Rijeka, Croatia
Loading





riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

"Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij Sušak

"Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij SušakLjekarničko-kozmetički laboratorij "ALGA" Sušak, farmaceutska je tvrtka koja je djelovala u Rijeci u razdoblju između dva svjetska rata i može se smatrati pretečom današnje farmacije i farmaceutske tvrtke "JGL" u Rijeci. Važan je dio ljekarničke povijesti Rijeke i imala je značajan utjecaj na gospodarski i svakodnevni život Sušaka i Rijeke. Značajna proizvodnja malog poduzeća dijelom je obilježila privredu međuratnoga grada Sušaka kao jedina farmaceutska firma sa proizvodnjom na riječkom području, uz bok Tvornici papira, gradnji brodova, rafiniriji, tvornici torpeda, propelera ili duhana.
"Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij SušakLjekarničko-kozmetički laboratorij "ALGA" je nagrađen sa 4 zlatne medalje i 4 počasne diplome na zdravstvenim izložbama u Parizu, Londonu, Genovi i Petrogradu (Lenjingradu). U Genovi su 1914. predstavljeni proizvodi na "Esposizione Internazionale di Marina e Igiene" pod pokroviteljstvom kralja Vittoria Emanuelea III., s koje se diploma zlatne medalje čuva u fundusu Muzeja grada Rijeke.

Ime dobiva po najpoznatijem ljekarničkom pripravku tvrtke, "Alga za masažu", vrlo učinkovitom preparatu za liječenju reumatskih bolova, pripravljenog od prirodnih sokova domaćih biljaka, kojega je magistar farmacije Dinko Budak proizvodio, uz niz drugih preparata, u njegovoj ljekarni "Idenficienter" na Brajdi u Rijeci početkom 20. stoljeća. To je bila jedna od najstarijih riječkih ljekarni. Vlasnik ljekarne je od 1898. bio Carlo Accurti, a 1908. ljekarnu otkupljuje Dinko

"Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij Sušak
Mišlenja potrošača o Budakovim proizvodima prije osnivanja "Alge" na Sušaku
"Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij Sušak
Budakov proizvod "ALGA" proizveden u njegovoj ljekarni u Rijeci

Budak. Prije nego ju je otkupio, Budak je u njoj radio kao farmaceut nakon što je diplomirao farmaciju u Zagrebu.

Dinko Budak je rođen u Pagu 6. kolovoza 1879. godine, diplomirao je farmaciju u Zagrebu 1904. Nakon diplome dolazi u Rijeku, i zapošljava se u ljekarni "Indeficienter", koju nekoliko godina kasnije i otkupljuje. Farmaceutska proizvodnja početkom 20. stoljeća odvijala se u ljekarničkim laboratorijima, pripremali su se preparati prema već poznatim recepturama, a svaka ljekarna bavila se i izradom vlastitih proizvoda.
Dinko Budak upoznaje se u svojoj ljekarni s mladim farmaceutom Vladimirom Kezeleom, koji je od 1905. do 1908. tamo odrađivao praksu.
Vladimir Kezele rođen je 6. lipnja 1887. godine u Selcu, a diplomirao je na Zagrebačkom sveučilištu 1910. godine. Nakon završenog studija farmacije i nekoliko godina rada u Sarajevu, vraća se u Rijekupa se i suradnja sa Budakom nastavlja. Zanimljivo je da Kezele u cijelu priču dolazi iz Sarajeva s proizvodom "Energin", koji će s vremenom postati drugi najproizvođeniji preparat.

"Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij SušakKada je Rijeka 20-tih godina 20-tog stoljeća došla pod vlast Italije, njena važnost naglo opada. Postaje provincijski grad, industrija i trgovina počinju propadati, i u takvom okruženju, Budak i Kezele smatraju dobrom odlukom premjestiti poslovanje preko Rječine, na Sušačku stranu. Sušak u tom periodu postaje važan jugoslavenski grad i privredno središte, značajna luka i sjecište prometnih puteva. Od 1924. godine započinje preobražaj malog mjesta u važno političko, privredno, kulturno, trgovačko i prometno središte. Do početka Drugog svjetskog rata broj stanovnika Sušaka će se udvostručiti.

Godine 1926. ljekarnik Vladimir Kezele dobio je odobrenje od Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu da na Sušaku pokrene Ljekarničko-kozmetički laboratorij "Alga" koji je i registriran iste godine. Već sljedeće godine udružio se s jednako ambicioznim Dinkom Budakom, inače majstorom u pripravljanju domaćih lijekova, od kojih je jedan i pripravak ljekovite tekućine "Alga".
Laboratorij svoje sjedište seli prvo u Tvorničku ulicu (danas Ružićeva ulica), a potkraj 1922. godine "Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij Sušakproizvodnja se seli na Pećine, u Budakovu luksuznu secesijsku vilu Annu.

Ponukani povoljnim poslovnim ozračjem i potrebom za suvremenim proizvodnim prostorima, Kezele i Budak naručuju izgradnju poslovno-stambene zgrade na Pećinama, uz Šetalište prijestolonasljednika Petra (danas Šetalište XIII. divizije) sa ulazom sa strane Šetališta prijestolonasljednika Petra i sa postranjskih stepenica (danas Stube Trinaestorice streljanih).
Prema dostupnim dokumentima iz Državnog arhiva u Rijeci, prvi nacrti buduće palače i zahtjevi za izdavanje građevinske dozvole datiraju u početak 1931. godine, no zbog novog smjera ulice, dvije godine kasnije 1933., morao se raditi novi projekt. Palača Alga prvi je opsežniji projekt Davida Bunette."Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij Sušak
Iako je Palača Alga prvotno zamišljena kao jednostavna četverokatnica, izgrađena je kao peterokatnica. Laboratorij je bio smješten na mezzaninu i sastojao se od prostorija za priređivanje, pripremu i skladištenje preparata te otpremu pošiljaka raspoređenih okosredišnjeg svjetlarnika, kao i parfumerije te južno položenih uredskih prostorija. Na višim katovima su bili spremišni i stambeni prostori, do kojih je vodilo moderno ostakljeno stubište.
Nakon završetka gradnje, u lipnju 1937. izdana je uporabna dozvola i uslijedila je selidba proizvodnje u novu zgradu. S obzirom na to da je građevina sagrađena planski za potrebe laboratorija i smještaj administracije, ne začuđuje uspješnost ovoga građevinskog zahvata u potpunosti podređenog njegovoj funkcionalnosti. Bio je to suvremeni laboratorij koji je proizvodio široku lepezu proizvoda za svakodnevnu upotrebu. Zapošljavao je pedesetak radnika.

"Alga za masažu" ubrzo dobiva i prva priznanja za kvalitetu na izložbama ljekarničkih proizvoda u "Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij SušakGenovi, Parizu i Londonu. Deklaracija proizvoda nije se prikazivala na ambalaži i tačan sastav Alge nije nam poznat, ali je analiza pokazala da se radilo o alkoholu, čak 48 %, destiliranoj vodi i eteričnim uljima više vrsta ljekovitih biljaka –kamforovac, čije eterično ulje ima snažno analgetsko djelovanje te se koristi kao aktivna tvar u izradi pripravaka za bolove u mišićima i zglobovima. Eterično ulje paprene metvice djeluje antibakterijski i antivirusno, a i snažan je analgetik. Eterično ulje lovora blago djeluje protiv bakterija, ima snažno antivirusno djelovanje, jak je spazmolitik, analgetik i ekspektorans pa se primjenjuje kod mišićnih bolova i grčevate kod reumatoidnog artritisa. Eterično ulje Paprene metvice jedno je od najprepoznatljivijih i najosvežavajućih ulja, poznato po svom snažnom i čistom mirisu, ružmarinovo ulje smanjuju razinu kortizola, hormona stresa, a zahvaljujući antibakterijskom i protugljivičnom djelovanju, ružmarin poticajno djeluje na imunitet, pa je od velike pomoći u sezonama gripe i prehlade."Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij Sušak

Uspješan rad ove farmaceutske tvrtke kulminirao je tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljećakada njezini proizvodi nadilaze lokalno tržište i postaju poznati u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji, ali i širom svijeta. Iz sušačke luke kreću proizvodi u Sjevernu i u Južnu Ameriku, Italiju, Francusku, Belgiju, Rumunjsku, Austriju, Bugarsku, Tursku, Australiju, Kinu, Japan, ...

Za uspješnost laboratorij Alga valja uz kvalitetu zahvaliti različitim marketinškimaktivnostima i promocijama proizvoda koje Budak i Kezele smatraju iznimno važnima. Po tome je Ljekarničko-kozmetički laboratorij "Alga" bio specifičan. Oni su među prvima u tadašnjoj državi koristili intenzivno reklamiranje po "američkom modelu", točnije izravnimarketing, te je "Alga" u mnogim "Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij Sušak, roniocmarketinškim djelatnostima bila svojevrstan pionir.
Znatna financijska sredstva odvajala su se za promociju, dok su drugi privredni subjekti toga vremena još uvijek na marketing gledali kao na manje važan dio poslovanja. Laboratorij je s mnogim marketinškim idejama bio avangarda, a Budak i Kezele marketinški vizionari.

Osim klasičnih letaka, brošura, i dopisnica, izravni marketing odvijao se putem tiskanja vlastitih mini časopisa u kojima je "Alga", između ostalog, objavljivala i povratne reakcije svojih kupaca, te su njihove narudžbe korištene za daljnju promociju. Izdavali su i više različitih mozaičnihčasopisa.Najpoznatiji je "Pučki liječnik" (slika desno), dok "Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij Sušaksu izlazili još i "Zdrava hrana – dugo zdravlje" i "Alga – povremeni časopis za zabavu i pouku". Ti su časopisi su uz reklamnu, imali i edukativnu poruku.
Osim u reviji "Svijet", proizvodi Ljekarničko-kozmetičkog laboratorija "Alga" reklamirali su se i u riječkom "Novom listu", "Koprivama: listu za satiru i humor", "Našoj slogi", "Primorskimnovinama", "Almanahu grada Sušaka", "Virovitičanu", "Ženskom listu" i u časopisima u vlastitoj nakladi.

Najpoznatija i najatraktivnija reklama za "Algu za masažu" objavljena je u reviji "Svijet" potkraj 1930., a izradio ju je fiumanski slikar Ladislao de Gauss (slika lijevo). Plakat prikazuje ronioca koji u bijelom odijelu sa svjetiljkom na dnu mora skuplja alge.
Reklame za "Energin" iz 1930. izradio je i jedan od začetnika reklamne grafike u Hrvatskoj, Pavao Gavranić (slika desno).

 

 

 

Laboratorij "Alga" proizvodio je široku lepezu proizvoda za svakodnevnu upotrebu:

 

"Alga" Ljekarničko-kozmetički laboratorij Sušak
zaposlenici laboratorija "ALGA" u novom pogonu na Sušaku

Rad Ljekarničko-kozmetičkog laboratorija Alga zaustavio je Drugi svjetski rat. Poslovanje Alge je za vrijeme rata drastično palo. Nakon završetka rata i postupnoga gašenja poduzeća, laboratorijski i proizvodni prostori na nižim katovima su prenamijenjeni u stanove te

prodavani, a Zakonom o nacionalizaciji 1958. godine te kasnijom odlukom Komisije za nacionalizaciju pri Narodnom odboru općine Sušak u kolovozu 1960. zgrada i zemljište su uknjiženi kao društveno vlasništvo.

Ipak, zatvaranje vrata laboratorija nije označilo kraj proizvodnje preparata tekućine "Alga za masažu". Savjet za narodno zdravlje izdao je 1952. godine odobrenje tvornici kozmetike "NEVA" sa sjedištem u Rakitju za proizvodnju "Alge za masažu", što datira i prestanak proizvodnje Alginih proizvoda u Sušaku.
"Neva" je "Algu za masažu" promovirala kao "proizvod prema originalnoj recepturi Alge-Sušak". Od 1978. do sredine 1980-ih i "Pliva" proizvodi "Algu za masažu".

tvornica NEVA i Pliva

9. travnja 2025. otkrivena je spomen-ploča na zgradi sjedišta nekadašnje farmaceutske tvrtke"Alga" kojom je obilježeno da je u ovoj zgradi na Šetalištu XIII. divizije bilo poslovno sjedište Ljekarničko-kozmetičkog laboratorija Alga. Spomen-ploča odaje priznanje osnivačima "Alge" Dinku Budaku i Vladimiru Kezeleu, poslovanju i proizvodnji "Alge" Sušak, također radu arhitekta Davida Bunette. Postavljanje je zajednička inicijativa "Muzeja grada Rijeke", "JGL Muzeja farmacije" te "Kluba Sušačana". Čast da otkriju ploču pripala je nasljednicima osnivača "Alge", Vladimiru Kezeleu i Ninu Radetiću.

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvori:

 

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice