Zgrablić Miljenko

Rođen: Zagreb, 19. travanj 1927.
Umro: Rijeka, 21. lipanj 2009.

Roditelji: Josip (Pula, ?? - ??) i Ljubica – Amalia (Rijeka, ?? - ??)

Supruga: ??
Djeca: ??

Miljenko Zgrablić bio je uspješan i cijenjen liječnik iz Rijeke, internist nefrolog i medicinski povjesničar, primarijus i docent na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Osnivač je nefrologije u Rijeci, voditelj Odsjeka za bubrežne bolesti, a od godine 1968. i Odjela za nefrologiju u bolnici Sušak. Osnivač je i Nefrološke sekcije u Rijeci, njezin voditelj te dugogodišnji član Centralnog odbora Nefrološke sekcije Hrvatskoga liječničkog zbora u Zagrebu. Unutar područja nefrologije osobito se bavio dijagnostikom i liječenjem akutnog i kroničnog zatajivanja bubrega, infekcijama uropoetskog sustava, EPH gestozama i njihovim liječenjem.
Bio je član prve ekipe za ekstrakorporalnu hemodijalizu u Hrvatskoj.

Doc. dr. sc. Miljenko Zgrablić značajan je dio svoga profesionalnog života i velike osobne energije posvetio ne samo edukaciji studenata medicine, već i srednjeg te višega medicinskog kadra. Bio je stalni konzilijarni liječnik i savjetnik na mnogim klinikama, kao i ambulantama na terenu te voditelj organizacijskih poslova.
Radio je kao pomoćnik ravnatelja bolnice Sušak, pomoćnik ravnatelja za nastavu u Bolničarskoj školi, voditelj i pomoćnik prodekana za nastavu tzv. šestog stupnja studija na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

Za svoj sveukupni rad, stručnu, nastavnu i znanstvenu djelatnost dobio je niz priznanja i nagrada Medicinskog fakulteta u Rijeci, Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

Djed (tatin tata) mu je rođen u selu Zgrablići kraj Pazina, a tata Josip u Puli. Majka Ljubica – Amalia rođena je u Rijeci.
1920. godine njegovi roditelji bježe iz Istre pred Italijanima i kao prognanici dolaze u Zagreb. 7 godina kasnije rođen je Miljenko.

Gimnaziju je započeo u Istarskom internatu u Krku.
Maturirao je u Zagrebu 1946.

1947. u Zagrebu upisuje Medicinski fakultet na kojem je diplomirao 1952.

Liječnici sušačkog Internog odjela u parku ispred glavne bolničke zgrade 1956. godine. S lijeva na desno dr. Ivo Margan, dr. Milan Zgrablić, dr. Božena Kopajti,ć dr. Branko Antonin, dr. Zlatko Pavlin i dr. Veljko Čabrijan

Nakon odsluženja vojnog roka vraća se u Rijeku gdje je završio pripravnički liječnički staž.

Do 1956. je radio u istarskom rudarskom gradu Raši kao rudarski liječnik.

Nakon otvaranja Medicinskog fakulteta na odjele se prima veći broj liječnika. Tako su 1956. na Interni odjel sušačke bolnice primljeni na specijalizaciju dr. Milan Zgrablić, dr. Ivo Margan (Bakar, 21. kolovoza 1926. - Cres, 20. svibnja 2010.), dr. Veljko Čabrijan i dr. Zlatko Pavlin. Miljenko je započeo specijalizaciju iz interne medicine kod prof. dr. Silvija Novaka.

Već od 1958. pa sve do 1975. koordinator je cjelokupne nastave tzv. šestog stupnja na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

1959. godine osnovana je Bolničarska škola koju je u Sušačkoj bolnici vodio dr. Milan Zgrablić, liječnik Internog odjela (Na slici dolje  desno, dr Milan Zgrablić između učenica Bolničke škole). Naime, utvrđeno je da u Rijeci, ali i u cijeloj zemlji nedostaje srednjeg i nižeg medicinskog osoblja. Zbog toga se pomoćnom nemedicinskom osoblju u zdravstvenim ustanovama omogućilo da uz rad završe dvogodišnju večernju bolničarsku školu. Uvjet je bio da imaju završenu osnovnu školu i preporuku šefova pojedinih odjela u bolnicama, odnosno liječnika u ambulantama domova narodnog zdravlja u kojima su radili, te suglasnost njihovih uprava. Zbog istovjetnih potreba, i u Dječjoj bolnici Kantrida u Rijeci otvorena je takva dvogodišnja škola uz rad pod imenom Škola za dječje njegovateljice. Program nastave tih škola trebao je ne samo popuniti prazninu u bolničarskom kadru, nego i podići znanje bolničarki na višu razinu od one kakva je bila u prijašnjoj Bolničarskoj školi sestara milosrdnica. Zato su stručnu nastavu morali preuzeti liječnici riječkih bolnica.

1960., na Klinici na unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta u Zagreb Miljenko Zgrablić polaže Specijalistički ispit internističke medicine. Područje njegova stručnog i znanstvenog interesa bila je nefrologija. Nefrologija je grana interne medicine i pedijatrije koja se bavi proučavanjem rada i bolesti bubrega. Termin nefrologija je nastala od starogrčkih riječi nefro (νεφρό - bubreg) i logos (λόγος - znanost).

Sastanak internista Hrvatske i Slovenije u Splitu 1960. Prof. dr. Silvije Novak između dr. Mire Premužić i dr. Velinke a iza njih s lijeva na desno su dr. Veljko Čabrijan, dr. Milan Zgrablić, dr. Milan Prica

Po završetku specijalizacije interne medicine, počinje se intenzivnije baviti dijagnostikom i liječenjem bubrežnih bolesnika i raditi u Nefrološkoj ambulanti.

1961. godine započeo je, na inicijativu šefova Kirurške i Interne klinike, doc. dr. sc. Vinka Frančiškovića i prof. dr. sc. Silvije Novaka, ambiciozni projakat liječenja akutnog i kroničnog bubrežnog zatajenja metodama dijalize i transplantacije bubrega. Na poticaj Vinka Frančiškovića formiran je multidisciplinarni tim na čelu s kirurgom dr. Jerkom Zecom sa ciljem uvođenja dijalitičkog liječenja.
Prvu ekipu za rad s ''umjetnim bubregom'' sačinjavali su prof. dr. sc. Jerko Zec, kirurg, voditelj Odsjeka za dijalizu, a od 1970. do 1971. godine voditelj prvog Centra za dijalizu i transplantaciju bubrega u Rijeci i Hrvatskoj. Tu je bio i doc. dr. sc. Milan Zgrablić, internist, dr. Dasen Razmilić, urolog, a od 1992. godine voditelj Centra za dijalizu i transplantaciju u bolnici Sušak, prof. dr. sc. Milan Prica, internist koji je kasnije radio kao osnivač i voditelj Odjela za gastroenterologiju, mr. ph. Davor Smokvina, farmaceut i asistent na Medicinskom fakultetu u Rijeci i osnivač Kliničkog laboratorija u KB Dr. Z. Kučić i m.s. Ankica Tomljanović, instrumentarka na Klinici za kirurgiju renalne insuficijencije.

Već 20. rujna 1962. ravnatelj sušačke bolnice "Dr. Zdravko Kučić", dopisom obavještava zdravstvene ustanove u Rijeci o početku primjene umjetnog bubrega u Rijeci, dotadašnjim rezultatima rada i uputama za postupak upućivanja bolesnika kojima je potrebna dijaliza. On već tada najavljuje kako postoji mogućnost osnivanja Centra za dijalizu za šire regionalno područje. U tom radu učestvovali su liječnici specijalisti prof. dr. sc. Vinko Frančišković, prof. dr. sc. Jerko Zec, doc. dr. sc. Milan Zgrablić, prof. dr. sc. Franjo Čohar, prof. dr. sc. Tomislav Tićac, dr. Dasen Razmilić i prim. dr. Vjerislav Peterković.

Godine 1962. nabavljen je prvi uređaj za hemodijalizu (modificirani Kolffov dijalizator) čime je hemodijaliza uvrštena u načine liječenja kroničnog bubrežnog zatajenja.

1963. Godine Dr. Milan Zgrablić boravi u Lyonu u Francuskoj na užoj specijalizaciji za tzv. umjetni bubreg.

Nakon povratka u Rijeku, 31. prosinca 1963. godine, na Internoj klinici vodi prvu peritonejsku dijalizu u Hrvatskoj. Kanilu je u trbušnu šupljinu ugradio dr. Igor Pakušić. S prof. dr. Jerkom Zecom i drugim suradnicima vodi i prve hemodijalize na "umjetnom bubregu". Obje metode nadomjesnog liječenja bubrežne funkcije učinjene su po prvi puta u Hrvatskoj.

U srpnju 1964. godine Dr. Zgrablić donosi iz Lyona i prvi Quinton-Seribnerov A-V shunt (cjevčica izrađena od silastika i teflona za ''vanjski'' arterio-venski spoj - bypass, slika ljevo), čija je primjena značila pravu revoluciju u primjeni hemodijalize kod bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega. Scribnerov šant prvi je put u svijetu upotrebljen 1962. godine. To je umjetna arteriovenska fistula koja kratko spaja arteriju i venu (obično se ugrađuje na podlaktici), izrađena od inertne plastične cijevčice, i koristi se kod hemodijaliza koje se ponavljaju. Kada je potrebna dijaliza, U-cijevčica koja povezuje arteriju i venu se uklanja i pacijent se spaja na dijalizator. Na kraju dijalize U-cijev se zamijenjuje. Primjena je veoma korisna jer se pacijent ne treba svaki puta bosti u drugo mjesto u veni, a primjena je posebno korisna kod pacijenata koji imaju malo slobodnih vena.

Godine 1966. prvi se puta u nas uvodi kompletan program liječenja završnog stadija bubrežne bolesti metodama hemodijalize i peritonejskom dijalizom.

Tijekom 1966. godine dr. J. Zec i dr. M. Zgrablić uveli su u rad Kiilov dijalizator.

Godine 1969. otvara poseban odjelni laboratorij na riječkoj Nefrologiji.

1972. godine na sušačkoj Internoj klinici se osnivaju tri odjela. Odjel I. se sastoji od tri odsjeka, odsjeka za hematologiju (šefica dr. sc. Mira Premužić), Nefrološki odsjek (dr. Milan Zgrablić) i endokrinologiju (prof.dr. Božena Kopajtić (Sušak, 25. 01. 1923. - Rijeka, 28. 11. 2012.). Odjel II. sastavljen je od odsjeka za kardiopulmologiju (dr. Zlatko Pavlin) i odsjeka intenzivne njege (dr. Veljko Čabrijan) Odjel III. se sastoji od odsjeka gastroenterologije s endoskopskom jedinicom (dr. sc. Milan Prica).

Primarijat stiče 1973. godine.

1978. godine Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci otvara program stručne spreme VI. stupnja obrazovanja. Zbog toga je sastavljena tročlana komisija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci pod vodstvom doc. dr. sc. Milana Zgrablića. Ovo je bio jedinstveni takav program u zemlji.

1980. postaje znanstveni asistent Katedre za internu medicinu.

Doktorirao je 1983. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci gdje je obranio disertaciju "Funkcija bubrega nakon EPH-gestoze".

Od 1985. do 1989.vršio je dužnost Docenta Katedre za internu medicinu, a tada je i izabran za savjetnika Klinike.

Od 1986. do 1992. godine stalni je profesor dodiplomskog i poslijediplomskog studija iz područja nefrologije. Taj je posao radio sve do 1996. godine.

1989. godine Milan Zgrablić postaje savjetnik Nefrološkog odjela na klinici, a prof. dr. Franjo Čohar postaje šef toga odjela.

U mirovinu odlazi 1992., ali ne može stajati na miru pa i dalje predaje na Medicinskom fakultetu u Rijeci sve do 1996.

Umro je 2009. godine. Pokopan je na groblju Trsat, niše polja E-VIII-61.

Napisao više od šezdeset stručnih i znanstvenih radova, dvije knjige iz područja interne medicine i ginekologije, nekoliko udžbenika za srednje i više medicinske škole od kojih je osobito uspješan udžbenik Anatomija i fiziologija za medicinske škole s petnaest dopunjenih izdanja.

 

 

Kreirao: SEAS

 

 

Izvori:

• Forum Croinfo051, Trsatsko groblje, počivalište mnogih..., Autor: Ilirija
• Wikipedija, Miljenko Zgrablić
• Prof. dr. sc. Luka Zaputović, IN MEMORIAM, DOC. DR. SC. MILJENKO ZGRABLIĆ (1927.–2009.)
• JURAJ KUČIĆ: PRILOZI ZA POVIJEST RIJEČKE KARDIOLOGIJE I INTERNE MEDICINE
• TRANSPLANTACIJA BUBREGA u Rijeci
• Milan Zgrablić, ZAČECI I RAZVOJ MEDICINSKIH ŠKOLA U RIJECI, Acta med-hist Adriat 2006;4(1);97-110
• RAZVOJ DIJALIZE U KBC RIJEKA
• The history of dialysis

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice