Vukas, Ante
Rođen: Split 20. veljača 1910.
Umro: Rijeka 27. lipanj 1991.
Roditelji: Stjepan i Marija Palmina rođena Taušić
Braća: Dora, Vlaho, i Nevenka
Supruga: Kitica Stipanović (Split, 1917 - Rijeka, 1978.)
Djeca: Duje (Rijeka, 1941 - Rijeka, 2005.), ??, ??
Rođen je u Splitu gdje je završio osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, da bi se zatim upisao na Medicinski fakultet u Grazu i ZAgrebu gdje je 1934. g. diplomirao.
Nakon kratkog boravka i rada u Slavonskoj Požegi dr. Vukas je 1937. g. došao u novosagrađenu Bolnicu "Sušak" gdje je najprije radio na Internom odjelu. Već poslije jedne godine odlučuje se za dermatovenerologiju i prelazi na tek osnovani dermatološki odjel koji je vodio prim. dr. Bonetić.
1936. godine ženi se sa Kiticom rođenom Stipanović. Imali su troje djece.
Od 1937. do 1979. (osim vremena provedenog u antifašističkoj borbi od 1943. do 1945. i služenja u vojsci bivše države do 1947.) proveo je na Odjelu, a zatim Klinici za dermatovenerologiju Bolnice Sušak.
Kao vrstan, dinamičan i inventivan stručnjak i znanstvenik, u povijesti nacionalne pa i svjetske dermatologije ostat će zapamćen po nekoliko novih dijagnostičkih i terapijskih metoda.
1941. godine, Vukas postaje šef odjela.
Usporedo s rutinskim radom na Odjelu i u Dispanzeru za kožne bolesti dr. Vukas bavi se i već tada znanstvenom djelatnošću, a voje rezultate objavljuje u domaćim i stranim časopisima.
Godine 1950. uveo je vlastitu metodu epidermotektoskopije, za što je nagrađen na Znanstvenoj izložbi AMA u Chicagu 1952.
Godine 1953. dodijeljena mu je kao već priznatom dermatologu stipendija Svjetske zdravstvene organizacije i dermatovenerologije u Nizozemskoj. Nove metode koje je upoznao nastoji primijeniti nakon povratka na svom malom Odjelu u Sušaku gdje organizira specifično dermatološke laboratorije.
Tijekom usavršavanja u Nizozemskoj upoznaje se s upravo osnovanim specifičnim dermatovenerološkim laboratorijima i netom pokrenutim subspecijalnostima. Nakon toga kao prvi, ne samo u bivšoj Jugoslaviji već i u Europi, uvodi u te subspecijalnosti (serologija, korektivna dermatologija, alergologija, PUVA-terapija, transplantacija kose, elektronska mikroskopija, imunohistologija itd.) neke nove dijagnostičke i terapijske metode.
Godine 1955., prije osnivanja Medicinskog fakulteta u Rijeci, habilitira u Zagrebu i postaje prvi docent iz svoje struke u Rijeci.
Osnivanje Medicinskog fakulteta, za što se od početka zalagao, i habilitacija bili su mu daljnji poticaj za znanstveni rad. Kao prvi habitiran docent bio je uz pok. prof. dr. Silvija Novaka i jedan od utemeljitelja Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Danas, nakon primjerene vremenske distance od njegove smrti, s pravom se može reći da je prof. dr. Ante Vukas u svojoj sredini postavio temelje moderne dermatovenerologije i aktivno sudjelovao u njezinim svjetskim trendovima.
Na žalost, nameće se i nelagodna spoznaja da za svoj rad nikada nije bio primjereno nagrađen niti dovoljno priznat.
Njegov sin, Duje Vukas, rođen je na Sušaku 1941. godine, a u svom radu zabilježio je međunarodne uspjehe i zaslužio brojna priznanja. Umro je prerano, 2005. godine u Rijeci.
1934. diplomirao, nakon studija u Grazu i Zagrebu
1937. dolazi na Interni odjel Banovinske bolnice na Sušaku
1938. specijalizira dermatovenerologiju i prelazi na tek osnovani dermatološki odjel koji je vodio prim. dr. Bonetić.
1949. zajedno s Patologijom utemeljio je i patohistološki laboratorij
1950. uveo je vlastitu metodu epidermotektoskopije u dijagnozi kožnih bolesti na temelju promijenjene arhitektonike površinskih slojeva kože.
1952. na Dermatološkom kongresu u Londonu postigao je velik uspjeh temom epidermotektoskopije. Svoj rad, na žalost, nije mogao sam predstaviti, već ga je u njegovo ime čitao netko drugi.
1952. u Chicagu dobiva nagradu Scientific Exhibit of American Medical Associationa.
1953. dobiva stipendiju Svjetske zdravstvene organizacije za usavršavanje u Nizozemskoj. Posjećuje Pariz, Rotterdam i Bruxelles i upoznaje se s općim napretkom medicine u svim granama, pa tako i u dermatovenerologiji.
1953. Odmah nakon povratka utemeljuje serološki laboratorij s reakcijama na dijagnozu sifilisa (War i Meinicke), a tim reakcijama dodaje kao prvi laboratorij u bivšoj državi i VDRL-reakciju. Na taj je način Bolnica postala neovisna o Higijenskom zavodu u kojem su se dotad radile serološke reakcije.
1953. Uvodi obvezno testiranje na sifilis za sve hospitalizirane bolesnike, bez obzira na kojem odjelu leže. Tako je pronađen velik broj bolesnika koji uopće nisu znali da boluju od sifilisa. Iste godine šalje u Kiel mladoga kolegu da nauči i eventualno donese sve potrebne alergene za epikutano testiranje bolesnika.
1954. rješenjem Sekretarijata za narodno zdravlje, postaje primarijus
1955. prije utemeljenja Medicinskog fakulteta u Rijeci, habilitira na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i postaje prvi docent iz područja dermatovenerologije na riječkom području.
1955. utemeljen Medicinski fakultet u Rijeci, za koji se Vukas i sam toliko zalagao, te vodi vježbe i ispite iz dermatovenerologije.
1956. imenovan za predavača na Višoj stomatološkoj školi koja je uskoro prerasla u Stomatološki odsjek Medicinskog fakulteta na kojem docent Vukas predaje do odlaska u mirovinu.
1958. uvodi vrlo kompliciranu, ali dotad najspecifičniju serološku reakciju na lues, tzv. imobilizaciju treponeme palide ili Nelson--Mayerov test kojim se potvrđivala ili definitivno isključivala luetična infekcija u mnogih lažno reaktivnih bolesnika, a to je bilo posebno važno za kardiologiju i neurologiju.
1958. docent Vukas na svome odjelu, prvi u ovome dijelu Europe, uvodi Kurtinovu metodu dermoabrazije, koju je autor provodio u bolesnika s prirođenim ili stečenim nepravilnostima kože, posebice one na licu. U suradnji s tehničkom službom, docent Vukas adaptira jedan stomatološki aparat kojemu povećava broj okretaja kojim se je donekle moglo dermoabradirati, ali tek nakon što je preko naših pomoraca iz SAD-a dobio odgovarajuće čelične četkice
1960.–1962. uvode se tada poznate metode alergološkog testiranja i imunoterapija (hiposenzibilizacija), i to najprije za dermatološke bolesnike, a zatim i za bolesnike svih grana medicine (interna, ORL, pedijatrija, pulmologija itd.). I tu je sušačka dermatologija bila prva u državi.
1964. počinje dugu studiju i obradu projekta o embriogenetskom aspektu u dermatologiji, s posebnim osvrtom na vulgarnu psorijazu. 1967. koriste se derivati podofilina u terapiji psorijaze, a sljedeće godine Methotrexat u terapiji teških oblika psorijaze u suradnji s Internom klinikom Medicinskog fakulteta.
1969. nakon što je Orentreich dokazao da transplantirana kosa s okcipitalne regije sadržava sva svojstva koja ima na tome mjestu, bez obzira na to gdje je transplantirana, prof. Vukas, prvi dermatolog i u ovome dijelu Europe, uvodi transplantaciju kose kao korektivnu metodu i dodaje joj neke vlastite modifikacije.
1972. profesor Vukas u suradnji sa Zavodom za Histologiju Medicinskog fakulteta uvodi korištenje elektronske mikroskopije, prvi u nas, u studiji o regenerativnim sposobnostima tkiva zahvaćenih kroničnim procesima, među ostalima, i psorijazom, te o ultrastrukturalnim i citokemijskim fotodinamskim reakcijama na psorijazu.
1972. Kosovo je zahvatila epidemija variole vere. U bolesnika koji su nakon preboljele bolesti došli na dermoabraziju radi korekcije ožiljaka, ustanovljuje se da je rezultat bolji ako se dermoabrazija provede što kasnije nakon preboljele bolesti
1975. nakon senzacionalnih rezultata koje je Parish sa suradnicima objavio nakon liječenje psorijaze PUVA-terapijom (PSORALEN + UVA ZRAKE), a znajući da zbog lošega financijskog stanja i urgentnijih potreba ne može računati na financijsku pomoć bolnice u kupnji aparata, Klinika je našla sponzora iz jedne ugledne tvrtke, čovijeka koji je bio na visokom položaju i kojemu se nitko u Radničkom savjetu nije usudio suprotstaviti. Već nakon nekoliko tjedana aparat je bio na Klinici.
1976. Klinika utemeljuje prvi laboratorij u državi za imuno-fluorescentne pretrage bolesnika s autoimunim bolestima, koji još i danas radi i jedini je u riječkom KBC-u.
1979. umirovljen
Djela:
- Vukas A. Slučajevi lepre na otoku Krku. Liječ Vjesn 1939; 3:18.
- Vukas A. Osteomyelitis sifilitica. Gior Ital Derma 1940; 6:31.
- Vukas A. Zur Frage der multiplen Luesinfektionen. Wiener Medizin Wochenschr 1941; 4:1.
- Vukas A, Bonetić N. Rezultati liječenja gonoreje domaćim sulfamidskim preparatima. Liječ Vjesn 1941;63: 489.
- Vukas A. Liječenje gonoreje penicilinom. Kongres med JNA, 1945, Beograd.
- Vukas A, Periš Z. Rezistencija gonokoka na antibiotike. Medic Glasn 1962;
- Vukas A. Epidermotektoscopie bei keratoma punctatum palmo-plantare. Acta med Iug 1950; 1/2:4 .
- Vukas A. Zur der Epidermodysplasia verruciformis. Dermatologica 1950; 101.
- Vukas A. Neke dermatoze prikazane metodom epidermotektoskopije. Liječ Vjesn 1951; 73:113.
- Vukas A. Application of tangential cutis of skin eflorescences method important in differential diagnosis and in the examination in skin diseases (epidermotectoscopy). Acta med Iug 1950.
- Vukas A. Zur Analyse der Hautstructur mit Hilfe des Epidermotektogrammes. Dermatologica 1952; 1:105.
- Vukas A. Naša iskustva s VDRL seroreakcijom na lues. Higijena 1956.
- Vukas A, Černe E, Nonveiller T. Serorekacije treponemskim antigenima. Higijena 1961; 4.
- Vukas A, Černe E, Nonveiller T. Značenje Nelson-Mayerova testa kod cerebrospinalnih likvora. Zdrav novine 1959; 12:17.
- Vukas A. Brušenje kože u dermatologiji. Liječ Vjesn 1960; 82: 315.
- Vukas A. Liječenje ožiljaka lica. Medic Glasn 1960; 349.
- Vukas A. Liječenje vulgarnih akna dermoabrazijom. Srpski arhiv, 1961.
- Vukas A. Adenoma sebaceum Pringl. Liječenje dermoabrazijom. Pediatr Iugosl 1965.
- Vukas A. Dermabrasion Followed by topical Cortikosteroids Skin Diseases. Dermatologica 1968; 137:107.
- Vukas A. Smallpox induced Scars. Treatment by Dermabrasion. Dermatologica 1974; 148:175.
- Vukas A. Značenje dermoabrazije u korektivnoj dermatologiji. Acta Derm Iug 1976; 3:245.
- Dostrovsky A, Sacher F. The therapeutic effect of the Dead Sea on some Skin Diseases. Harefua 1959; 57: 143.
- Vukas A. Embryogenetic Aspects in Dermatology. Dermatologica 1965; 131:293.
- Vukas A. Embriogenetske refleksije na psoriasis vulgaris. V Kongres dermatovenerologa Jugoslavije, 1965, Zagreb.
- Vukas A, Kopajtić B. Liječenje psorijaze derivatom podofilina. Medic Glasn 1967; 280.
- Vukas A, Kopajtić B. Liječenje psorijaze Methotrexatom. Liječ Vjesn 1968; 90:145.
- Vukas A. Liječenje ćelavosti transplantacijom kože. Liječ Vjesn 1970; 92 : 75
- Vukas A, Vlahović Š, Eberhardt P, Vlahović V. Hyalinosis Cutis et Mucosae. Regenerative Properties of Tissues in Chronic Pathology. Dermatologica 1972; 144:168.
- Vukas A. Ultrastrukturalna studija regeneriranih vezivnih elemenata u senilnoj elastozi. Acta derm Iug 1974; 20:23.
- Vukas A, Zambal Z. Regenerative Properties of Tissue involved in chronic Oathological Processes. Gerontologia 1974; 20:9.
- Vukas A, Velfl D, Gligora M. Ultrastrukturalna studija Hyalinosis cutis et mucosae. Acta derm Iug 1974;
- Vukas A, Gligora M, Velfl D. Tonofilament-Desmosome complex in induced Regenerated Epidermis in senile Elastosis. An Elektron-Microscopic Study. Dermatologica 1976; 152:142.
- Vukas A, Velfl D, Gligora M. Ultrastructura Features of Psoralen Plus Black Light Induced Succesive Changes of Psoriatic Cells. Dermatologica 1977; 277.
- Vukas A. Liječenje psorijaze 8-Metoksipsoralenom i tamno plavim svjetlom. Liječ Vjesn 1976; 98:160.
- Vukas A. Photochemotherapy in Treatment of Psoriatic Varinats. Dermatologica 1977; 355.
- Vukas A. Liječenje psoriatičnih atipija fotokemoterapijom. Acta derm Iug 1977; 89.
Prema prijedlogu o kojem se pozitivno očitivao Mjesni odbor Trsat, ulica koja se pruža okomito na raskrižje ulice Radmile Matejčić i Dukićeve ulice u Sveučilišnom kampusu na Trsatu te se nastavlja u smjeru sjevera uz zgradu studentskog smještaja, nosila bi ime Ulica dr.sc. Ante Vukasa i njegovog sina dr.sc. Duje Vukasa, specijaliste kirurgije i vaskularne kirurgije, redovnog profesora iz Kirurgije, člana transplantacijskog tima profesora Vinka Frančiškovića koji je prvi u nas obavio transplantacije bubrega, cijenjeniog liječnika i humaniste. Dobitnik je Godišnje nagrade Grada Rijeke 2002 za postignuća u medicini.
Kreirao: - Nenad Labus
- SEAS
Izvori:
- Geni, Prof. dr. Ante Vukas (1910 - 1991)
- Hrčak, Prof. dr. Ante Vukas (1910.–1991.)...
- Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Vukas, Ante
Background picture copyright: 