Ivanišević, Katica, prof. emerit. dr. sc.

Rođena: (Omišalj, 11. siječanj 1935.
Umrla: Omišalj, 19. srpnja 2024.

Roditelji: Anton Albaneže (?? - ??) i Jele (Jelena) rođena Jedrlinić (Omišalj, 1914 -2004)
Sestra: Margita udana Marčić

Suprug: Lenko (Split, 17. svibnja 1927 - Rijeka, 25. lipnja 2018.)
Djeca: sin Darko

Obično ne pišem biografije ljudi koji su nas nedavno napustili, ali Katica je bila dio mog života, mali dio, ali ...!
Bila mi je nastavnica engleskog jezika u osnovnoj školi "Trsat", ali bila mi je i nešto u rodu. Nisam siguran šta ni po kojem koljenu, ali mi je moja nona, također Omišljanka, u vrijeme dok sam išao u OŠ "Trsat" govorila da mi je Katica Ivanišević, nastavnica engleskog jezika, u rodu. U to me vrijeme to nije jako niti zanimalo, a sada je previše kasno da saznam detalje. Moja nona je davno otišla, a oni koji su ostali ne znaju detalje ili nisu sigurni u ono što misle da znaju.
Iz istog sam razloga napisao biografiju Daniela Kokića, ne zato jer mi je bio u rodu, nego zato jer mi je predavao u OŠ "Trsat", a i bio je fora lik kojega smo svi voljeli. On i njegov mali Jurić.

Katica, Ivanišević, hrvatska književna povjesničarka, političarka i filologinja koja je od 1974. godine do umirovljenja radila na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, na Odsjeku za kroatistiku gdje je izgradila svoju znanstveno-nastavnu karijeru. Tu je provela svoje vrijeme od asistenta do redovitoga profesora i dekana.

Bila je sveučilišna profesorica svjetske književnosti u Rijeci, Puli i Trstu, a studirala je i na "King's College" u Londonu i na "Facolta per gli stranieri" u Perugi.

Osim što je bila poznata kao prva žena na rektorskoj funkciji Sveučilišta u Rijeci bila je i prva žena rektorica sveučilišta u povijesti Hrvatske, kao i prva žena predsjednica jednog parlamentarnog, Županijskog, doma Sabora.

Osnovnu je školu započela u rodnom Omišlju, ali ju je završila u Rijeci.

Maturirala je 1958. na Sušačkoj gimnaziji.

1966. na Filozofskome fakultetu u Ljubljani završava Studij engleskoga, talijanskoga i latinskoga jezika.
Na Filozofskome fakultetu u Ljubljani je i doktorirala 1981. tezom "Klasična bohema i beat generacija".

Usavršivala se na talijanskom fakultetu za strance "Università per gli stranieri" u Perugi 1961., te na "King's College" u Londonu 1963., te pri "Institute of American Language and Culture" u New Yorku 1965.

Kada se vratila u Hrvatsku, zapošljava se kao nastavnica u osnovnoj školi "Trsat" gdje je od 1966. do 1974. predavala engleski jezik.

Od 1974. do 1978. predaje englesku i američku književnost na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.

Od 1978. vodi kolegij svjetske književnosti pri Pedagoško-filozofskom fakultetu u Rijeci.

1990-tih se uključuje u politički život Hrvatske. Bila je Saborska zastupnica HDZ-a u Županijskom domu od od 1994. do njegovog ukidanja 2001. godine kao i prva i jedina žena predsjednica Županijskog doma Sabora. Inače, Županijski dom je od 1993. do 2001. bio jedan od dva doma Sabora Republike Hrvatske. Drugi dom je bio Zastupnički dom.
Sredinom devedesetih bila je stalni član Predsjedničkog vijeća, savjetodavnog tijela predsjednika RH, bila je članica odbora za obilježavanje 50-te obljetnice pobjede antifašističke koalicije, kao i obilježavanja spomendana bleiburških žrtava i Križnog puta.

Bila je i potpredsjednica Izvršnog odbora Nacionalne grupe Sabora pri interparlamentarnoj uniji 1994., članica saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe 1995.

Obnašala je i dužnost potpredsjednice Komisije za pravosuđe, izbor i imenovanja.

Na Pedagoškom fakultetu u Rijeci bila je prodekanica, predstojnica Filološkog odjela i dekanica, a u dva mandata bila je i prorektorica Sveučilišta u Rijeci.

Ona je nakon prodekanske, dekanske, prorektorske na kraju stigla i do rektorske funkcije koju je obnašala u dva mandata, od 1993. do 1998. godine. Prof. emerit. dr. Ivanišević bila je tako ne samo prva rektorica riječkog Sveučilišta, već i prva hrvatska te druga europska rektorica. I to u teškim vremenima Domovinskog rata kada je riječko Sveučilište imalo tek 15 godina.

Trajno zvanje redovitog profesora stekla je 1997. a počasno zvanje i naslov profesora emeritusa Sveučilište joj je dodijelilo 2004.

U njezinu je mandatu Rektorat preseljen s Trga riječke rezolucija na današnju lokaciju na Trgu braće Mažuranića 10 u potpuno obnovljenu i uređenu zgradu što je iziskivalo mnogo truda i sredstava. Ta je zgrada originalno bila izgrađena kao Gradska vijećnica Grada Sušaka krajem dvadesetih godina 20. stoljeća po projektu arhitekta Jurja Denzlera.
Katica je inicirala i prenamjenu vojarne na Trsatu u Sveučilišni kampus o kojemu se tada moglo samo maštati, a čiji je razvoj pratila s neskrivenom radošću.

Dobitnica je brojnih priznanja. 1985. dobila je "Nagradu grada Rijeke", 2007. "Nagradu za životno djelo Općine Omišalj", 2011. "Nagradu za životno djelo Primorsko-goranske županije", 2015. "Književnu nagradu Drago Gervais".
Nagrađena je i državnim odličjima: Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, 1995. Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi, Red Ante Starčevića i Spomenicom Domovinskog rata.

Znanstvene i stručne radove iz američke i svjetske književnosti te hrvatske iseljeničke književnosti i čakavskoga književnoga stvaralaštva objavljuje u časopisima i zbornicima Radovi Pedagoške akademije u Rijeci (1975, 1977), Dometi (1976, 1978, 1981, 1985–87, 1989–90), Zbornik Pedagoške akademije (Rijeka 1977), Zbornik Pedagoškoga fakulteta u Rijeci (1979–84), Acta neophilologica (Ljubljana 1983, 16), Pomorski zbornik (1983), Zbornik radova s međunarodnoga simpozija Australian Literature and Culture (Ljubljana 1983), Zbornik radova Problemi odgojno-obrazovnog područja (Rijeka 1984), Godišnjak Riječkog književnog i naučnog društva (1986, 1988), Fluminensia (1990–91), Letterature di frontiera (zbornik; Trst 1990, Rim 1992), Forum (1992), L'integrazione culturale nella nuova realtà Europea (Trst 1992), Hrvatska revija (1993), Krčki kalendar (1993–94). Narodne pjesme iz Omišlja i s Krka prikupila i objavila u knjizi Omišlju, grade moj (Rijeka 1993).

Objavila je četiri knjige, tri uređene knjige uz vlastitu studiju, više od 40 znanstvenih radova te mnogobrojne priloge i recenzije.

Sahranjena je u svom rodnom Omišlju 19. srpnja 2024.

Djela:

• Omišalj, Izdavač: Općina Omišalj, 2006
• Bohema i književno stvaralaštvo, Izdavač: Izdavački centar Rijeka, 1984
• Antologija pjesništva otoka Krka, Izdavač: Lukom, 2014
• Omišaljske uspomene, Izdavač: Općina Omišalj, 2008
• Suvremena američka književnost, Izdavač: Pula: Istarska naklada, 1984-1986

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvori:

• Geni: Lenko Ivanišević
• UNIRI: in memoriam, Katica Ivanišević (1935-2024)
• Wikipedia, Katica Ivanišević
• Facebook, Riječka enciklopedija - Fluminensia, slika
• Hrčak, "…NETKO ĆE UVIJEK SAKUPLJATI ZRNCA OVE ZEMLJE I PRAVITI OD NJIH NOVE SVJETOVE…"

 

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice