Mohorovičić Stjepan

Rođen: Bakar, 20. kolovoza 1890.
Umro: Zagreb, 13. veljače 1980.

Roditelji: Andrija (Volosko, Opatija, 23. siječnja 1857 -Zagreb, 18. prosinca 1936) i Silvija Hedvigis Joanna rođena Plemenita Vernić Turanska (Bakar, 16. listopada 1859 - 1928.)
Braća: Andrija (Andre) (Bakar, 31. srpnja 1884. - Zagreb, 27. studenog 1963.), Ivan (Bakar, 1888. - 1912.), i Franjo (Zagreb, 1900 - Zagreb, 1906.)

Supruga: Gizela rođena pl. Belošević (07. travnja 1889. - 17. srpnja 1983)
Djeca: ??

Stjepan Mohorovičić, hrvatski geofizičar, fizičar, meteorolog, astronom i matematičar. Sin je svjetski poznatog meteorologa i geofizičara, ali i istaknutog znanstvenika na području meteorologije i seizmologije, zacijelo jednog od najvećih hrvatskih naučnika svih vremena, Andrije Mohorovičića.
Stjepan je postigao je značajne rezultate u više znanstvenih područja: seizmologiji, meteorologiji, astrofizici i teorijskoj fizici. Znanstveni rad započeo u seizmologiji nadovezujući svoj rad na temeljno otkriće svog oca Andrije iz 1914. Razvio novu teorijsku metodu određivanja dubine potresa i dao prvu stvarnu potvrdu postojanja "Mohorovičićeva diskontinuiteta".
1924. je postavio teoriju o postanku Mjeseca tvrdeći da i Mjesec ima koru i Mohorovičićev diskontinuitet, što je potvđeno 1969. godine tokom prvog sletanja na Mjesec u misiji Apollo 11.
Najveći Mohorovičićev doprinos, a ujedno i najpoznatiji u svjetskim znanstvenim krugovima, je teorijsko postuliranje mogućeg postojanja pozitronija, tj. vezanog sustava jednog pozitrona i jednog elektrona.
Zbog svojih osobnih i političkih netaktičnosti i nepromišljenosti, te dugogodišnjeg osporavanja Einsteinove teorije relativnosti, Stjepan Mohorovičić nije u domovini stekao gotovo nikakvo priznanje za svoj znanstveni rad. Stoga je svoj radni vijek proveo kao gimnazijski profesor, ostavši bez zasluženog mjesta sveučilišnog profesora.
Zaslužan je za razvoj zrakoplovne meteorologije. Analizirao aerološka mjerenja strujanja zraka u većim visinama s pomoću pilot-balona.
Očito je da je Stjepan Mohorovičić bio svestran, produktivan i kreativan znanstvenik, pomalo neshvaćen u svoje vrijeme, koji je mogao pobuditi interes međunarodne znanstvene zajednice čak i kada se bavio kontroverznim pitanjima.
Andrija i Stjepan Mohorovičić ušli su u prvu enciklopediju jugoslavenske države.

Članovi obitelji Mohorovičić su generacijama bili bačvari. Djed Andrija izučio je kovački zanat i nastanio se u Voloskom kao kovač sidara u brodogradilištu. Bio je dobrostojeći i izvanredno dobar kovač, ali nepismen. Njegova nona Marija rođena Poščić bila je rodom iz Opatije. Umrla je u 42-oj godini kad je Stjepanov otac Andrija imao samo 6 godina.

Stjepan je rođen 1890. u Bakru, kao treći sin Andrije Mohorovičiča i Silvije Hedvigis Joanne rođene Pl. Vernić Turanska. Imao je troje braće, Andriju (Andre), Ivana, i Franju.

1908. godine završio je Gimnaziju u Zagrebu.

Od 1908. do 1912. studirao je u Zagrebu matematiku i fiziku.

Od 15. travnja do prosinca 1912. nastavlja studij u njemačkom gradu Göttingenu.

Od 1913. godine Stjepan je profesor na Velikoj gimnazji u Bjelovaru, a u ljeto 1914. godine je u Sarajevu. Na očevo je inzistiranje 8. srpnja 1914. napisao molbu za premještaj u Zagreb i podjeljenje za geometriju kod Kraljevskog sveučilišta. Na slici desno, Stjepan i Andrija Mohorovičić

2. kolovoza 1914. godine je kao vojni obveznik poslan na ratište u Crnu Goru u Igalo pa se povratak u Zagreb morao odgoditi. Tu je rukovodio vojnim meteorološkim postajama. Nakon jednogodišnjega boravka u vojsci, Stjepan je u rujnu 1915. godine dobio kratkotrajni dopust, ali je već u listopadu ponovno na fronti.

Još za vrijeme boravka u vojsci, Ravnateljstvo Državne velike gimnazije u Bjelovaru službeno ga je 1. listopada 1916. godine dekretom promaknulo u najviši nastavni stupanj.

Svojim radovima, koje je Stjepan slao JAZU, i radom na disertaciji utjecao je da je 7. prosinca 1917. godine premješten iz Bjelovara na Trgovačku akademiju u Zagreb.

Na temeljima radova njegovog oca započeo je svoj znanstveni rad u seizmologiji nastavljajući se na očevo temeljno otkriće.
1913. razvio je novu metodu za određivanje dubine potresnog epicentra (metoda reduciranih Hodohrona) i dao neovisnu potvrdu teorije diskontinuiteta svog oca Andrije Mohorovičića iz 1910. Taj rad je objavio 1914. u Njemačkom magazinu "Gerlands Beiträge zur Geophysik".
Istom je metodom 1916. kasnije otkrio u Zemljinoj kori postojanje manjega dodatnog diskontinuiteta što su ga 1923. godine potvrdili V. Conrad i H. Jeffreys kao i postojanje slabijih diskontinuiteta u dubljim slojevima Zemlje.

11. veljače 1915. godine Stjepan je imenovan asistentom prof. Majcena, ali zbog Prvoga svjetskoga rata ovo imenovanje nije nikada uspio ostvariti jer su se prilike nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije i uspostavljanja jugoslavenske države posve promijenile.

Poslije rata je profesor u srednjim i stučnim školama u Zagrebu.

1918. promoviran je doktorom filozofije u Zagrebu.

1924. je postavio i teoriju o postanku Mjeseca i njegovoj građi, tvrdeći da Mjesec ima koru i Mohorovičičev diskontinuitet analogan onome na Zemlji, koji je otkrio njegov otac Andrija Mohorovičić. Taj je rad objavio 1924. u "Astronomische Nachrichten" i 1927. u "Gerlands Beiträge zur Geophysik", 1927. što je potvđeno 1969. godine seizmičkim mjerenjima tokom prvog sletanja na Mjesec programa Apollo. Seizmička mjerenja obavili su Neil Armstrong i Edwin Buz Aldrin, prvi ljudi koji su sletjeli na Mjesec.

Prof. dr. Josipu Plemelju (Bled, Slovenija, 11. prosinac 1873. - Ljubljana, Slovenija, 22. svibanj 1967.), slovenskom matematičaru i teorijskom fizičaru je bilo poznato da je među mladim znanstvenicima, koji su se bavili teorijskom fizikom i srodnim granama, dr. Stjepan Mohorovičić odskako. Naime, Mohorovičić je do početka 1930. godine objavio već preko 50 znanstvenih radova od kojih je veći dio publiciran i u inozemstvu.

Daleko najznačajnije djelo Stjepana Mohorovičića, kojime je postao poznat svjetskoj znanosti, je ono iz 1934. Naime, 1928., nekoliko godina nakon Diracovog teorijskog predviđanja pozitrona, tj. antičestice elektrona, te eksperimentalnog otkrića pozitrona Carla David Andersona, Stjepan Mohorovičić je 1934. u uglednom njemačkom časopisu "Astronomische Nachrichten" (referenca - A. Mohorovicic, Astron. Nachr. 253, 94 (1934)) publicirao znanstveni rad "Möglichkeit neuer Elemente und ihre Bedeutung für die Astrophysik". U njemu je iznio hipotezu o postojanju pozitronija. Pitanje koje je navelo Stjepana Mohorovičića na postuliranje pozitronija bilo je što bi se dogodilo kada se sretnu na bliskoj udaljenosti jedan elektron i jedan pozitron, ali ne toliko blizu da dođe do anihilacije. Zaključio je da će se zbog električnog privlačenja obje elementarne čestice tada gibati oko zajedničkog težišta i na taj način tvoriti sustav koji će prema van djelovati kao električki neutralan. Taj sustav predstavlja vezano stanje slično vodikovom atomu, no 920,5 puta lakše. Mohorovičić je takav superlaki atom nazvao "elektrum" (skraćeno Ec), a danas je poznat kao pozitronij.
Postojanje pozitronija eksperimentalno je 1951. potvrdio Martin Deutsch, fizičar MIT-a i član Manhattan Project-a i tada je nazvan positronium.

Stjepan Mohorovičić je umro u Zagrebu 13. veljače 1980. godine. Pokopan je na Zagrebačkom groblju Mirogoj.

 

PUNA LISTA STJEPANOVIH OBJAVLJENIH RADOVA U PDF-u:

• Mirko Orlić and Iva Vrkić: Bibliography of papers, reports and books published by Stjepan Mohorovičić, University of Zagreb, Faculty of Science, Andrija Mohorovičić Geophysical Institute, Zagreb, Croatia, 26. svibanj 2015

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvori:

• Wikipedia, Stjepan Mohorovičić
• Hrvatska Enciklopedia, Mohorovičić, Stjepan
• Hrvatski Fokus, Zašto je zaboravljen Stjepan Mohorovičić?
• GENI, Prof. Stjepan Mohorovičić Dr.
• STJEPAN MOHOROVIČIĆ

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice