Korin Nikola
Rođen: Ludbreg, 18. svibnja 1917.
Umro: Rijeka, 25. siječnja 2010.
Roditelji: ??
Supruga: Mileva
Djeca: ??
Doajen riječke medicine, liječnik, kirurg, magistar farmacije, znanstvenik, sveučilišni profesor, vrstan kliničar i sveučilišni nastavnik, erudit i poliglot.
Nikola Korin je bio i iznimno plodan polivalentni medicinski pisac u čijem opusu najrespektabilniji dio čine prilozi o izučavanju medicinske povjesti kroz sva razdoblja, u rasponu od lokalne i nacionalne do globalne razne, koje objavljuje u raznim časopisima i zbornicima od ranih šezdesetih do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Nikola se predstavlja kao osebujan medicinski pisac koji na najsretniji način povezuje svoju osnovnu profesionalnu ljubav, kirurgiju, s povijesnim sjećanjima prema kraju u kojem živi, svojim profesionalnim uzorima i zagovaranju visoke etičke svijesti, poglavito među liječnicima.
Cijeli svoj radni vijek dr. Korin proveo je u Rijeci, najprije kao stažist, potom kao sanitarni inspektor, a kasnije kao specijalist kirurg, primarijus.
Nakon osnovnog školovanja, u Varaždinu završava gimnaziju.
1943. u Zagrebu završava Farmaceutski, a 1946. i Medicinski fakultet.
Karijeru liječnika započinje u Zagrebu gdje vrlo kratko radi u Vojnoj bolnici.
Već 1946. dolazi u Rijeku gdje će provesti cijeli profesionalni i životni vijek do umirovljenja 1985.
Riječku karijeru je započeo kao šef sanitarno-epidemiološke stanice na Sušaku, a nastavio u Općoj bolnici "Braće dr. Sobol" u Rijeci, gdje će prijeći put od specijalizanta, specijaliste kirurgije, primariusa i šefa traumatologije u KBC-u Rijeka.
|
1956. započinje i njegova nastavnička karijera na Medicinskom fakultetu u Rijeci osnovanom 12. srpnja 1955. godine, gdje prelazi put od asistenta do znanstvenog savjetnika i redovnog sveučilišnog profesora.
1966. sa skupinom kolega i prijatelja u Rijeci osnova današnje "Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture", koje će do današnjih dana okupljati intelektualce raznih profila s ciljem proučavanja i populariziranja medicinske povijesti.
1968. brani doktorsku disertaciju pod naslovom "Studija povreda u riječkoj luci", a mentor mu je bio Andrija Longhino.
Postupno napreduje od asistenta preko znanstvenog suradnika i docenta do znanstvenog savjetnika i redovnog sveučilišnog profesora.
Usavršavao se u Milanu, Lyonu, Hamburgu, Davosu, Grazu i Linzu.
Osnivač je katedre za povijest medicine, koju i danas uspješno vode njegovih nasljednici, te se u medicinskim krugovima već govori o riječkoj školi povijesti medicine.
1968. preuzima nastavu iz predmeta "Uvod u medicinu i povijest medicine" na Medicinskom fakultetu, koju vodi do umirovljenja 1983. godine.
Od 1977. godine radai kao redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
U mirovinu odlazi 1985.
Jedan je od osnivača stručnih udruga kao što su "Podružnica Hrvatskoga liječnika zbora" u Rijeci, "Akademija Zbora liječnika Hrvatske" koja pokreće i "Bilten Akademije Zbora liječnika Hrvatske", "Kirurško društvo HLZ", "Hrvatsko znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture", "Društvo za pomorsku medicinu" (danas Hrvatsko društvo za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu), "Société International d'Histoire de la Medecine, College International de Chirurgiens" i nekih drugih.
Bio je i član uredničkog savjeta časopisa za kulturu i društvena pitanja "Dometi".
2002. Dobitnik je "Nagrade grada Rijeke" za životno djelo, i to za doprinos unapređenju medicinske znanosti.
20. svibnja 2007. nakon kraćeg službenog dijela Godišnje skupštine Hrvatskog znanstvenog društva za povijest zdravstvene kulture upriličen je svečani domjenak posvećenom 90. rođendanu prof. dr. Nikole Korina. Na slici gore je dr. Nikola Korin sa suprugom Milevom, a na slici desno reže slavljeničku tortu u društvu sa svojim nasljednikom prof. dr. Antom Škrobonjom.
Doktor Nikola Korin umro je 2010. godine. Pokopan je na groblju Draga, polje: A, broj: 7
NEKA DJELA:
- Razvoj medicinske misli i prakse u Rijeci, Zavod za zaštitu zdravlja, 1966.
- Kirurgija i ortopedija na zapadnoj obali hrvatske lstre. Referat odžan u Dubrovniku, travanj 1967.
- Razvoj kirurgije na području Istre i Hrvatskog primorja, Medicina, Rijeka 1967
- Studija povreda u riječkoj luci, doktorska dizertacija, [mentor Andrija Longhino], 1968.
- Ranarništvo i kirurgija u pomorstvu, 1971.
- Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 1955. – 1975. Monografija, Rijeka: Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 1975.
- Značenje nekih relikata u Istri za povijest medicine, znanstveno društvo za povijest zdravstvene kulture – Rijeka, Rijeka, 1978
- Razvitak zdravstva na području bivšeg kotara Ludbreg, monografija, Ludbreg 1983.
- Povijest zdravstvene kulture na području Rijeke. Dometi 1985;
- Izabrani radovi, monografija sastavljena od deset najznačajnijih djela, Biblioteka AMHA, Adamić Rijeka, 2005
- Klimatska lječilišta Istre, Hrvatskog primorja i sjevernih jadranskih otoka
- Antisepsa i asepsa u kirurgiji uz sjećanje na Theodora Billrotha
- Neki povijesni i etički momenti u terapiji kostoloma
Kreirao: SEAS
Izvori:
- Prof. dr. sc. Ante Škrobonja: IN MEMORIAM PROF. DR. SC. NIKOLA KORIN (1917.–2010.)
- Danijela Tomić: U PRIGODI 90. ROĐENDANA PROF. DR. NIKOLE KORINA
- SUŠAČKA REVIJA broj 38/39, Alen Čemeljić: KRIZA POVJERENJA