić griješi u godinama rođenja - smrti što se onda po cijelom internetu prepisuje sistemom copy -paste? Očito je ovo drugo."
Arhitekt, predstavnik stila visokog historicizma. Profesionalno je djelovao kao poduzetnik, projektant te javni i kulturni djelatnik u Sušaku i Rijeci.
Bio je predsjednik rodoljubnog društva "Jadranska vila", pokrenuo zakladu za đačke stipendije pri Gradskom poglavarstvu u Sušaku.
1878. osnovao je tiskaru na Kortilu, koji je nazvan tako zbog unutrašnjeg dvorišta. Kortil je oko 1800. god. sagradio Adam Karl Schramm kao tvornicu duhana. Taj je građevinski sklop kasnije mijenjao vlasnike - bio je u posjedu riječke obitelji Corossacz, nakon toga u njoj je bila prva tiskara na Sušaku čiji su vlasnici bili Stanko Lukanović i arhitekt Mate Glavan. Potom je tu bila tvornica tjestenine Luciana Clementia, te tvornica likera Sigismunda Wortmanna. Danas je na mjestu Kortila hotel "Neboder" i HKD na Sušaku.
Glavan je ostavio neizbrisiv trag u arhitekturi Rijeke i Sušaka, projektirajući niz industrijskih, javnih i stambenih zgrada.
Poznat je kao projektant upravne zgrade i zgradu sa proizvodnjom parafina riječke Rafinerije, lučka skladišta, "Tvornice koža - Kožara" (Danas je od nekadašnje "Kožare" i "Ljuštionice riže" u današnjoj Ružićevoj ostala sačuvana dvokatna građevina izrazitih historicističkih značajki iz 1877., a zgrada je djelomično konzervirana i prenamijenjena. Izvana je potpuno očuvana, a unutrašnjost je većim dijelom promijenjena i prilagođena za poslovanje trgovačkog centra "Plodine"), hotela "Kontinental", osnovne škole na Brajdici (danas Srednja građevinska škola, autor je kotarski inženjer Julije Stanisavljević , a koautor Mato Glavan).), Hrvatske čitaonice na Trsatu.
Najpoznatije mu je djelo sušački hotel "Kontinental", najstariji riječki hotel koji posluje i danas, koji je građen od 1885. do 1887., monumentalno zdanje visokog historicizma s figurama Fortune i Merkura te inicijalima "HB" (Hinko Bačić) iznad ulaza hotela. Pozicijom i izgledom zgrade je zacrtao poteze novih ulica, a time i smjerove izgradnje toga dijela grada.
Projektiranje hotela izveli su Mate Glavan, prvi sušački školovani arhitekt i Venceslao Celligoi. U vrijeme kad je izgrađen hotel "Kontinental" je bio najveća zgrada na Sušaku i druga po veličini u Rijeci, odmah iza hotela "Europa".
Hotel "Kontinental" otvoren je 17. svibnja 1888. godine. Njegova kavana je odmah postala centar društvenog života Sušaka.
Za razliku od nekih već davno zaboravljenih hotela grada na Rječini, vlasnici su se mijenjali ali ime je ostalo od prvoga dana, kao "Continental" ili "Kontinental".
Naručitelj projekta bio je Hinko Bačić (Enrico Baccich), sin dubrovačkog veleposjednika Nikole koji je doselio na Sušak. Hinko Bačić dvadeset je godina bio načelnik općine Sušak (1887.-1907.), pokretač velikih projekata na razvoju infrastrukture; vodovoda, kanalizacije, plinske rasvjete, nasipavanja Brajdice itd.
Mate Glavan je završio pučku školu u Rijeci 1860., zatim gimnaziju u Beču 1963.. Daljnje je školovanje i fakultetsko obrazovanje stekao na Politehnici u Grazu, gdje je diplomirao za inženjera 1867.
Nakon završenog školovanja djeluje u Rijeci i Sušaku.
12. rujna 1875. u Vranjicu Mate glavan ženi Vinku Šperac rođenu u Solinu, a krštenu 8. srpnja u Vranjicu. Mate i Vinka Glavan nisu imali djece.
Mate Glavan i njegova supruga Vinka u Solinu grade kuću u kojoj su željeli živjeti nakon Matinog umirovljenja. Kuća (slika lijevo) je dobila ime kuća Šparac (po djevojačkom prezimenu supruge), a kasnije je preimenovana u kuću Račić, po obitelji austrougarskog kontraadmirala Antona Račića, koji je nakon blistave mornaričke karijere, posljednje godine života proveo u Solinu, gdje je umro i pokopan 1933. godine. Kuća je srušena tijekom bombardiranja Solina 12. rujna 1943. godine.
Povremeno su kod Vinke i Mate na Sušaku živjele njezine sestre. Dvije su na Sušaku i umrle.
U Sušaku kod svoje tetke Vinke živjela je i istoimena Vinka Šperac, kasnije udata Bulić (1884-1965): "Kad mi je bilo četiri godine djed je zamolio tetku, njegovu kćerku, da me povede sa sobom na Sušak gdje je ona bila udata, uvjeren da ću tamo biti bolje odgojena nego na selu, a jer ona nije imala djece, te sam ostala cijelo moje djetinjstvo na Sušaku i tu pohadjala pučku školu."
O svojoj tetki Vinki Šperac piše Vinka Bulić:
"Kad je teti bilo dvadeset godina udala se za inžinjera Matu Glavana rodom iz Podvežice kod Sušaka. U ono vrijeme god. 1876. gradila se želježnica iz Splita do Knina i taj mladi inženjer stanovao je u našoj kući. Nikad mi tetka o tim svojim danima prve ljubavi ništa nije pričala, znam samo, kad je bila zaručena da je parobrodom otputovala sa majkom na Rijeku da upozna svoju novu rodbinu. To putovanje kazivala mi je da je trajalo punih osam dana, jer bi parobrod u svakoj luci prenoćio, sve do Rijeke. Ipak obadvije četverokatnice na Sušaku nisu tetki značile ono, što mala kuća koju je baštinila od oca u Solinu i nazivala je 'moj najmiliji dom'."
22.siječnja 1888. Mate Glavanu umire majka.
Mate Glavan je umro na Sušaku, ali je pokopan u Dalmaciji na Gospinom otoku u Solinu. Tome svjedoči i osmrtnica.
Vinka je svoga muža i sebe željela pokopati u njenom rodnom Solinu.
VMGS (Virtualni muzej grada Solina) o grobnici Mate Glavana kaže:
"Grobljem dominira grobnica Glavan, smještena nasuprot glavnome ulazu. Podigla ju je Vinka Glavan, rođena Šperac, svojemu suprugu Mati i sebi. Nad grobnicom je brončani odljev kipa Zaspala Vestalka, djelo kipara Ivana Rendića, izrađen oko godine 1911. Vestalka spava u kamenom stolcu s naslonom preko kojega je prebačen tepih. Glava joj je klonula preko lijeve ruke koju je prebacila preko naslona. U desnoj ruci, opuštenoj niz tijelo, drži mali vrč. Bogato nabrana haljina skliznula je i razgolitila desnu stranu grudi. Otkrivena je i desna potkoljenica, a na nogama su jednostavne sandale. Podnožje stolca i naslona naglašeni su višestrukom profilacijom, a tepih ukrašen mozaikom. Mozaična traka teče po prednjoj i bočnim stranama stolca. Stolac stoji na kvadru izrađenom od crnih kamenih ploča, a s prednje strane je natpis:
Matiju Glavanu
inžiniru
rodjenu u Podvežici općine Trsata 24. II. 1846.
umrlu na Sušaku dne 9. IV. 1905.
udova Vinka rodj. Šperac
ovaj spomenik podiže željom da se opet
s njim u vječnom počivalištu združi
želja joj se ispuni 19. II. 1931.
Čitava grobnica počiva na bogato profiliranoj kamenoj konstrukciji čijim rubom teče ograda izrađena od kovana željeza. Unutar ovoga prostora je i manji krug ispunjen zemljom predviđen za cvijeće."
Grobnica Mate i Vinke Glavan. Višekratno reproduciran secesijski grobni spomenik je djelo kipara Ivana Rendića.
Na Groblju Kozala je istovjetan grobni spomenik na grobnici obitelji Smokvina.
Bogato profilirana metalna ograda sa masivnim metalnim ugaonim stupovima zatvara prostor u kojem je kameni blok crnog mramora, a na njemu isklesana "stolica" u roza mramoru preko koje je prebačena "traka tkanine" izvedena u višebojnom mozaiku. Na stolici je brončani Rendićev kip djevojke - zaspale vestalinke. Grobnica ima karakteristične autorove ukrasne detalje bilo u kamenu, bilo u bronci.
Kreirao: SEAS
Izvori:
- Virtualni muzej grada Solina, Groblje na Otoku
- Hrvatski biografski leksikon, GLAVAN, Mate
- Lozzi-Barković, Julija, Arhitektura historicizma u Rijeci 1845.-1900..
- Artkvart.hr, Mate Glavan: neizbrisiv trag u arhitekturi Rijeke i Sušaka
Background picture copyright: 