Gnamb Anton

Rođen: 1745.
Umro: Rijeka, 3. travanj 1806.

27. ožujak 1773. - 3. travanj 1806. - dirigens geometra distictualis.

Za Rijeku prijelomno doba, od sredine sedamdesetih do kraja osamnaestoga stoljeća, obilježio je Anton Gnamb, najznačajniji barokni graditelj druge polovice 18. stoljeća u Rijeci i Hrvatskom primorju, riječki arhitekt i urbanist, geometar, inženjer, hidrotehničar (sam sebe je nazivao i "hydraulico"). Bio je isprva graditeljski inspektor (ispettore tecnico), a potom i glavni inženjer (dirigente ingegnere) Riječkoga gubernija. Izradio je prvi plan razvoja Rijeke, koji je obuhvaćao širenje urbaniziranih područja izvan Staroga grada.

Gnamb je prije svega autor "makro urbanističkih" zahvata, koji se odnose promišljanja boljega povezivanja Rijeke s unutrašnjosti i u tom kontekstu treba razumijevati i njegove gradske, lokalne planove, koji su također dio općeg plana razvoja i modernizacije ugarskoga gospodarstva.

Njegova je djelatnost, u odnosu na današnje običaje, vrlo široka. Prema njegovima je zamislima izgrađen Korzo, središnja gradska ulica, i njen istočni produžetak tzv. Rov (danas ulica Ante Starčevića), prema nekadašnjem rovu oko gradskih zidina. Također je prema njegovim planovima izgrađen današnji Jelačićev trg i ulica Fiumara te čitava četvrt nazvana Novi grad, južno od Korza. Gnamb je autor niza infrastrukturnih projekata od izgradnje nove luke na ušću Rječine u more na franjevačkoj brajdi (na području današnje Delte) zajedno s pristupnim cestama, mostovima, skladištima i drugim potrebnim sadržajima, do cesta i mostova građenih u Gorskom kotaru radi spajanja Rijeke sa zaleđem. Gnamb izrađuje i pojedine detaljne zemljopisne karte, pa čak predviđa i crkvu za pomorce.

Anton Gnamb, "glavni inženjer" u gubernijskoj upravi imao je pomoćnike u svom uredu, najprije Ignaza Holluba, a zatim Andriju Ljudevita Adamića (od 1791. do 1799.), koji su i sami projektirali zgrade. Arhitektura Antona Gnamba u mnogome je jednostavna inženjerska arhitektura, ali pojedine, ambiciozno zamišljene zgrade, imaju stilska obilježja kasnobaroknog klasicizma.

Stara guvernerova Palača sa parkom ispred nje, slika iz 1780. Na mjestu toga parka danas se nalazi Palazzo Adria.

U Rijeku je došao iz Trsta 1773. godine, gdje je dotad radio kao građevni inspektor pri Tršćanskom namjesništvu. Gnamb je svoju sudbinu vezao uz Rijeku i proživio je u njoj više od trideset godina, sve do svoje smrti 1806. i, uz brojne nerealizirane planove za razvoj grada i luke, ipak je modernizirao grad, zatrpao rovove (1780.) i srušio gradske bedeme, te oblikovao osnovu današnjega Korza, sagradio staru Gubernijsku palaču i poneku trgovačku kuću. Iskreno se saživio s gradom u usponu, koji ga je udomio i omogućio mu da stvara velike planove za sretnu budućnost. Svoj je život završio željom koja mu se u nemirna vremena napoleonskih ratova, što su uskoro uslijedila, nije posve ostvarila − da vidi "Rijeku kao grad u kojem će procvjetati život."

A zašto je došao u Rijeku?
Prije Velikog potresa, car Karlo VI. otvorio je 1728. godine Karolinsku cestu, koja je Rijeku preko vrleti Gorskog kotara povezala s panonskim žitnicama, najavivši gospodarski uzlet grada.
Veliki potres koncem 1750. godine promijenio je lice Rijeke, koja se od srednjovjekovnog gradića opasanog bedemima počela pretvarati u značajnu luku i širiti nasipavanjem morskoga žala. Carica Marija Terezija je nakon velikog potresa 3. studenoga 1753. odobrila gradnju riječkog "Novog grada", tzv. "Civitatis novae". Za taj je projekt odredila iznos od 8.000 forinta. Plan je predviđao da se na prostoru pred Gradskom urom do morske obale osigura novi gradski prostor nasipavanjem zemljišta.
Plan proširenja grada zamislio je 1756. godine vojni inženjer Johann Candida, a potom 1785. godine i Antonio Gnamb kojeg je poslala Tršćanska intendanca da pomogne Rijeci nakon potresa. Teren za gradnju dobiven nasipavanjem pružao se u prvo vrijeme od Rova (današnje Malo Korzo) do Andrejšćice, odnosno do današnje Žabice.

Gnambova Karta Novog grada (Cita Nova), ikonografski plan Rijeke i Fiumare prikazuje već postojeće stanje, Karta iz 1785

Arhitekt Antun Gnamb izradio je 1777. prvi plan razvoja Rijeke koji je obuhvaćao širenje urbaniziranih područja izvan Staroga grada. Kako je riječ o godinama kada je naručen i projekt Teatra Nobile od poznatog arhitekta, logično se može pretpostaviti da je Antun Gnamb bio upućen u ovu, kao i ostale inicijative vezane za gradnju javnih zgrada, te da je u novom planu, tada u nastajanju, ucrtao poziciju budućeg kazališta.

Temeljem planova inženjera Candida i Gnamba poduzet je velik zahvat zatrpavanja rova uz južni potez gradskih zidina. Prema Gnambovom planu, zatrpan je kanal pučkog naziva Barbakan za što je utrošeno ukupno 5828 forinti. Jedan dio troška je pokriven iz blagajne magistrata, a drugi dio su isplatili sami vlasnici kuća koje su se nalazile uz kanal razmjerno njihovoj veličini zemljišta koje zauzimaju pojedine kuće. Na tom mjestu je trasirana nova široka ulica, nazvana Korzo. Ta je ulica s vremenom postala ne samo središnja gradska arterija i glavna komunikacija od istoka prema zapadu nego i trgovačko središte te mjesto reprezentativne izgradnje.

01. lipnja 1778. Anton Gnamb prikazao je pred Gradskim vijećem svoje rješenje kanalizacije van gradskih zidina. Njegov prijedlog sastojao se u tome da se Rov kanalizira, tj. nadsvodi krupnijim kamenim blokovima, a gornja površina preuredi u prometnicu. Tako uređen kanal prvobitno je služio za odvodnju oborinskih voda, a kasnije kao kanalizacijski kolektor. Taj je projekt i realiziran 1781. godine.
Anton Gnamb je 1780. godine projektirao jedan od najstarijih riječkih parkova, onaj ispred stare Guvernerove palače, koju je također projektirao on, a koja se nalazila nasred današnjeg Jadranskog trga. Park je bio na samom moru, a od 1850. godine nosio je ime carice Elizabete, žene Franje Josipa. Pomaknut je nakon što je 1895. godine srušena palača upravo na mjestu srušene zgrade.

Gnambov plan iz 1787. s nacrtima za izgradnju novog lučkog bazena i uređenje cijeloga lučkog sustava uz Fiumaru

1784. godine Anton Gnamb koji vizualno osvježava satove s četiri kvadranta za sve 4 strane tornja.

U njegovu urbanističkom planu koji je nastao 1785., rađenom pod utjecajem urbanističkog plana Trsta, ističu se ulice Lido (današnja Zajčeva), Dolac, Korzo, potez prema zapadu (kao veza središta grada s Rafinerijom šećera) i nova luka.

Od njegovih arhitektonskih djela ističe se stara guvernerova palača (1780.), četverokrilno zdanje s unutrašnjim dvorištem s arkadama, koje se do 1896. nalazilo na mjestu današnje palače Jadran, srušenu krajem 19. stoljeća u vrijeme izgradnje nove Guvernerove palače. Sagradio je niz privatnih kuća, poput kuće Troyer (1857. godine) u Via Ciotta na Dolcu, palače Vuković iz 1789. godine (Korzo 2) za srpskog trgovca Jovana Vukovića, a pripisuju mu se i palača Wohinz (Korzo 8) za riječkog trgovca Michaela Wohinza te palača Adamić (1787.). Gnamb je također sudjelovao u obnovi kaštela u Kraljevici te niza crkava u Primorju. Obnovio je i Gradski toranj (1801) i 1794. izradio, zajedno sa Adamićem, nacrte zatvora

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvori:

• Književna Rijeka, ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST I KNJIŽEVNE PROSUDBE Broj 3-4, godište XXIII., jesen-zima 2018.
• Wikipedia, List of Croatian architects
• Hrvatski biografski leksikon, GNAMB, Anton
• Zeleno i plavo, magazin PGŽ, Broj 30 Siječanj 2013.
• Ervin Dubrović, Anton Gnamb, modernizacija riječke luke i prometnica. Zbornik II. kongresa povjesničara umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.
• Croinfo.net, Lipanj - značajni događaji, autor: Ilirija
• Krasanka Majer Jurisic, Stambena arhitektura Rijeke u drugoj polovini 18. i početkom 19. stoljeća, 2016, Zbornik radova znanstvenog skupa "Klasicizam u Hrvatskoj"
• SUŠAČKA REVIJA broj 54/55, Ervin Dubrović, ANTON GNAMB I RIJEČKI TRGOVAČKI PUTOVI U OSAMNAESTOM STOLJEĆU

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice